Crnogorski parlament izglasao je u petak navečer nepovjerenje vladi premijera Zdravka Krivokapića, nakon što mu je prethodno potpredsjednik vlade i koalicijski partner Dritan Abazović uskratio podršku.
Tokom glasanja vlada premijera Krivokapića dobila je podršku samo 11 od ukupno 81 zastupnika u crnogorskom parlamentu.
Pad vlade podržali su zastupnici Abazaovićeve Ujedinjene reformske akcije (URA), te oporbenih Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, Socijaldemkrate (SD), Socijaldemokratske partije(SDP) te manjinskih stranaka Bošnjaka i Albanaca.
Dojučerašnji Krivokapićevi partneri u vlasti, prosrpski Demokratski Front i Socijalistička narodna partija, otišli su tokom glasovanja. Uz Krivokapića stao je dio njegove koalicije „Za budućnost Crne Gore“, te Demokrati predsjednika skupštine Alekse Bečića.
Tokom rasprave, kojoj nije prisustvovao premijer, dok su u plenarno sali bila svega dva od njegovih 12 ministara, zastupnici URA i oporbe ponovili su stav da je Krivokapić svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti, što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji.
Također, Krivokapić je optužen da je njegovo djelovanje dovelo do usporavanja integracije Crne Gore u EU.
Zastupnici Demokrata i dijela Krivokapićeve koalicije ustvrdili su da je Abazovićeva URA uspostavila suradnju sa Đukanovićevim DPS-om te da se radi o izdaji volje birača na izborima u avgustu 2020. godine kada su tri koalicije predvođene Krivokapićem, Abazovićem i Bečićem prvi put u 30 godina na izborima porazile DPS.
U Crnoj Gori narednih dana očekuje se formiranje manjinske vlade sastavljene od stručnjaka, čelnika URA i manjinskih stranaka, a podršku bi trebali dobiti od svih dosadašnjih oporbenih stranaka.
Tokom zasjedanja crnogorskog parlamenta bilo je pojačano prisustvo polciije, a provladinih prosvjeda, iako su bili najavljeni, nije bilo. Prethodno su premijer i predsjednik parlamenta pozvali pristaše da ostanu kod kuće ustvrdivši da imaju informacije o osjetljivoj sigurnosnoj situaciji.
Krivokapićeva vlada, prva bez Đukanovićevog DPS-a u novijoj povijesti zemlje, formirana je krajem decembra 2020. godine i u njezinom sastavu su bili stručnjaci. Na njen sastav veliki utjecaj imala je Srpska pravoslavna crkva, pa je prvi korak nove vlade bila prilagodba zakona o slobodi vjeroispovijesti zahtjevima SPC-a.
Do raskola između Krivokapića i njegovog jedinog potpredsjednika Abazovića došlo je početkom septembra prošle godine tijekom ustoličenja novog mitropolita SPC-a u Crnoj Gori Joanikija. Njegovu inauguraciju na Cetinju pokušavali su protestima i blokadom ceste spriječiti pristalice Crnogorske pravoslavne crkve.
Nakon tog događaja, Krivokapić je pokušao smijeniti sve čelnike sigurnosnog sektora, počev od ministra unutarnjih poslova i šefa policije, koji su bili protiv inaugarije na Cetinju ukazujući na veliki sigurnosni rizik. Tome se usprotivio Abazović, u čijem portofolju su sve sigurnosne službe.
Nakon toga Abazović je uspostavio suradnju s oporbenim manjinskim strankama, te je osigurao podršu oporbe za opoziv.
