Neki kažu da nam daje duži dan, drugi ga povezuju sa srčani i moždanim udarima, čak i automobilskim nesrećama. Neki bi da ga ukinu. Evo par načina za suočavanje s ljetnjim računanjem vremena koje počinje u nedelju 27. marta.
Ratovi su oduvijek bili vrijeme inovacija u iznudici. Tako je i ljetnje računanje vremena prvi put uvedeno u Njemačkoj 1916. kao način da se radni dan što više odvija za vidjela. Valjalo je štedjeti na svjetlu. Druge zemlje su slijedile.
Od tada na proljeće pomjeramo časovnike za sat unaprijed, a najesen za sat unazad. U noći između subote i nedelje (već će početi 27. mart) u dva ujutru se časovnici pomjeraju na tri.
Ljudi i druge životinje imaju prirodan osjećaj za vrijeme, cirkadijalni ritam, koji se razvija prije rođenja. To je bitan dio našeg bića.
Igranje sa tim ritmom može biti opasno. Istraživači su primijetili rast broja saobraćajnih udesa i srčanih udara kad se sat pomjera unaprijed – više nego kad se pomjera unazad.
S druge strane, društva teže da kapitalizuju ograničeno vrijeme obdanice, dakle Sunčeve svjetlosti. U to vrijeme valja raditi i biti na druge načine aktivan.
Tako je poslednjih godina došlo do podjele. Niz zemalja, od kojih su neke u EU, žele da ukinu ljetnje računanje vremena. Turska i djelovi Kanade to su već učinili. Srbija je ranije saopštila da će slijediti EU.
Drugi, uključujući SAD, tako nešto ne razmatraju. Kroz američki Senat je jednoglasnom odlukom prošao Sunshine Protection Act koji predviđa da smjena ljetnjeg i zimskog računanja vremena ostanu obavezne. To bi uskoro moglo da postane zakon.
U prilog pomjeranju sata
Najstariji argument zagovornika pomjeranja sata bilo je i ostalo to što je promjena dobra za ekonomsku aktivnost.
Drugi argument je duži dan – sat vremena više Sunčeve svjetlosti popodne ili uveče. Naravno, to nije zbilja sat više jer ne utičemo na Sunce, ali odlučujemo kada počinjemo radni dan, a kada imamo vrijeme za razonodu i odmor.
Recimo, više svjetlosti posle radnog vremena podstiče potrošnju jer ljudi duže bivaju u šopingu, po kafićima i restoranima. A i više se bave sportom.
Jedna od prednosti je što koristimo manje vještačkog svjetla i struje. Doduše, i to zavisi od toga gdje živimo. Oko Ekvatora razlike skoro i da nema.
Tu su i zdravstveni argumenti: Sunčevi zraci nam daju vitamin D, a on pomaže u apsorbovanju kalcijuma, a to jača kosti. Prirodna svjetlost dobra je i za vid, posebno kod djece, oči više proizvode dopamin što smanjuje rizik od kratkovidosti.
Više dnevnog svjetla pospješuje san kad legnemo u krevet. A to može popraviti raspoloženje i pomoći sa psihičkim problemima poput depresije.
Loše strane pomjeranja sata
Štednja energije? Ima različitih dokaza. Recimo, Turska je uvela stalno ljetnje vrijeme 2016. tvrdeći da bi to moglo uštedjeti struju. Ali kada su istraživači sve stavili na papir, vidjeli su da se ništa nije uštedjelo.
Drukčije kaže američko Ministarstvo energetike u jednoj studiji iz 2008. godine. Tu su tvrdili da se za samo četiri sedmice ljetnjeg računanja vremena u SAD uštedi 1,3 milijarde kilovat-sati električne energije, što odgovara količini struje koju 100.000 domaćinstava potroši za čitavu godinu.
Možda sve zavisi od toga gdje živite i kako je ustrojena ekonomija u toj zemlji.
U loše strane se broje zdravstveni rizici koje su naučnici povezali sa prelascima na ljetnje vrijeme. Tada se po pravilu dešava više srčanih i moždanih udara i drugih kardiovaskularnih problema.
Američka studija je 2018. otkrila da broj prijema u bolnicu zbog fibrilacije srčanih pretkomora – vrste poremećaja srčanog ritma – raste nakon pomjeranja sata u proljeće. Ta fibrilacija može da vodi krvnim ugrušcima, šlogovima ili prestanku rada srca.
Uobičajeno je da imamo manje ili veće probleme sa snom dok se ne naviknemo na ljetnje vrijeme. To može da utiče na memoriju, koncentraciju, ili brze reakcije – recimo tokom vožnje. Može voditi nervozi i uticati na ishranu.
Ljetnje vreme navodno povećava rizike od depresije. Jedna danska studija iz 2017. navodi da promjena sata vjerovatno uzrokuje “povećanje incidencije depresivnih epizoda (…) jer tranzicija na ljetnje vrijeme utiče na cirkadijalni ritam”.
Nekoliko savjeta
Počnite da se pripremate za ljetnje vrijeme oko nedelju dana unaprijed.
Idite u krevet 15-20 minuta ranije, svakog dana. Ako ništa drugo, stručnjaci kažu da ćete se bolje odmoriti. A možda počnete da ustajete malo ranije.
Izbjegavajte višak kofeina i popodnevne dremke jer to otežava spavanje noću. Najbolje je da, kad se ljetnje vrijeme bliži, poslednju kafu pijete oko dva popodne.
Šetajte i luftirajte. Izlazite ranije iz kuće na jutarnje sunce.
Zatamnite sobu kad spavate. Izbjegavajte elektronske naprave prije odlaska u krevet (što bi i inače trebalo da se radi). Jer, vještačko svjetlo sa ekrana otežava utonuće u san.
Naposljetku, ne žurite. Ako se osjećate mamurno, ne vozite. Ako vam nije dobro, idite ljekaru!
