Sigurnost je odavno najvažnija briga putnika kada se odlučuju o destinaciji koju će posjetiti. No, svijet se posljednjih godina potpuno promijenio zbog globalne pandemije, a predstava o tome šta tačno mjesto čini “sigurnim” značajno se promijenila. Zašto?
Ovo bi moglo objasniti promjene na Indeksa sigurnih gradova (SCI) koji rangira 60 međunarodnih destinacija u području digitalne i zdravstvene sigurnosti, infrastrukture, lične sigurnosti, kao i zaštite okoliša, nove kategorije za ove godine. Indeks sigurnih gradova rangira istraživačka jedinica lista The Economist.
Dok su azijski gradovi poput Tokija, Singapura i Osake iz godine u godinu neprestano zauzimali vodeća mjesta, ove godine europska destinacija zauzima prvu poziciju.
Kopenhagen je prvi put proglašen najsigurnijim gradom na svijetu, postigavši 82,4 boda od 100 u godišnjem izvješću. Iza njega je Toronto s 82.2 boda, a Singapur i Tokio ostaje među prvih pet – treći i peti. Četvrti je Sydney.
Glavni grad Danske skočio je sa zajedničkog osmog mjesta 2019. godine na vrh liste, uvelike zahvaljujući uvođenju odjeljka o zaštiti okoliša, u kojem je grad postigao posebno dobre rezultate, uz osobnu sigurnost, piše CNN, citirajući izvješće.
Prevencija kriminala
“U Kopenhagenu bi se svi trebali osjećati sigurno, bilo dijete ili starije osobe, muško ili žensko, LGBTI+ ili dio bilo koje druge manjine. Zato kontinuirano radimo na poboljšanju sigurnosti za naše građane. Jedan od ključnih čimbenika koji Kopenhagen čini tako sigurnim gradom je njegova niska stopa kriminala, na najnižoj razini u više od desetljeća”, kazao je za The Economist gradonačelnika Kopenhagena Lars Weiss.
Kao ključne izazove urbane sigurnosti, gradonačelnik je naveo prevenciju kriminala, posebno kod mladih.
“Od ključne je važnosti osigurati da ugrožena djeca i mladi dobivaju pravu preventivnu podršku što je prije moguće, tako da nikada biti umiješani u kriminal”, kazao je.
Infrastruktura i zaštita okoliša
Važnim smatra i pitanje infrastrukturne sigurnosti, posebno za bicikliste.
“Gotovo polovica stanovništva vozi se bicikiom do škole ili posla. Stoga mi je jedan od ključnih prioriteta nastaviti stvoriti još bolju i sigurniju infrastrukturu za bicikliste. Posebno naši najmlađi sugrađani – uvijek se trebaju osjećati sigurno dok voze bicikl ili hodaju do škole.”
Kad je riječ o okolišu i sigurnosti, gradonačelnik ističe da je cilj da Kopenhagen bude prvi svjetski glavni grad bez emisija ugljendioksida do 2025. godine.
“Ulažemo veliki napor u smanjenje potrošnje energije, ulaganje u zelenu energiju i poticanje zelene mobilnosti, čime se naš grad razvija na održiv način. Nadalje, Kopenhagen poduzima mjere klimatske prilagodbe koji poboljšavaju sigurnost okoliša i doprinose mogućnosti življenja u glavnom gradu”, objasnio je gradonačelnik.
Zdravlje i sigurnost u vrijeme pandemije?
Jedna od oblasti za indeks sigurnosti gradova bilo je i zdravlje, posebno imajući na umu pandemijske okolnosti.
Gradonačelnik Kopenhagena je objasnio da s u ovom gradu proveli opsežne komunikacijske kampanje na društvenim medijima i u javnim prostorima na mnogim različitim jezicima.
“Komunicirali smo i direktno s određenim skupinama putem različitih organizacija. Od rane faze pandemije djelovali smo proaktivno na sprječavanju širenja korona virusa, a ujedno pomagali kompanijama i građanima u karanteni”, kazao je Weiss.
Kopenhagen je izdvojio značajan novac za dodatne aktivnosti za povratak djece u škole, te za inicijative kojima se jača mentalno zdravlje starijih građana.
“Pokrenute su i aktivnosti kako bi se restoranima, hotelima i trgovinama dao prijeko potreban ekonomski poticaj.”
Inače, Danska je prva evropska država bez COVID restrikcija, nakon što je ukinuta obaveza da se pri ulasku u noćne klubove pokaže dokaz o vakcinaciji.
Broj novozaraženih u Danskoj je usporen s porastom stope vakcinacija, budući da je više od 70 posto ukupne populacije vakcinisano.
Ograničenje vezano za noćne klubove bilo je posljednje u dugom nizu mjera koje je Danska postepeno ukidala prethodnih mjeseci.
Sada je jedina država u Evropi koja nema ograničenja nakon što je Island u junu ukinuo sve mjere, da bi ih ponovo uveo nakon što se broj slučajeva povećao.
Danska je uvela COVID pasoše u martu 2021. godine u sklopu postepenog ublažavanja ograničenja.
Prvog avgusta ukinula je zahtjev za COVID pasošima u muzejima i na priredbama u zatvorenim prostorima s manje od 500 osoba, prije nego što ga je odbacila za velike događaje. Maske nisu potrebne u javnom prevozu od sredine augusta.
