26.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Zbog kašnjenja Valgo-a, za godinu dana pomjeren rok predaje brodogradilišta Bijela novom koncesionaru

Panorama bivseg brodogradilista Bijela – foto Drago Krivokapić

Vlada Crne Gore dala je saglasnost na zakljulenje novog, drugog po redu aneksa ugovora o koncesiji za privredno korišćenje brodogradilišne luke u Bijeloj sa kompanijom Adriatic 42 doo Tivat, a kojim se rok za završetak postupka ekološke remedijacije prostora nekdašanjeg Jadranskog brodogradilišta Bijela koji je dat u dugogodišnju konceiju toj firmi, produžava do 31.decembra ove godine.

Samim time ponovno se produšavajui rokovi za uspostavljanje u Bijeloj novog i modernog centra za remont i održavanje super i mega jahti, a koje ovdje treba da uspostavi tivatska kompanija Porto Montenegro i njeg partner iz Dubaia, koncern Drydocks World.

Radove na remedijaciji, odnosno sakupljanu i izvozu otpandog grita od pjeskarenja brodova, zagađenog zemljišta, ulja i drugih zagađujućih materija prisutnih na prostoru bivšpeg brodogradilišta kao nusporodukta višedecenijske brodoremontne djelatnosti u Bijeloj, od 2018. godine izvodi francuska firma Valgo koja je taj posao dobila na međunarodnom tenderu. Sanacioni radovi podrazumijevaju uklanjanje oko 120 hiljada tona grita i zagađenog zemljišta iz Bijele, a ugovor  sa Valgom vrijedan je 22 miliona eura i finansira se iz kredita koji je Vlada Crne Gore još 2014. zaključila sa Svjetskom bankom za kreditiranje projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ za  četiri tzv. crne tačke u Crnoj Gori od kojih je najznačajnija brodogradilište Bijela.

Valgo je prema prvobitnom ugovoru imao rok od 21 mjesec da završi taj posao, ali se pokazalo da on nije dobro pripremljen od strane crnogorskih vlasti, odnosno Agencie za zaštitu prirode u ime koje je projekt-menadžerka čišćenja Bijele Almina Bučan. Uz to, Vlago je imao i problema u obezbjeđivanju dozvola za uvoz otpada – upotrebljeniog grita u Španiju, pa je više puta dolazilo do zastoja u otrpemi ovog otpada koji se iz Bijele odvozio brodovima. Zbog toga značajno kasni i projekat otvaranja novog remontnog brodogradilišta i servisnog centra za super i mega jahte koji će u Bijeloj poslovati pod okriljem kompanije Adriatic 42.

Inače, ugovor o koncesijii za privredno korišćenje brodogradilište luke Bijela, Vlada Crne Gore je 2018. sklopila sa konziorcijumom Montenegro Yacht Servce iz Tivta kojeg su činile kompanije Adratic Marinas- Porto Montenegro i Tivta i holandski brodograđevni koncern Damen. U međuvremenu, Holanđani su odustakli od ovog posla, pa je Adriatic Marinas našao novog partnera – renomiranu kompaniju Drydocks World iz Dubaia, sa kojom je preuzeo konceiju za Bijelu a njenog koncesionara – kompainju Montenegro Yachtr Service, preimenovao u Adriatic 42.

Prema ranijim planovima, novi servisni centar na mjestu dijela kapaciteta bivšeg brodogradilišta u Bijeloj moći da generalno remontuje jahte dužine do 120 metra i imaće veliki sinhro-lift, par travel liftova većeg kapaciteta  četiri moderne remontne radionice među kojima je i potpuno zatvorena radionica za farbanje jahti. Ukupni planirani nivo investicija za  uspostavljenje ovog rmeontnog centra u prve tri godine je minimalno 20 miliona eura.

Ugovorom sa koncesionarom je predviđeno da investicioni period počinje teći od dana predaje izvještaja eksperta kojim se potvrđuje da je koncesiono područje očišćeno od zagađenja uzrokovanog radom nekadašnjeg brodogradilišta Bijela, kako bi koncesionar (Adraatic 42) počeo relaizaciju investiocionog plana. Prvobitno ugovoreni datum završetka remedijacije sa kompanijom Valgo bio je 31.mart 2020. i on je već jednom zbnog kašnjenja tog posla, promijenjen na dan 31. decembar 2021.

Bijela Brodogradilište – foto arhiv Boka News

„Evidentno je kašnjenje u izviođenju radova na remedijaciju odnosu na definisani rok i dinamiku, a time onemogućeno preuzimanje sanirane lokacije od strane koncesionara na način određen u Ugovoru o koncesiji. Stoga, pojavila sa potreba izmjena Ugovora o koncesiji u dijelu definisanja datujma završetka remedijacije, na načinjda se odtredi datum 31.decembar 2022., do kada je za očekivati da će radovi na remedijaciji biti završeni“- stoji u „Informaciji o zaključenju Aneksa 2 Ugovora o konceisji za privredno korišćenje brodogradilišne luke Bijela“ koju je Vlada usvojila na svojoj posljendkioj sjednici u prošloj godini, obavuzujući pritom direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore da potpiše ovaj ankesk sa kompanijom Adriatic 42.

U materijalima koje je razmatrala Vlada, nema konkretnog objašnjanja zašto radovi koje izvodi Vlagio opet drastično kasne i ko je odgovoran zbog toga što se već skoro tri godine odlaže početak nove velike strane incvesticiuje u izgradnju modernog remontnog centzra za super i mega jahte u Boki Kotorskoj.

Premijer Zdravko Krivokapić je inače, u društvu ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića, francuskog ambasadora u Crnoj Gori Kristijana Timonijea i predsjednika kompnaije Valgio Fransoa Bušea, je  4.maja prošle godine obišao radove na ekološkoj remedijaciji u Bijeloj i poslao optimistične poruke da će taj posa vrlo brzo biti završen. Do tog momenta je kako je tada saopšteno, Valgo od početka projekta remedijacije zemjišta u Brodogradilištu Bijela izvezao samo ukupno 38.996 tona opasnog grita u Španiju, od preko 120.000 tona otpada koje treba da odavde ukloni. Dan nakon Krivokapićeve posjete Bijeloj, odavde je isplovio još jedan brod sa ukrcanih oko 6.300 tona grita, ali se od tada do danas opet nije puno odmaklo u realizaciji ovog posla kojeg plaćaju poreski obveznici u Crnoj Gori.

KRIVOKAPIĆ PRIČAO O OPSTRUKCIJI I VASKRSENJU, PA ZAĆUTAO

Premijer Krivokapić je prilikom posjete bivšem brodogradilištu u Bijeloj u maju prošle godine kazao da to što tamo radi francuska firma Valgo, “predstavlja novi početak za Bijelu i nadam se da kao što vaskrsava cijela Crna Gora, da će i Bijela doživjeti renesansu.”

“Da bi se renesansa desila, mi moramo ovaj ogromni prostor da dovedemo u ekološki ispravno stanje. Prvi brod koji se nakon godinu i po dana nalazi ovdje, svjedočanstvo je da će, najvjerovatnije, sa još deset brodova, učiniti da ovo mjesto dobije na značaju sa stanovišta ekologije“- kazao je on.

Brodogradilište Bijela – foto Vlada CG

Predsjednik Vlade je poručio i da je u prethodnom periodu pravljena opstrukcija, kako pomenuti posao ne bi bio završen ranije.

„Da ova renomirana francuska firma ne bude ta koja će završiti ovaj posao. Upravo zahvaljujući naporima Vlade, prevashodno Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, mi smo napokon završili taj posao na zadovoljstvo tri strane, Svjetske banke, francuske firme Valgo i posebnu zahvalnost dugujemo ambasadoru Timonijeu, koji je uložio mnogo napora da ovo sve bude završeno na najbolji mogući način, i naravno, glavne strane, a to je Vlada CG, ili bolje rečeno, građani Crne Gore“- kazao je Krivokapić.

Premijer se više u međuvremenu nije oglašavao u vezi ekološke remedijacije Bijele iako je nastavljeno drastično kašnjenje u tom poslu, a zbog čega je Krivokapićeva Vlada sada morala da opet za godinu dana produži rok za počeetak investicija novog koncesionara brodogradilišne luke Bijela.

Dva dana nakon premijerove posjete, iz Bijele je isplovio brod sa 6.300 tona otpadnog grita za Španiju. Tada je saopšteno da je riječ samo o prvom od ukupno pet brodova  kojima je planiran izvoz 30 hiljada tona industrijskog otpada grita za Španiju, te da su vlasti te države,  dale preliminarnu dozvolu za izvoz 40 hiljada tona kontaminiranog zemljišta iz bivšeg brodogradilišta. U Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine tada su saopštili da očekuju da tokom juna mjeseca španske vlasti dati uvoznu dozvolu, a potom će Agencija izdati izvoznu dozvolu.

“Sa ovim dozvolama riješili smo gorući problem vezan za izvoz otpada iz brodogradilišta Bijela”- kazala je tada medijijma projekt menadžerka iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Almina Bučan.

Ona je navela da će eko sanacija tog prostora biti završena do kraja novembra 2021. i da će nakon čišćenja, prostor biti predat koncesionaru na dalje korišćenje.

Najčitanije