U Crnoj Gori se godišnje registruje preko 400 novooboljelih osoba od kancera dojke, nezvanično za 2019. godinu oko 500, dok broj umrlih na godišnjem nivou u nekoliko posljednjih godina uvijek prelazi stotinu, saopšteno je iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR).
Prema istim navodima, u prvih dvadeset godina ovog stoljeća u Crnoj Gori godišnje je od kancera umiralo između 60 i 100 osoba.
-Najviše u ovom stoljeću zvanično po Statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) 110 osoba je umrlo od kancera dojke 2015, a najnoviji nezvanični podaci govore da su 2019. umrle 123 osobe.
Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003. -62 osobe-navode iz CDPR.
-Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva.
Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine u cijelom svijetu obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda.
Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja.
Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest-dodaju iz CDPR.
Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, navode, ali, većina ovih promjena je srećom benigne prirode.
-Prvi korak u ranom skriningu je samopregled.
Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa.
Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu-ističu iz CDPR.
Nasljedni rizik
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2.
Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole.
Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su:
1. otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
2. promjene veličine i oblika dojke,
3. stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,
4. svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici,
5. uvlačenje bradavice i
6. sekret iz bradavice.
-Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk.
Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali, isključivo kada ljekar to preporuči-ukazuju iz CDPR.
Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
Faktori rizika su:
1. prva menstruacija prije 12. godine,
2. prvi porođaj poslije 30. godine,
3. nerađanje,
4. kasniji ulazak u menopauzu i
5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.
Tri stvari koje treba dobro zapamtiti su:
1. osobe – žene najčešće same otkriju čvor,
2. većina čvorova nije kancer i
3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje.