Crna Gora i Hrvatska će prijateljski riješiti pitanje Prevlake, poručili su šefovi diplomatija dvije države, Igor Lukšić i Miro Kovač, navodeći da, ako ne budu mogli da se usaglase to pitanje proslijediti međunarodnim instancama.
Lukšić je, nakon sastanka sa Kovačom, kazao da su se usaglasili da je važno da o pitanju razgraničenja razgovaraju otvoreno, konstruktivno i u prijateljskoj atmosferi.
On je naveo da vjeruje da će ono što bude najpragmatičnije obje strane biti spremne da prihvate. „Ako možemo to pitanje rješiti kroz bilateralni vid komunikacije, sjajno, ukoliko stavovi budu nedovoljno podudarni, dogovorićemo se na koji način da se to pokrene na međunarodnim instancama“, poručio je Lukšić, objašnjavajući da je suština da je i to prijateljski vid rješenja.
Prema njegovim riječima, to ne treba da opterećuje dvije države, već da ih motiviše da budu što konstruktivniji.
Kada je u pitanju Prevlaka, Kovač je kazao da će uvijek naglašavati ono što je pozitivno u njihovim odnosima.
Bilateralni odnos može, kako smatra Kovač, služiti kao primjer kako susjedi žive pozitivno. „To što još nijesmo utvrdili granicu nije ništa neobično, ima dosta država na svijetu koje nijesu utvrdile svoje granice, ali normalno koegzistiraju, kohabitiraju što je slučaj i Hrvatske i Crne Gore“, kazao je Kovač.
On je najavio da će uskoro imati bilateralne političke konsultacije i u okviru njih će razgovarati i o tome. „Pokušaćemo utvrditi granicu bilaterno, razgovorima, pregovorima, dgovorima, ako ne uspijemo, naći ćemo rješenja na međunarodnim instancama. Najvažnije je da imamo dobru volju da u interesu građana rješavamo probleme, a da građani ne trpe zbog neutvrđenosti granice“, objasnio je Kovač.
Lukšić je rekao da je zadovoljan što Kovač posjetio Crnu Goru već u prvim sedmicama od njegovog stupanja na dužnost. To pokazuje, kako smatra, lični odnos prema politici dobrosusjedstva i zainteresovanosti da se i dalje unaprijeđuje tim povodom i odnos hrvatske Vlade.
Lukšić je izrazio zadovoljstvo zbog, kako je naveo, snažne podrške Hrvatske koju ona daje Crnoj Gori na njenom evropskom i evroatlanskom putu.
On je kazao da je na sastanku sa kolegom izrazio nadu da će Crna Gora i u ovoj godini nastaviti sa snažnim koracima prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji (EU).
Lukšić se rekao da se nada i da će u međuvremenu, ne samo biti okončani pristupni razgovori i potpisan pristupni protokol, već da će Crna Gora imati još više država na svojoj strani kada je u pitanju ratifikacija pristupanja Alijansi. „Usaglasili smo se da je to od velikog značaja za stabilnost Crne Gore, ali i da će imati i pozitivne impikacije kada je u pitanju bezbjednost regiona“, kazao je Lukšić.
Kovač je kazao da je Hrvatskoj stalo do toga da Crna Gora napreduje na putu prema članstvu u Alijansi i dodao da će među prvima ratificirati njen ulazak u NATO.
On je ocijenio da će to doprinijeti jačanju stabilnosti i sigurnosti na prostoru jugoistočne Evrope. „To je važno za Crnu Goru, ali i za susjedne države, jer, bez sigurnosti i stabilnosti, nema održivog ekonomskog i društvenog napretka, to je preduslov“, naveo je Kovač i dodao da Crna Gora može računati na podršku Hrvatske i na putu ka EU.
Prema njegovim riječima, EU je, bez obzira na probleme i izazove s kojima je suočena, atraktivna, nudi članicama stabilnost, sigurnost i komfor.
On je dodao da EU omogućava i da se žive da svoje nacionalne specifičnosti, bez ograda, uz poštovanje zajedničkog kućnog reda, odnosno zakonodavstva EU. „Želimo nastaviti razvijati sa Crnom Gorom ekonomske odnose, kao i nastavak razgovora o Jadransko-jonskom putu, to je u interesu obje države i njihovih turističkih industrija“, pojasnio je Kovač.
Upitan koliko su bezbjedna istraživanja nafte u podmorju u Hrvatskoj i da li je u pravu civilni sektor kada kaže da će trenutna istraživanja ugroziti strateške strane, prvenstveno turizam, on je kazao da je zaštita okoline prioritet u Hrvatskoj. „Vodimo računa o zaštita okoline, to je visoko na listi hrvatskih prioriteta, a, što se tiče istraživanja, to je trenutno ad acta, jer su se mogući investitori povukli“, precizirao je Kovač.
Lukšić je kazao da odgovarajuće institucije u Crnoj Gori vode računa da potreba ekonomskog razvoja ne bude u konfliktu sa zaštitom životne sredine.
On je pojasnio da istraživanja nafte i gasa ne znače da na tim dubinama ima dovoljno za eksploataciju, ali istraživanja treba da, dodao je, pomogu da se, ukoliko ima, donese odluka na koji način to valorizovati. „Ne vidim apsolutno da u ovoj fazi postoji bilo koji razlog da bi to trebalo zaustaviti, a civilni sektor jeste dobar vid kontrolnog mehanizma kada su aktivisti bilo koje vlade, pa i crnogorske, u tom domenu u pitanju“, zaključio je Lukšić.
