16.3 C
Kotor

Slušaj online radio

Sjeverna Makedonija i EU – teatar apsurda, nema cilja: Zvuči komplikovano, i jeste

EU dala konačni pečat otvaranju pregovora sa Skopljem i Tiranom

Po riječima Ežena Joneska, “apsurdno je ono što nema svrhu, ni cilj”. Književni pokret Teatar apsurda, čiji je najistaknutiji predstavnik rumunsko-francuski pisac, trenutno najbolje opisuje odnose Sjeverne Makedonije i Evropske unije.

U komplikovanim odnosima EU i Sjeverne Makedonije apsurdnost se ogleda ne samo u tome da nema cilja, već je svrha ulaska u EU svedena na apsurd. Zvuči komplikovano, i zaista jeste.

Najviši predstavnici Sjeverne Makedonije i EU održali su u utorak u Briselu prvu međuvladinu konferenciju. Još četiri zemlje su u formalnom procesu pregovora za pristupanje EU – Turska, Srbija, Crna Gora i Albanija. Sve zemlje su održale međuvladine konferencije, otvarajući put formalnom procesu pregovora.

Međutim, Sjeverna Makedonija, koja je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2005. neće započeti pregovore nakon sastanka u utorak u Briselu. Za razliku od ostalih, Sjeverna Makedonija je krenula u ono što formalni briselski rječnik opisuje kao – početak procesa otvaranja pregovora.

Da bi otvorila pregovore, zemlja mora prvo da promijeni svoj ustav i uključi bugarsku manjinu kao njen kontsitutivni dio. Ali u makedonskom parlamentu nema dvotrećinske većine za taj korak. Osim nacionalističke opozicije, mnogi prozapadni intelektualci i političari smatraju da će to samo podstaći dalja očekivanja i zahtjeve Sofije.

Zahtjevi Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji

Ono što je sporno nije samo pitanje promjene ustava kako bi se udovoljilo bugarskim interesima, već i sve ostalo što Bugarska zahtijeva od svog balkanskog susjeda.

Većina Makedonaca u Sjevernoj Makedoniji je uvređena jer ih Bugarska ne priznaje kao naciju i ne priznaje njihov jezik. Uz pomoć Francuske i drugih evropskih zemalja, Bugarska je uspjela da nametne svoje tumačenje.

Istorijskih događaja kao de fakto uslov za napredak Sjeverne Makedonije u Pregovaračkom okviru, osnovnom dokumentu i mapi puta za pregovore sa EU.

Izraz “apsurdan” se može primijeniti na Pregovarački okvir. U njemu je sadržana jednostrana deklaracija Bugarske koja tvrdi da makedonski jezik ne postoji, i da je to zapravo dijalekt bugarskog jezika.

Sličnih zahtjeva ima o istorijskim ličnostima, od srednjeg vijeka do početka 20. vijeka, u vezi sa udžbenicima u Sjevernoj Makedoniji. Bugarska insistira da kraljeve i revolucionare iz tih perioda treba identifikovati kao etničke Bugare.

Bugarska nije pokušavala da sakrije šta hoće. Tokom posjete Berlinu u maju, bugarski predsjednik Rumen Radev je rekao: “Nećemo dozvoliti da se ‘makedonizam‘ legitimiše u EU.

Zvanična politika Bugarske opisuje “makedonizam” kao ideologiju koja je, poslije Drugog svetskog rata, “vještački” i nasilno pretvorila Bugare u Makedonce.

Ovakav stav prilično suludo polazi od toga da u istoriji, posebno u Evropi, postoje nacije i jezici koji su stvoreni “prirodno”.

Protivnik ili partner EU?

Zbog ovog istorijskog spora, Bugarska je od 2019. više puta stavljala veto na početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije sa EU. Sada je EU iznijela ono što naziva “evropskim kompromisom” – predlogom koji bilateralni spor između dva balkanska susjeda pretvara u problem EU.

Kada je Makedonija 2018. preimenovana u Sjevernu Makedoniju, da bi se zadovoljili zahtevi Grčke, koji su, kao i oni iz Bugarske, zadirali u istoriju i identitet, zemlji je obećano da je put ka EU otvoren. Sada više niko ne vjeruje u takva obećanja.

Brisel se nadao da će otpočinjanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom pokazati svoju posvećenost zemljama Zapadnog Balkana i poboljštati svoj imidž, i istovremeno smanjiti uticaj Rusije. Ali rezultat je dramatičan porast antievropskih osjećanja u Severnoj Makedoniji i povećanje popularnosti proruske stranke u zemlji.

I EU i Sjeverna Makedonija su sada zašle u ćorsokak. Ako Sjeverna Makedonija želi da nastavi evropski put, morala bi da pristane na ponižavajuće bugarske zahtjeve.

U suštini, izbor Sjeverne Makedonije je da ne pregovara o pitanjima identiteta i da nikada ne uđe u EU, ili da prihvati da njeni građani nikada neće ući u EU kao Makedonci sa svojim makedonskim jezikom.

Ako EU nastavi da podržava takve zahtjeve, uskoro bi umjesto partnera mogla da dobije još jednog protivnika u Evropi.

Najčitanije