Osim u eurozonu, Hrvatska ulazi i u šengenski prostor. S prvom minutom 2023. dižu se rampe na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom. Osim za građane, Schengen donosi i velike promjene za hrvatsku policiju i graničnu kontrolu.
U godini u kojoj će na svojoj europskoj rođendanskoj torti ugasiti 10 svjećica – Hrvatska je ostvarila strateški cilj. Postaje 27. država u šengenskom prostoru slobodnog kretanja.
– Dokument sa svim stranicama i poglavljima pokazuje koliko je Hrvatska morala učiniti u godinama iza nas samo za upravljanje vanjskom granicom. Ovo je naravno samo rezime postignuća, poručio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
Posljednji put šengenski se prostor proširio 2011. kada je u taj elitni krug ušao mali Lihtenštajn. I profitirao jer mu je od tada broj turista porastao za više od 50%. Očekuje li Hrvatsku sličan scenarij?
– Znamo da u stvari moderni turist procjenjuje i ocjenjuje i bira destinaciju po tome gdje će imati manje komplikacija. Dakle, ako ih nema, ako to ide jednostavno i brzo kao iz grada u grad u njegovoj državi tada sasvim sigurno ta destinacija ima veliku prednost, rekao je Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.
A i dosad je iz šengenskog prostora u Hrvatsku dolazilo 75% turista. Jedan od njih vjerni je gost vrsarskog kampa Michel iz Njemačke koji smatra da će micanje šengenskog zida koristiti hrvatskom turizmu.
– Naravno sve granice će biti otvorene, ali to je relativno mala razlika u odnosu na ovo danas jer i sad nema puno kontrola. No, mislim da je to dobro pogotovo za nas iz Njemačke, kaže Michel, turist iz Njemačke.
Ulazak Hrvatske u Schengen najviše veseli ljude koji svakodnevno rade kod prvih susjeda. Josip Žokvić iz Kamanja jedan je od njih. U slovenskoj Metliki ima građevinsku firmu, a prelazak granice za njegovu operativu znao je, kaže, biti noćna mora.
– Bilo je dosta problema oko svega, prijevoza materijala, strojeva, čekalo se dosta, s kamionima, pogotovo vikendima i ljeti su bile strašne gužve, govori Josip Žokvić, poduzetnik iz Kamanja.
Hrvatski autoprijevoznici dosad su na prelazak šengenske granice u prosjeku čekali oko 3 sata. Procjenjuje se da je zbog toga svaki kamion gubio oko 100 eura po prelasku.
– To je mjesečno bilo po 50 do 100 sati za sve kamione, dok to izračunamo, to je veliki novac koji je otišao na čekanje samo zbog granica, kaže Marija Dobranić, vlasnica autoprijevozničke tvrtke.
U HGK su sve precizno izračunali. Hrvatski prijevoznici će, poručuju, ulaskom u Schengen uštedjeti golem novac.
– Dakle, više od 5 tisuća prijevoznika s 25.000 vozila će izgubiti čekanje na granici. Dakle, konkretna korist će biti od 110 milijuna eura na godišnjoj razini, kaže Dario Soldo, direktor Sektora za promet u HGK.
A dok jedni slave – drugi su zabrinuti. Na istočnim granicama Hrvatske, koja sad postaje vanjska granica Unije puno je upitnika. Npr. u dolini Neretve mnogi imaju zemlju u BiH pa se boje da će sad puno teže do svojih posjeda.
– Nadamo se da nas ne čeka ništa gore nego dosad. Vjerujemo da će biti isto kao i sada.
Ante Pejar iz Rogotina granicu prelazi gotovo svakodnevno jer studira u Mostaru. Osobno nije zabrinut zbog Šengena, ali mnogi, kaže, jesu.
– Većina mojih vršnjaka i kolega s fakulteta koji studiraju preko granice je dosta skeptično kad je u pitanju ulazak Hrvatske u Schengen i strahuju od režima koji će vladati na granicama pri prelasku, kaže Ante Pejar, student iz Rogotina.
Odgovor na pitanje hoće li nova vanjska granica Unije za ljude koji uz nju žive i rade postati prepreka ili će donijeti pomak na bolje – nećemo dugo čekati. Nova pravila počinju se primjenjivati od nedjelje u ponoć.
Ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor pozdravila je Europska komisija, nazvavši ga povijesnim uspjehom. U njezinu opširnom priopćenju detaljno se opisuje hrvatski put prema šengenskom prostoru i eurozoni i ističe da je to prekretnica na europskom putu Hrvatske, koju je ona potpuno zaslužila.
– Želim srdačnu dobrodošlicu Hrvatskoj u eurozonu i šengenski prostor. Od ove nedjelje, građani koji ulaze i izlaze iz Hrvatske moći će putovati bez unutarnjih graničnih kontrola. Proširenje Schengena učinit će nas jačim i Hrvatska sada može u potpunosti pridonositi uspješnijem i otpornijem šengenskom prostoru. Istoga dana, Hrvatska će se pridružiti zajednici od 347 milijuna Europljana koji se svaki dan koriste eurom. To je velik uspjeh za Hrvatsku, simbol njezine čvrsto ukorijenjene privrženosti Europskoj uniji i simbolični trenutak za EU u cjelini. Ovo je trenutak ponosa za EU, Hrvatsku i njezine građane, poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
