U Luku Kotor ove će godine, ukoliko ne bude novih većih poremećaja uzrokovanih pandemijom koronavirusa, uploviti oko 250 brodova na krupnim turističkim putovanjima sa nešto preko 130 hiljada putnika.
„To su procijenjeni podaci sa kojima baratamo u ovom momentu, a koji su izvedeni iz rezervacija, na osnovu analize i informacija kruzing industrije. Ovo je informacija koju možemo podijeliti jer su rezervacije do te mjere promjenjive da na dnevnoj bazi imamo i po više izmjena.
Još uvijek je inače, na snazi odluka da je otkazni rok minimalni, pa se izmjene mogu desiti praktično do pred sam dolazak broda, to jest 24 sata ranije od planiranog termina njegovog uplovljavanja”- kazala je PR savjetnica u Luci Kotor Maja Danilovic.
Ukoliko se ostvari očekivanih oko 250 dolazaka kruzera u Boku ove gpdine, to će biti oko polovine onoga što je u kruzingu u Luci Kotor ostvarivano u “redovnim” turističkim godinama prije pandemije.
Procjena menadžmenta Luke Kotor je da bi tokom narednog mjeseca u Kotor moglo uploviti šest manjih kruzera, u aprilu se očekuje tri puta više brodova, dok bi u maju u Boku trebalo da uplove 33 putnička broda. Tokom tri ljetnja mjeseca očekuje se dolazak ukupno 104 kruzera, a uplovljavnja ovih brodova bi i u septembru kada ih se očekuje 32 i oktobru (35) trebalo da budu jednako frekventna kao i tokom tri ljetnja mjeseca glavne nautičke sezone.
U Luci Kotor nastoje da se što bolje pripreme za glavnu sezonu iako je cijela svjetska kruzing industrija još uvijek vrlo ranjiva i oprezna, a njen oporavak od razornih ekonomskih posljedica koje je na tu granu pomorstva i turizma ostavila pandemija, ide nešto sporijim tempom od očekivanog. I dok neke kompanije objavljuju da im se buking vratio skoro na nivo onog od prije pandemije, druge, poput Crystal Cruisesa čijih je nekoliko brodova imalo rezervisane termine za dolaske ovog ljeta u Kotor, su u velikim problemima. Crystal Cruises je tako praktično bankrotirao , a nekoliko njegovih brodova je ovih dana već zaustavljeno i zaplijenjeno zbog dugova koje kompanija ima prema snabdjevačima i drugim poslovnim partnerima.
Međunarodno udruženje krizing industrije CLIA čiji je inače, član i Luka Kotor, navodi da je nakon ogromnih gubitaka zbog panedimije kororne u 2020. kada je većina kruzera potpuno obustavila rad, ta industrija počela da se oporavlja i da je trenutno aktivno skoro 75 odsto flote u vlasništvu kompanija koje su članice CLIA. Očekuju da će do avgusta, skoro 100 posto njihovih kapaciteta biti ponovno u upotrebi, a što bi trebalo da rezultira i postepenim oporavkom turizma, ugostiteljstva i drugih sa kruzingom povezanih privrednih djelatnosti na destinacijama koje ti brodovi i njihovi putnici posjećuju. Prema računicama CLIA, jedan kruzer potroši 750 dolara po putniku u lukama koje posjeti tokom prosječnog sedmodnevnog krstarenja, uključujući novac koji putnici potroše na tim destinacijama, odnosno takse i druge usluge koje u tim lukama plaća sam brod.
KORONA POKOSILA KRUZING U SVIJETU
Prema podacima CLIA, pandemija koronavirusa izuzetno je jako pogodila kruzing industriju u svijetu jer je tokom 2020.zabilježeno ukupno samo 5,8 miuliona ukrcaja putnika na kruzere, što je čak 81% manje nego 2019. koja je bila posljednja redovna predpandemijska poslovna godina. Zbog toga je lani za čak 51 posto opao broj zaposlenih radnika u kruzing industriji kojih je u 2020. bilo oko 576 hiljada šiurom svijeta.
Iako je i u takvoj veoma lošoj godini, kruzing industrija dala ukupan globalni ekonomski doprinos koji se procvjenjuje na 63,4 milijarde dolara, to je pad od čak 59% u ekonomskoj dinamici ove grane pomorsko-turističke privrede u odnosu na njene performanse iz 2019.
/S.L/
