Nestašice hrane stigle su vrlo blizu regiona. I to onih proizvoda koji se vrlo često kupuju, poput tjestenine.
U sjevernoj Italiji supermarketi su očišćeni od tjestenine. Ljekarne u Norveškoj rasprodale tableta joda. I u Njemačkoj, trgovačke grupe upozoravaju na Hamsterkauf – “šoping hrčaka” ili paničnu kupnju, piše Financial Times.
Ukrajina je, zajedno s jugozapadnom Rusijom, dugo bila poznata kao “europska žitnica” zahvaljujući bogatom tamnom tlu u regiji, černozemu, među najplodnijim na svijetu. Regija čini “oko 15 posto svjetske proizvodnje pšenice i gotovo 30 posto svjetskog izvoza”, rekao je za France 24 Sébastien Abis, istraživač na Francuskom institutu za međunarodne i strateške poslove (IRIS) i direktor istraživačkog centra Deemeter Club, koji specijalizirana za globalna poljoprivredna pitanja.
“Ali nije samo pšenica”, rekao je Abis, “dvije zemlje čine 80 posto svjetske proizvodnje suncokretovog ulja, a Ukrajina je četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza.”
Kako se borbe u Ukrajini nastavljaju i ruska ofenziva pojačava duž obale Crnog mora, ovi važni proizvođači usjeva sada su odsječeni od svijeta.
“Više ništa ne napušta ukrajinske luke”, objasnio je Abis, “i nemoguće je znati što će zemlja moći proizvesti i ubrati u narednim mjesecima”.
Sukob je već imao dramatične posljedice za Ukrajince “koji se bore da pronađu hranu usred metaka”, rekao je.
Ali to također izaziva zabrinutost za mnoge zemlje koje ovise o ukrajinskoj pšenici i sve su zabrinutije da uskoro neće moći prehraniti svoj narod. Egipat, Tunis i Alžir već su počeli osjećati posljedice nestašice pšenice.
“Zemlje Magreba uvelike ovise o ukrajinskoj pšenici”, rekao je Abis. “A ove godine, još više jer su pretrpjeli veliku sušu koja je povećala njihove potrebe za inozemnim uvozom.” Za Egipat je to katastrofalno.
“Egipat je najveći svjetski uvoznik pšenice i 60 posto uvoza dobiva iz Rusije i 40 posto iz Ukrajine.”
