Plastične boce koje plutaju po moru, odbačene ribarske mreže, sitne kuglice plastike nataložene po morskom dnu i drugi morski otpad posljednjih godina prepoznat je kao jedan od glavnih prijetnji morskim ekosustavima u našem moru i čitavom Sredozemlju.
Kako se nositi s tom problematikom, raspravljalo se na Konferenciji o upravljanju morskim otpadom u jadransko-jonskoj podregiji, održanoj u srijedu, u organizaciji županijske razvojne ustanove Rera i Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Konferencija je okupila pedesetak sudionika, predstavnika nacionalnih tijela i nevladinih udruga iz Hrvatske, Italije, Grčke, Crne Gore, BiH, Slovenije i Albanije koji će međusobno surađivati na održivom upravljanju morskim otpadom, u sklopu DeFishGear projekta, inače strateškog IPA jadranskog projekta.
– Morski otpad, u kojemu je 80 posto plastike, velika je opasnost za morski ekosustav u Mediteranu zbog svojih ekoloških, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih utjecaja. Zna se da plastici treba oko tisuću godina da se razgradi, pa, uz monitoring, radimo i na uklanjanju takvog otpada iz mora.
Primjerice, proveli smo pilot-akcije prikupljanja odbačenih ribolovnih alata i njihovo odlaganje u kontejnere u hvarskoj luci Vira, te u Tribunju, a dalje se taj materijal šalje na reciklažu – kazao je dr. Pero Tutman s Instituta, najavljujući daljnje akcije na moru i kopnu.
Zapravo, čitav projekt, koji traje od 2013. godine, usmjeren je na stvaranje strategije u borbi protiv morskog otpada koja do sada nije postojala u Hrvatskoj.
Osim što mikro i nanoplastika može oštetiti probavni trakt kod riba, ona može ugroziti i ljudsko zdravlje. Iako je Jadran relativno čisto more, komadi plastike, posebice plastične vrećice, prava su opasnost i za dupine, te morske kornjače.
– Problem plastike u moru sve više je izražen i o tome trebamo povesti računa. Zakoni i sankcije postoje, no stanje na terenu posve je druga priča – upozorio je dr. Tutman.
