U Zagrebu je predstavljana dvojezične monografije autora Željka Brguljana „Na granici mora i neba“ – Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju – At the Border of Sea and Sky – The Collection of Marine Painting from the Parish Church of the Nativity of the Blessed Virgin Mary in Prčanj, u četvrtak 22.oktobra u Hrvatskoj matici iseljenika.
O knjizi su, uz autora, govorili direktor HMI, Marin Knezović, recenzenti akademik Tonko Maroević i Ivana Mance te urednica Grozdana Cvitan.
Željko Brguljan je u monografiji, na 277 stranica, ispisao burnu kroniku malog mjesta u Bokokotorskom zaljevu, dramatične plovidbe njegovih pomoraca po morima i oceanima svijeta, na slikama pohranjenima u Zbirci župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju.
Monografiju je izdala NIP „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta.
Direktor Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Knezović svoj govor na promociji počeo je pomalo neuobičajeno, kazavši kako se ne slaže s njezinim naslovom „Na granici između mora i neba“.
Ovo nije djelo koje bi trebali stavljati na neke granice ili unutar nekih granica. Na zavjetnim slikama, koje prikazuju brodove u kritičnim trenucima nevremena miješaju se more, jarboli i trupovi brodova, oblaci, Gospa i sveci u kovitlac u kojem je teško razlučiti gdje prestaje i gdje nestaje iskaz bijesa prirode, krhke ljudske tvorevine koje mu prkose i uplitanje onostranih sila. Tako se i na području Boke miješaju kulture, narodi, običaji da ih je ponekad teško smjestiti u uredne akademske pretince, između ostalog kazao je Knezović.
Akademik Tonko Maroević govorio je o tome kako se pisac Brguljan već dokazao i kao autor cjelovite monografije o crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, te kao istraživač i tumač najznačajnijega opusa u prikazivanju brodova – ne samo u bokeljskim razmjerima – Bazija Ivankovića. Dijelovi nekadašnjih kronika ili novinskih članaka čitaju se kao uzbudljivo štivo, ali ponajprije kao svjedočanstvo epohe koja zahvaljujući , prikladnom, skrupuloznom i savjesno razvedenom Brguljanovu tekstu omogućuje gotovo romantični vremenoplov u prohujalo doba i čednu empatiju sa stradalnicima u oluji, zaključio je Maroević.
Mance je u svom osvrtu ukazala na to da je Brguljan svoja istraživanja zasnovao na ogromnom rasponu povijesnih izvora i literature, tako da će ova knjiga zaista biti korisna u istraživanjima svih onih koji se bave pomorstvom i kulturnom baštinom Prčanja i Boke. Po prvi put je, kazala je, cjelovito obrađena zbirka maritimnog slikarstva župne crkve u Prčanju koja je valorizirana kao autentična povijesna i umjetnička građa. Knjiga donosi i niz prvi put objavljenih dokumenata iz pomorske prošlosti Prčanja, kao i korespondenciju don Nika Lukovića s radionicama i umjetnicima. Slike brodova, njih 40 iz prčanjske župne zbirke, donose zanimljive priče iz pomorske povijesti Prčanja. Pristupajući slikama kao umjetničkim djelima, ali i povijesnim dokumentima, Brguljan je slike iz prčanjske zbirke upisao u širi kontekst poznate nam povijesti bokokotorskog i prčanjskog pomorstva, uspješno povezavši pojedine slike s podacima iz ostale povijesne građe te postojeće literature, rezimirala je Mance.
Urednica monografije Grozdana Cvitan govorila je o izuzetnoj Brguljanovoj osobnosti, upornosti, metodičnosti i posvećenosti cilju. Sve što je postigao bilo je na dobrobit njegove zavičajne zajednice i ubaštinjenja u hrvatsko kulturno jadransko naslijeđe.
Bilo bi tragično da ova knjiga postane komemoracija jednoj izuzetnoj zbirci koja ima kulturološku, povijesnu ali i materijalnu vrijednost a prije svega smo je dužni sačuvati zbog njenog zavjetnog karaktera – kazao je Brguljan. Posebnu zahvalnost autor je iskazao izdavaču, urednici, dizajneru, autoru fotografija, prevoditelju, suradnicima na projektu, don Srećku Majiću, i domaćinu promocije.
Željko Brguljan diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje sada živi i radi. Slikarstvom se počeo baviti još za vrijeme studija, a dosad je dvadeset puta samostalno izlagao. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i američkog National Collage Societyja. Umjetnički nerv tjerao ga je neprestano prema novim izazovima, pa je tako autor izložaba „Bokeljska mornarica i njeni kapetani“ (2006.) „ Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu“ (1998.), Dalla storia delle Bocche di Cattaro – La cravatta tra i Bocchesi/Iz povijesti Boke kotorske – kravata u Bokelja ( 2009.), kao i nekoliko knjiga te brojnih članaka.
Svoj doprinos djelovanju zajednice Bokelja u Zagrebu, okupljenih u bratovštini Bokeljska mornarica 809, osim kao član, dao je i kao autor ili koautor niza izložbenih i izdavačkih projekata.
Njegov knjižni opus čin Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju, (2008.), Melita Bošnjak (likovna monografija), (2010.) i Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića, (2011.). Valja spomenuti i vrijedni Brguljanov književni prinos rasvjetljavanju tragične sudbine hrvatskog emigrantskog pjesnika Viktora Vide, Bokelja koji je preminuo 1960. u Argentini. Brguljan je, u nedavno promoviranom online Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina – koji se može listati na portalu HMI – napisao natuknicu o Hrvatima u Crnoj Gori.
Radeći kao srednjoškolski profesor, ostvarivao je usput iznimno likovno djelo u tehnici kolaža. Zaredale su se izložbe, uspjesi na likovnim natječajima u Americi, a u konačnici, 2014. i likovna monografija u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Autor monografije „Željko Brguljan”, koja je promovirana u Kotoru i Zagrebu, likovni je kritičar Nikola Albaneže.
Autor upravo promovirane monografije presjek svog publicističkog rada će predstaviti u Srednjoj školi za cestovni promet u Zagrebu na Kennedyjevu trgu, 26. listopada u 13.30 sati.
Diana Šimurina-Šoufek
www.matis.hr
