Na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda za Kotor i Tivat (PPOV), osim sada aktuelne rekonstrukcije tri bazena, realizovane su i druge brojne aktivnosti na servisiranju opreme koja je trebalo da se uradi još 2019.godine.
Prema riječima direktora PPOV Miljana Markovića (NP), planiran je niz aktivnosti kako bi se čitav sistem doveo na nivo iz 2016. godine kada je novo PPOV vrijedno 10,25 miliona eura, počelo sa radom.
„Realizacija posla počela je nakon urađenih izvještaja, a između ostalog izvještaji se tiču 149 bitnih uređaja. Na osnovu tih izvještaja krenuli smo sa servisiranjem. S obzirom na specifičnost postrojenja, vitalni rezervni dijelovi se moraju nalaziti u magacinu PPOV-a, što na žalost nije bio slučaj u momentu kada sam prije nekoliko mjeseci, preuzeo upravljanje ovom firmom. Zatekao sam gotovo prazne stalaže u magacinu.“- kazao je Marković dodajući da u PPOV koje je locirano na Klačini u Krtolima, van turističke sezone, dnevno u prosjeku dolazi od 9 do 11 hiljada kubika kanalizacionih voda iz Tivta i Kotora. Ukoliko je bilo koji sistema na PPOV u kvaru i nije sposoban da prečisti primljene fekalne vode, one moraju da se bajpasom ispuste direktno u more jer se nemaju gdje depovati i zadržati do osposobljavanja PPOV-a za nastavak rada. Stoga je izuzetno važno da sve kompmnente u ovom tehnički dosta složenom postrojenju koje primjenjuje tzv.SBR tehnologiju prečišćavanja fekalnih voda, budu ispravne i da PPOV nesmetano funkcioniše.
„Kad se desi havarija imamo vrlo malo vremena da otklonimo kvar, pa ako se još moraju čekati rezervni dijelovi, onda neprečišćena voda mora prolaziti kroz sistem direktno u more. Veoma je bitno sačuvati da ne uginu bakterije koje u bazenima razgrađuju fekalnu vodu. U slučaju da se dogodi da bakterije uginu, potrebno je oko mjesec dana po jednom bazenu da se bakterije aktiviraju u punom kapacitetu kako bi mogle da vrše preradu otpadnih voda koje konstantno dolaze na postrojenje. Za tako veliki priliv fekalnih voda u bazenima mora biti dovoljan broj bakterija i moraju dosegnuti određenu starosnu dob kako bi za kratko vrijeme i u tačno određenom intervalu izvršile preradu. Svako preskakanje ciklusa pravi probleme narednom ciklusu.“-istakao je Marković.
Naglašava da je zbog dugogodišnjeg neadekvatnog održavanja PPOV-a za vrijeme bivše lokalne DPS-SD-HGI uprave Tivta, u postrojenju lani desila veća havarija, pa je neprečišćena otpadna voda morala biti direktno ispuštana u more.
„Analizom rada postrojenja su se utvrdili sekundarni i primarni uzroci havarije koja se dogodila 20.jula prošle godine. Jedan od glavnih problema na PPOV-u je neispravan rad difuzora koji se nalaze na samom dnu bazena. Po jednom bazenu ima 416 difuzora koji imaju za cilj ravnomjerno širenje kiseonika u bazenima. Bakterije koriste fekalije kao hranu, ali im je tačno određena količina kiseonika potrebna za proces prečišćavanja. Manjak kiseonika ne samo da dovodi do slabijeg procesa prečišćavanja otpadnih voda već i do izumiranja bakterija u bazenima. Iz ovih razloga jednom godišnje je neophodno servisirati jedan bazen kako bi se omogućilo ispravno ubacivanje kiseonika u vodu tokom prečišćavanja, ali je zbog servisne zapuštenosti opreme sada potrebno uraditi sanaciju sva tri bazena do početka ljetnje turističke sezone.“- objasnio je Marković.
Dodao je da će tokom sanacije bazena koja je već počela, biti potpuno zamijenjen jedan broj difuzora u njkma, dok će na drugim difuzorima biti zamijenjene membrane.
„U pitanju je veliki poduhvat sa brojnim pripremnim radnjama jer svaki od bazena u osnovi ima 825 metara kvadratnih površine puta 6.15 metara operativne visine. Preneseno u kubike. to je preko 5.000 kubika fekalnih voda po jednom bazenu. Pored toga uradiće i servis dekantera koji izvlači čistu vodu nakon završenog procesa prečišćavanja. S obzirom da je pražnjenje bazena težak i složen posao, naravno da ćemo prilikom pražnjenja bazena iskoristiti priliku i izvršiti servis sve one druge opreme koja se tiče tog bazena.“- kazao je Marković dodajući da u zavisnosti od toga da li se mijenjaju kompletni difuzori ili se vrši samo zamjena membrana, cijena zamjenske opreme po jednom bazenu će se kretati od 16.000 do 25.000 eura. Aktuelna uprava PPOV-a je pripremajući s eza ovahj posao, napravila i mjere za uštedu čiste vode koja je neophodna za sprovođenje ove dugotrajne operacije, pa će na taj način troškovi sanacije bazena biti umanjeni za najmanje oko 40.000 eura.
Marković je dodao da će radovi na sanacii i opravci biti izvedeni i na trešetki za selekciju čvrstog otpada koja se nalazi na ulazu otprdnih voda u PPOV, a što će koštati oko 8.000 eura.
PPOV-u kako je istakao, osim neservisirane i neadekvatno održavane opreme i nedostatka rezervnih djelova za nju, kuburi i sa još jednim od prethpodne uprave naslijeđenim problemom – nedovoljnom obučenošću kadra.
„Zaposleni su do sada bili obučeni za servis sitnijih kvarova i samo do mjere da prepoznaju kvar kako bi pozvali eksterni servis da dođe i otkloni ga. Takav koncept ranijeg rukovodstva je velika greška, ne samo u gubljenju vremena već i u gubljenju novca. To je razmljivo tamo gdje su potrebni specijalni alati, specijalna obučenost i ovlašćenje fabrike, ali gdje je to moguće, neophodno je organizovati obuku zaposlenih što trenutno radimo i što planiramo u dogledno vrijeme podići na viši nivo. Sa firmom Schnaider Electric, Siemens i firmom Sema iz Beograda, zajedno radimo na programu obuka za naše zaposlene. Onog momenta kada program bude konačno definisan, očekujemo dolaske inžinjera spomenutih firmi kako bi vršili obuku naših zaposlenih“- istakao je Marković.
On je objasnio da se isušeni kanalizacioni mulj koji je nusporoduk procesa prečišćavanja otpadnih voda u PPOV, i dalje rješava na način da se posredstvom firme „Montelea“ iz Podgorice, taj materijal odvozi na deponiju u Albaniju. Za to se godišnje izdvaja od 60 do 100 hiljada eura.
Iako se u svijetu isušeni kanalizacioni mulj koristi za proizvodju vještačkog đubriva za uzgoj cvijeća jer sadrži veliki procenat azota i fosfora, u Crnoj Gori to nije slučaj, te stoga PPOV za mulj sada ima samo troškove umjesto kojih bi, da su privredne okolnosti u državi drugačije, moglo da ima dodatnu zaradu od prodaje tog materijala.
