Šengenski prostor, najveće međudržavno područje bez granične kontrole na svijetu, uskoro bi se trebao proširiti na barem jednu novu članicu EU-a, ako ne i tri, piše ovaj tjedan ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina. Trenutno se šengenski prostor sastoji od 22 zemlje članice EU-a i četiri zemlje izvan Unije. Sada još tri članice EU-a kucaju na vrata – Hrvatska, Bugarska i Rumunjska.
Od 27 država članica EU-a, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Cipar i Irska trenutno nisu dio šengenskog prostora. S druge strane, šengenski prostor obuhvaća Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn koji nisu u EU-u.
Češka, koja predsjeda Evropskom unijom, naznačila je da želi da Hrvatska, Bugarska i Rumunjska zajedno uđu u šengensku zonu bez granične kontrole. Očekuje se da će Vijeće EU-a o tome glasati 9. prosinca, a Hrvatska je na najboljem putu da postane članica s obzirom na to da do sada nije bilo najava, barem javnih, da bi neka članica šengenskog prostora stavila veto.
ENR podsjeća da je Vijeće EU-a još u lipnju pokrenulo proces donošenja odluke o ulasku RH u šengenski prostor, zatraživši mišljenje Europskog parlamenta koji je na plenarnoj sjednici 10. studenoga glasao za ulazak Hrvatske u šengen. To mišljenje nije obvezujuće za Vijeće, ali ono je potreban proceduralni korak kojim se šalje i politička poruka. Bio je to pretposljednji korak do konačne odluke koja se očekuje 9. decembra na Vijeću EU-a.
To tijelo predložilo je da se od 1. januara 2023. ukinu kontrole na kopnenoj i pomorskoj granici Hrvatske s državama šengena, a od 26. ožujka 2023. kontrole u zračnim lukama.
Hrvatska je i na pragu uvođenja eura, dodaje ENR.
Što se tiče Rumunjske i Bugarske, te dvije zemlje na čekanju su od 2011. Vijeće EU-a i Europski parlament potvrdili su u lipnju te godine da Bugarska i Rumunjska ispunjavaju sve kriterije za ulazak u šengen. Međutim, u septembru 2011. Nizozemska i Finska stavile su veto na pristupanje spomenutih zemalja, navodeći kao razlog nedovoljno djelovanje protiv korupcije i organiziranog kriminala. Europski parlament je 18. listopada 2022. – četvrti puta od 2018. – pozvao države članice da bez odgode integriraju Rumunjsku i Bugarsku u šengenski prostor.
Međutim, Nizozemska i dalje dovodi u pitanje spremnost Bugarske i Rumunjske za šengen. U listopadu ove godine nizozemski parlament usvojio je rezoluciju kojom se protivi pristupanju Bugarske i Rumunjske šengenskom prostoru. Istaknuta je potreba daljnje analize funkcioniranja vladavine prava, dok je ocijenjeno kako je potrebno provjeriti je li i u kojoj mjeri došlo do smanjenja korupcije i organiziranog kriminala u Bugarskoj i Rumunjskoj.
“Ako ova pitanja nisu riješena u državi članici šengena, to može uzrokovati ozbiljne probleme zbog nedostatka graničnih kontrola. Stoga to predstavlja rizik za sigurnost Nizozemske i cijelog šengenskog prostora”, navodi se u rezoluciji.
Bugarski predsjednik Rumen Radev komentirao je rezoluciju 21. oktobra. “Izbori u Nizozemskoj održavaju se u proljeće. Ovo je teška tema, ali Nizozemska je već izolirana u Vijeću. Bugarska i Rumunjska taoci su unutarnje politike u Nizozemskoj i to neće dugo trajati”, kazao je.
Rumunjski ministar vanjskih poslova Bogdan Aurescu smatra da još ima prostora za političke, diplomatske i tehničke korake i vjeruje u ulazak u šengen paralelno s Hrvatskom. “Uvjeren sam da nizozemska strana procjenjuje apsolutno sve opcije i varijante”, rekao je Aurescu.
Europski parlament opisao je trenutnu situaciju štetnom za jedinstveno europsko tržište. “Održavanje unutarnjih graničnih kontrola je diskriminirajuće i ima ozbiljan utjecaj na živote mobilnih radnika i građana”, poručili su europarlamentarci.
ENR spominje i pitanje graničnog spora Slovenije i Hrvatske i ističe da Ljubljana podržava članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru, ali isto tako da je neizvjesna sudbina arbitražnog sporazuma o granici iz 2017.
Hrvatska inzistira na tome da više nije stranka u arbitraži jer je Slovenija odgovorna za proceduralne nepravilnosti. Ljubljana, pak, inzistira da je arbitražno rješenje konačna presuda o granici.
Slovenski političari često su više ili manje otvoreno raspravljali o mogućnosti uvjetovanja članstva Hrvatske u šengenu provedbom arbitražne presude o granici. Posljednjih tjedana pojavile su se glasine da slovenska vlada sastavlja jednostranu izjavu prema kojoj Hrvatska ulaskom u šengenski prostor prihvaća arbitražnu presudu.
“Razgovaramo o usvajanju izjave, ali ta izjava neće biti ništa drugo nego obnovljena predanost provedbi arbitražne presude”, rekla je prošlog tjedna slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon.
Fajon, koja očekuje pozitivnu političku odluku ministara unutarnjih poslova EU-a o članstvu Hrvatske u šengenskom prostoru, najavila je i da će slovenska vlada uskoro predstaviti nacrt stajališta o kojem će se potom glasati u parlamentu.
Ulazak Hrvatske u šengen poseban je izazov za Bosnu i Hercegovinu koja s Hrvatskom dijeli gotovo tisuću kilometara granice, ističe ENR.
Između dviju zemalja postoje snažne gospodarske, kulturne i obiteljske veze. BiH strahuje da bi šengenska pravila mogla “učvrstiti” granicu. Trgovci očekuju probleme u brzini protoka robe preko granice s Hrvatskom. Između BiH i Hrvatske postoji devet graničnih prijelaza i 20 stalnih prijelaza za prekogranični promet. Od devet prijelaza samo dva imaju poseban status za obavljanje fitosanitarnog nadzora. Preko njih se može izvoziti voće, povrće i sva druga roba koja zahtijeva tu vrstu pregleda. Vanjskotrgovinska komora BiH je u nekoliko navrata upozorila da bi primjena šengenskih inspekcijskih standarda mogla stvoriti redove.
Granična policija objavila je da će “članstvo Hrvatske u šengenu osigurati ispunjavanje svih kriterija, a time i vrlo visoku razinu sigurnosti vanjskih granica države. To je posebno značajno u prevenciji svih oblika prekograničnog kriminala i ilegalnih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize”.
Uz potporu EU-a, Hrvatska je uložila u zaštitu granice koje čuva 6500 policajaca.
Nevladine udruge i mediji u više su navrata izvještavali o nasilnim povratcima i nehumanom postupanju hrvatskih vlasti prema ilegalnim migrantima. Zbog toga je država u suradnji s organizacijama civilnog društva pokrenula neovisni nadzor postupanja granične policije prema migrantima i tražiteljima azila.
Takvi mehanizmi nadzora, prema Komisijinom prijedlogu Europskog pakta o migracijama i azilu, trebali bi postojati u svim državama članicama.
