U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića

U Dubrovniku otvorena izložba u povodu 500 godina prvog spomena Marina Držića
Dubrovnik: Izložba “Marin Držić – prvi čin” u Domu Marina Držića

Izložba „Marin Držić – prvi čin“ otvorena je u petak u dubrovačkom Domu Marina Držića u povodu 500 godina prvog spomena najvećeg hrvatskog komediografa u ispravi kojom se on potvrđuje za rektora crkve Svih svetih (Domino) u Dubrovniku.

Izložba je ostvarena u suradnji Doma Marina Držića i Državnog arhiva u Dubrovniku, gdje se čuva isprava nastala 12. travnja 1526. godine, vrijedan dokument u kojem je Marin Držić prvi put stupio na pozornicu pisane povijesti.

Ravnatelj Doma “Marina Držića” Nikša Matić izjavio je na svečanosti otvorenja da su baš prema tom dokumentu istraživači odredili Držićevu godinu rođenja, jer se smatra da je dužnost rektora mogao primiti s 18 godina.

„Upravo se temeljem ove isprave 1508. godina uzela kao Držićeva godina rođenja. To je pomalo zanemarena činjenica pa je time ova izložba još značajnija. Drago mi je da smo ostvarili izvrsnu suradnju s Državnim arhivom u Dubrovniku jer da nije bilo posudbe te isprave mi ne bismo mogli imati ovu izložbu“, rekao je Matić.

Ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak istaknula je značaj suradnje s dubrovačkim kulturnim ustanovama.

„Važno je da ovako vrijedne isprave ne stoje samo na arhivskim policama, već da služe posvjedočenju i utvrđivanju značajnih podataka. Ovakve isprave su trenutak spoznaje identiteta lokalne zajednice i nadahnuće za nova istraživanja. Zato smo posebno za sami dan otvorenja izložbe predstavili original isprave“, izjavila je Pozniak.

„Središnji eksponat izložbe je isprava napisana na latinskom jeziku, a koju smo u tekstualnom dijelu izložbe u ključnim dijelovima preveli na hrvatski i engleski. Jako je lijepo opisano što se taj dan dogodilo Marinu Držiću, sa svim ishodima koji su iz pozicije rektora proistekli za njegov život. Od dužnosti i privilegija do prihoda bez kojih možda ne bi imao slobodu baviti se književnosti i kazalištem te nam u naslijeđe ostaviti remek djela hrvatske i europske renesansne komediografije“, istaknula je autorica izložbe i kustosica Doma Marina Držića Valerija Jurjević.

O Držićevu značaju govorili su i dubrovački biskup Roko Glasnović te zamjenik dubrovačkog gradonačelnika Velibor Puzović.

Izložbu prati dvojezični katalog s predgovorom autorice izložbe Valerije Jurjević i tekstom kustosice Doma Marina Držića Ane Saltarić „Slučaj dubrovačkog nadbiskupa Filippa Trivulzija – Problem petogodišnje praznine“ koji nudi moguće odgovore na pitanje zašto se u ispravi spominje nadbiskup Rainaldo Graziani, kad je dubrovački nadbiskup u to vrijeme bio Filippo Trivulzio.

Najčitanije