Pokretanje ocjene ustavnosti i zakonitosti ugovorao zakupu morskog dobra u uvali Pržna – Plavi horizont koji su potpisali predstavnici „Morskog dobra“ i kompanije „Qatari Diar“ i hitnom obezbjeđivanje pouzdanog snabdijevanja slatkom vodom cijelog područja Krtola, zahtjevi su koje su sinoć formulisali mještani Krtola na Zboru građana te tivatske MZ.
Zbor je izazvao veliko interesovanje Krtoljana pa je sala Doma kulture u Radovićima bila mala da primi sve zainteresovane. Da se u Tivtu već dobro podgrijala predizborna atmosfera, vidjelo se iz brojnih „čarki“ i međusobnih prepucavanja predstavnika političkih partija koje su pozvane na skup. Među njima su bili Mirko Kovačević( Tivatska akcija), Vlado Arsić (Demokrate), Savo Klakor (Nova), Ilija Janović (HGI), Budimir Cupara (Arsenal za Tivat) i Marija Giljača (Bokeški Forum), dok se nešto kasnije skupu priključio i Siniša Kusovac (DPS).
„Morsko dobro“ i Qatari Diar potpisali su aprila 2013. ugovor o zakupu morskog dobra u uvali Pržna na period od 30 godina, a po kojem Qatari Diar može zabraniti pristup javnosti na minimum 70 odsto plaže za svakog, osim gostiju svog budućeg turističkog rizorta na tom lokalitetu. To je za mještane Krtola od kojih četiri petine živi od turizma i gostiju koji ovdje dolaze prvenstveno zbog kupanja na toj plaži, neprihvatljivo jer nam uzima hljeb iz usta i pretvara nas u socijalne slučajeve. Ovakvim potezima Vlade, Krtoli se svode na Njeguše – možemo da gledamo more, aali ne i da mu pristupimo.“- kazao je predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević, dodajući da je odlazeći gradonačelnik Tivta Ivan Novosel (DPS) do sada ignorisao sva obraćanja MZ da se pokuša riješiti ovaj problem. Sekretarka za ubranizam i zaštitu životne sredine Opštine Tivat Tanja Jelić kazala je da je po UP „Pržna 1“ koju je Opština već dva puta donosila u skladu sa željama Qatari Diara, predviđeno da najmanje 30 odsto plaže budu dostupno javnosti, ali i podvukla da lokalna uprava nema ingerencije nad gazdovanjem obalom već je to nadležnost „Morskog dobra“. Ona je podvukla da Qatari Diar nikako ne može zauzeti cijelu plažu što mu ugovor sa „Morskim dobrom“, po mišljenju mještana, indirektno omogućava, jer kako je rekla, „to nije u skladu ni sa onim što mi kao Opština promovišemo jer je u Tivtu već prisutan deficit plažnog prostora“.
Starčević je naglasio da će MZ i NVO „Matica Boke“ pokrenuti izmjene zakona o morskom dobru „na način da ne bude dozvoljeno da se i milimetar prirodnog i opšteg bogatstva Crne Gore – morske obale- zatvori za slobodan pristup svih građana“,a takva nastojanja mještana podržali su svi prisutni predstavnici opozicionih partija. Kusovac je kazao da „niko stanovništvu Krtola ne može zabraniti pristup plaži i taj režim treba definisati sa „Morskim dobrom“ i zakupcem“.
„Hrvatska ima preko 2 hiljade kilometara obale i tamo nema ni milimetra zabranjenog za pristup javnosti, a mi od ovih naših nepunih 300 kilometara obale u Crnoj Gori na svakom ćošku pravimo privatne zabrane za tzv. strateške investitore.“- prokomentarisao je Starčević na što je Mirko Kovačević (TA) kazao da je cijeli posao sa prodajom kompleksa Plavi horizont između HTP „Primorje“ i Qatari Diara i kasnijim postupcima Vlade prema tom investitoru bio „veliki kriminal i tek ćete vidjeti što je tu sve ga bilo“.
„Ugovor Qatari Diara i Morskog dobra“ ima puno nezakonitih i neustavnih elemenata i treba ga proglasiti ništavnim. Niko neće vaša prava odbraniti osim vas samih i ako pustite da im prođe ovo, ostaćete ne bez plaže, nego sutra i bez spstvenih kuća.“- istakao je Kovačević.
Zaključeno je da se pokrene postipak poništenja ugovora o zakupu morskog dobra u uvali Pržna, te da u roku od 15 dana Opština Tivat inicira sastanak predstavnika MZ, lokalne uprave, „Morskog dobra“ i Vlade na kome bi se rješio problem sa ograničavanjem pristupa plaži, da Opština reafirmiše status Pržne kao zaštićenog spomenika prirode koje ona uživa još od 1968 jer se ne možđe ograničavati pristup javnosti zaštićenim objektima prirode.
U protivnom, mještani će priobjeći i radikalnim metodama koje uključuju blokiranje pristupa uvali, ali i blokadu saobraćaja na Jadranskoj magistrali.
Krtoljani su zatražili da im Opština garantuje da će ovog ljeta „imati kontinuirano i blagovremeno snabdijevanja slatkom vodom“, jer je postojeći cjevovod na potezu kotorska raskrsnica-Solila napravljen prije 5 godina, toliko nekvalitetan da su na njemu u međuvremenu zabilježene čak 52 velike havarije sa pucanjem cijevi. Zbog problema sa tenderskim postupcima još nije odabran izvođač za gradnju novog cjevovoda i neizvjesno je hoće li se stići da se to završi do početka ljeta, a što bi uzrokovalo i velike probleme u saobraćaju jer se vodovod postavlja u trasu jedinog lokalnog puta za Krtole i Lušticu. Zatraženo je i da Vlada oduzme budvanskom „Hidromontu“ koncesiju nad nekoliko neiskoriščenih izvborišta u Gornjem Grblju i povjeri ih tivatskom Vodovodu kako bi ih ovaj vodu sa njih, u slučaju novih problema na postojećem cjevovodu, preusmjerio u Krtle umjesto ljeti potpuno zalanjene vode sa lokalnog izvorišta Topliš. Prihvaćena je i inicijativa Sava Klakora (Nova) da SO Tivat na narednoj sjednici donese odluku o smanjenju cijena vode za područje Krtola.
Obradović: problem nekvalitetne cijevi
Direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradović detaljno je mještanima obajsnio kako stoje stvari sa postojećim cjevovodom i mogućnostima da se do ljeta napravi novi. Na insistriranje Stračevića da se razjasni ko je kriv što je postojeći pet godina stari cjevovod vrijedan 450 hiljada eura napravljen tako nekvalitetno da je na njemu bilo 52 pucanja cijevi pa je za popravke u mešuvremenu potrošeno još dodatnih 200 hiljada, Obradović je kazao da je „vodovod građevinski odrađen odlično, ali je očito problem u potpuno nekvalitetnim cijevima“, iako su one došle sa atestom.
„Ja tada nisam bio u Direkciji, ali nadzor nad gradnjom vodovoda radio je „Vodacom“ Tivat čiji su predstavnici potpisivali sve građevinske knjige i zapisnike bez ijedne primjedbe. Problem su nekvalitetne cijevi koje pucaju uzdužno što dosad nije zabilježeno na našem vodovodnom sistemu. Da li su atesti koji su pratili te cijevi kada su one kupljene falsifikovani, ja zaista ne znam i nije na meni da se time bavim.“- kazao je Obradović dodajući da će gradnja novog vodovoda koštati oko 700 hiljada eura.
