Uvođenje kriptovaluta na Zapadni Balkan je relativno spor u poređenju sa drugim dijelovima Evrope. Toplotna mapa koju proizvodi Coinmap, web-mjesto koje se prikazuju mjesta širom svijeta koja prihvataju kriptovalute plaćanja, pokazuje da je malo kriptovaluta mjenjačnicama ili bankomata na Zapadnom Balkanu, osim u velikim gradova i uz crnogorsko primorje.
– Kao i kod gotovine, kriptovalutama se može pristupiti preko bankomata. Cijena i popularnost kriptovaluta naglo raste, tako i broj bankomata za kriptovalute raste. Sada postoji skoro 29.000 takvih mašina širom svijeta. Ali vrlo malo njih je na Zapadnom Balkanu. Prema jednom izvoru, postoji njih pet u Srbiji ( 1 Niš, 2 Beograd, 2 Novi Sad), četiri na Kosovu (svi u Prištini) i šest u Bosni i Hercegovini (3 Banja Luka, 3 Prijedor). Zvanično, nema ih Makedonija, Albanija ili Crna Gora. Iako izgleda slično običnom bankomatu, bitkoin bankomat nije povezan bankovnim računom, već sa berzom kriptovaluta. Kupci mogu da pristupe svom digitalnom novčaniku za kupovinu i prodati virtuelnu imovinu- navodi se u analizi Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, prenosi “Dan”.
Ljudi takođe sve više plaćaju robu i usluge kriptovalutama, gdje postoji ova opcija dostupno- kafići, hoteli, restorani…
Moguće je čak i iznajmiti jahtu u Crnoj Gori plaćajući kriptovalutama. Kompanija koja prima više od 10.000 eura u gotovini, mora da prijavi valutu izveštaj o transakciji. Ali ista pravila ne vrijede za kriptovalutu. Posao korišćenih automobila koji prima 20.000 eura u bitkoinu od kupca ne mora podnijeti dokumentaciju izvještaja o transakcijama; taj prihod može ići neoporezovano ako nije prijavljeno na porez vlasnika preduzeća. Ovo nije hipotetska situacija: tri luksuza stanovi u Budvi, Crna Gora, prodati su za 420 bitkoina (3,2 miliona dolara), dok lokalno investiciono udruženje promoviše upotrebu digitalnih valuta u hotelima i odmarališta u ovoj popularnoj turističkoj destinaciji- navode iz GI.
Uvođenje ove tehnologije bilo je brže od donošenje zakona koji će to regulisati. Neke zemlje u regionu poput Bosne i Hercegovine i Kosova, nemaju usvojen zakoni o trgovanju kriptovalutama ili regulacija bankomata za kriptovalute. A mašine ipak nisu protivzakonite.
Time se stvara siva zona koja se iskorištava. Srbija i Albanija, sa druge strane, su među prvima zemljama u svijetu stvorile jasan okvir i pravnu sigurnost za investitore i korisnike digitalne imovine. Druge zemlje u regiji osnovale su radne grupe zadužena za izradu zakonskih okvira.
Izvor: Bankar/Dan.co.me
