Uzgoj novih kultura i proizvodnju nove hrane Evropska unija potiče Zelenim planom. Budući da je zemljište ograničeno i da se zagađuje intenzivnom poljoprivredom, često se traže alternativni načini proizvodnje hrane. Zanimljivo je stoga da u Istri, pokraj Kaštelira, niče europski centar proizvodnje algi.
U plastenicima nedaleko od Kaštelira nekad se uzgajalo povrće, a danas alge. Radi se o prvoj oglednoj farmi alge klorele na poluotoku. Fran Palokaj za sada je uzgaja u nekoliko bazena. Taj poduzetnik i inovator s nizozemskom adresom vjeruje da ta alga može riješiti probleme u prehrani čovječanstva.
– Naša planeta ne može hraniti devet milijardi ljudi proteinima životinjskog podrijetla. Alga je plod. Nema nikakvih otpada i lako metabolira dvaput dnevno. Množi se dvaput dnevno, a može imati prinose do deset puta više nego bilo koja druga energetska biljka, ima 70% proteina. To je dva puta više nego što ima soja, kazao je Palokaj.
Za proizvodnju algi potrebni su samo voda i sunce, a uzgaja se u plitkim bazenima.
– Daje prinos 10 puta više nego kukuruz, koji proizvodi mnogo jeftine biomase. Ovdje se pak radi o biljci od koje se ništa ne baca. To je najzdraviji plod u prirodi, dodao je.
Klorela je slatkovodna alga. Sastoji se od 70% proteina i 30% aminokiselina. Nazivaju je super namirnicom, hranom budućnosti ili pak hranom za astronaute. Korisna je i za okoliš jer jedan kilogram njihove biomase čisti dva kilograma ugljičnog dioksida iz zraka.
Palokaj ima dogovorene poslove s proizvođačima pekarskih proizvoda i tjestenine, a osim kao dodatak u prehrambenoj industriji, klorela se može koristiti u proizvodnji kozmetike ili kao biostimulans u poljoprivredi.
Ono što koči jači uzgoj algi bilo za hranu ili biogorivo jesu milijunske investicije. No nakon deset godina istraživanja Palokaj je pojednostavio način proizvodnje i došao do komercijalne formule.
– Uspjeli smo s našom tehnologijom doći do te razine da je prihvatljiva za investitore, mladog farmera i da se lijepo od toga živi. Nema više nepotrebnog otpada. To je čudna biljka koja će spasiti našu planetu, kaže Palokaj.
Klorela je tražena roba, ali je potrebno dosegnuti određenu razinu proizvodnje i količine. Palokaj želi okupiti kooperante, lokalne ljude, kojima je spreman ponuditi 8 eura za otkup kilograma suhe tvari.
– Da bi neka obitelj dobro živjela i imala godišnja primanja 40-50 tisuća eura bila bi potrebno do 2.000 metara četvornih. U to bi trebalo uložiti između 200 do 300 tisuća eura. Morali bi imati 20% svog kapitala, a ostalo bi se investiralo kroz fondove, kaže Palokaj.
Ponudio je i konkretnu pomoć. Na svojoj prvoj farmi u Kašteliru spreman je educirati buduće kooperante koji će, kada ovladaju tehnologijom, moći podići svoje obiteljske farme.
