Ljetnji mjeseci i gužve u saobraćaju koje oni donose, uvijek iznova aktuelizuju problem koji bezbjednosti odvijanja saobraćaja pričinjavaju vozači električnih trotineta i motocikala.
Motociklisti, posebno na primorju, kod vozača automobila i ostalih vozila na četiri i više točkova, imaju bukvalno imidž samoubica jer se po pravilu, većina motociklista ne pridržava ni osnovnih pravila bezbjedosti saobraćaja. Koristeći male dimenzije motocikala, oni se „provlače“ između automobila u pokretu, kamiona i autobusa koji se sporo kreću u gužvama na cesti, pretiču preko pune linije, zabilaze vozila i sa lijeve i sa desne strane, nerijetko oduzimaju pravo prvenstva prolazan na raskrsnicama drugim učesnicinma u saobraćaju, ne poštuju ograničenja brzine kretanja…. I sve to rade uz očekivanje da će ih vozači automobila i drugih vozila na vrijeme uočiti i da će im ostaviti dovoljno prostora da ovi sa svojim motocvikom, nesmetano „prozuje i prežive“ brojne opasne situacije na cestama koje motociklisti sami provociraju. I dok kod motociklista, vozači drugih vozila mogu računati na kakav-takav vid upozorenja u obliku buke motora na dvotočkašu koji im se približava ili ih pretiče sa raznih strana, toga nema kada su u pitanju potpuno nečujni električni trotineti. Vozači ovih prevoznih sredstva koja su zbiog svoje konstukcije, malih točkova, izazovnijeg održavanja ravnoteže, ali i velikih brizna koje pojedini električni trotineti mogu razviti, predstavljaju najveći bezbjedonosni rizik na cestama, možda su i najugroženija kategorija učesnika u saobraćaju.
Ipak, zakonski gledano- oni (vozači elektrilnih trotineta) uopšte ne bi ni smjeli biti u prilici da sebe i druge dovedu u opasnost, krećući se po javnim saobraćajnicama jer električni trotinet uopšte zakonski nije prepoznat kao prevozno sredstvo koje bi smjelo izaći na javne saobraćajnice. Uprkos tome, saobraćajna policija najčešće uopšte ne reaguje na električne trotinetiste, čak ni kada se oni sa tim napravama kreću po magistralnim putevima gdje se brzine kretanja svih ostalih legalnih vozila, kreću i do 80 kilometara na sat.
„Uprava policije trenutno nema zakonskog osnova da spriječi upotrebu električnih trotineta iz razloga što važeći Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima ne prepoznaje ovu vrstu „prevoznog sredstva“. S obzirom na to da je pokrenuta inicijativa za izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, u narednom periodu se očekuje i normiranje ovog „prevoznog sredstva“- rečeno je iz PR službe Uprave policije (UP).
Ovakva interptretacija situacije nužno nameće i dilemu da li, kada policija već ne može sankcionisati vozače električnih trotineta na cestama jer Zakon o bezbjednosti saobraćaja ne ptepoznaje ovu vrstu prevoznog sredstva, onda hipotetički, policija ne može sankcinisati ni vozača autiomobila koji je udario i oborio električnog trotinetistu jer trotinet koji je ovaj vozio, pravno gledano ne postoji, pa time ni trotinetista kao ravnopravni učesnik u saobraćaju.
„Ovakav pristup problemu koji elektrilni trotineti na javnim saobraćajnicama objektivno predstavljaju sa stanovišta sigurnosti i bezbjednosti, zaista otvara velike dileme i potencijalne probleme. Da li, ako nešto – električni trotinet, zakonski ne postoji, neki automobilista koji nesrećnim slučajem obori vozača takvog sredstva, uopšte za to može odgovarati kada pravno gledano, to što je on oborio, uopšte ne postoji ? Da li se svi koji uporavljaju električnim trotinetima kao pravo nepostojećim prevoznim sredstvom, samo po tom osnovu mogu kažnjavati jer su na javne saobračajnice izvezli vozilo koje je opasno jer ni ne postoji u važećoj legislativi ?“- kazao nam je jedan iskusni pravnik koji je insistirao na anonimnosti zbog „osjetljivosti teme“. On je dodao da je ovakva situacija direktna posljenica nebrige države da adekvatnim i pravovremenim zakonodavnim radom, prati razvoj situacija koje svakodnevni život nosi sa sobom.
„Takvo nešto, u Crnoj Gori se ne događa samo kada je saobraćaj u pitanju, ali je to na slučaju električnih trotineta možda i najuočljivije jer masovnost njihove pojave na javnim površpnama, kolovozima javnih saobraćajnica, biciklističkim stazama ali i trotoarima kao površinama namijenjenim samo za kretanje pješaka, utiče i može uticati na živote svih nas koji se na drugačije (legalne) načine krećemo tim javnim površinama.“- ističe naš sagovornik.
Tokom ljetnjih mjesevi, posebno na primorju gdje su saobraćajnice zakrčene velikim brojem automobila, javnost ima problem i a tada sve brojnijim motociklistima. Brza vožnja, nekoriščenje zaštitne opreme, ne obaziranje na saobraćajne propise koji se i na nkjih odnose kao i na sve ostale učesnike u saobraćaju, ali često i bezobzirno ponašanje motociklista u vožnji, nerijetko rezultiraju ozbiljnim udesima. U Tivtu je tako prije neoliko godina, motociklista krećući se u sred grada velikom brzinom, na licu mjesta ubio ženu koja je prelazila cestu na označenom pješačkom prelazu. U drugom slučaju motiociklista koji je nepropisno preticao kolonu i uletio u tzv. makaze na magistrali, je sam sebi otkinuo stiopalo, okrznuvši automobil pred kojeg je izletio u njegovoj saobraćajnoj traci.
Na to treba dodati i ogromnu buku koju neki motociklisti namjerno prave, skidajući sa svojih motora fabrički ugrađene prigušivače na auspusima, ili u noćnim satima organizujući prave trke po magistrali i gradskimim ulicama. Na sve to, utisak je, saobraćajna olicija ne reaguje u adekvatnoj mjeri, iako iz UP tvrde drugačije.
„Uprava policije shodno odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja redovno sankcioniše lica koja čine prekršaje prilikom upravljanja motociklom. Pored redovnih kontrola, periodično se organizuju i sprovode akcije „Motocikl“ gdje je posebna pozornost policijskih službenika na lica koja upravljaju motociklom. Zadnjom akcijom „Motocikl“ koja je sprovedena 28. juna 2022. godine, kontrolisana su 192 lica koja su upravljala motociklima. Tokom ove akcije podnijeto je 11 prekršajnih prijava, izdato 66 naloga za plaćanje novčane kazne, dok su iz saobraćaja isključena 34 motocikla.“- naveli su iz UP obećavajući da će „i u narednom periodu sprovoditi mjere i radnje na sankcionisanju lica koja čine prekršaje prilikom upravljanja motociklima, sa posebnim akcentom u toku ljetnje turističke sezone.“
TVRDE DA SE NIVOI BUKE NE SMIJU PREKORAČITI, A REGISTRUJU MOTOCIKL SA TABLICOM „BUČNI“
U policiji naglašavaju da su „Pravilnikom o bližim uslovima koje moraju suda ispunjavaju vozila u saobraćaju na putevima“, propisani bliži uslovi koje moraju da ispunjavaju vozila u saobraćaju na putu“ u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog opterećenja, tehničkih uslova i uređaja, sklopova i opreme i tehničkih normativa.“ Tim Pravilnikom su između ostaloga, normirane i vrijednosti dozvoljene buke koju zavisno od kategorije, vozila smiju da proizvode.
„Prilikom redovnog tehničkog pregleda, stanice za tehnički pregled vozila su dužne da postupaju po ovom Pravilniku, kao i po Pravilniku o tehničkom pregledu vozila, a sve u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Za vozila koja su tehnički ispravna, pored zapisnika o tehničkom pregledu vozila izdaje se obavezno i potvrda o tehničkoj ispravnosti. Ukoliko policijski službenik prilikom redovne kontrole posumnja u tehničku ispravnost vozila – motocikla, dužan je isti uputiti na kontrolni tehnički pregled i ako se utvrdi da motocikl nije tehnički ispravan (proizvodi nedozvoljeni nivo buke) on se isključuje iz saobraćaja a vozača se procesuira prema nadležnom sudu.“- tvrde iz policije koja mežutim, nije „Vijestima“ mogla dostaviti precizan podatak o broju motocikala koji su od početka godine u Crnoj Gori isključeni iz saobraćaja zbig ogromne buke koju proizvode, odnosno o sankcijama koje su zbog toga izrečene njihivom vlansicima-vozačima.
Da je stanje na terenu daleko lošije od onoga što predviđa Pravilnik na koji se poziva policija, osim ušiju građana, svjedoči i podatak da se u Tivtu naprimjer, redovno uklicama i magistralom vozi jedan jaki i brzi i strahovito bučni motocikl sa kojeg je skinu fabrički prigušivač na auspuhu, a koji je i pored toga, uredno prošao tehnički pregled i čak je registrovan pod specjalnom registarskom tablicom kao „TV LOUD“ (Bučni).
