Nakon što je prije nekoliko dana u Baošiću otkriven turski državljanin u izlovu morskih krastavaca, mnogi se pitaju zašto je ova životinja kod nas, ali i cijelom Jadranu, zabranjena za izlov i šta je to čini vrijednom. Kilogram košta između 2.500 i 3.000 eura.
“Morski krastavac (Holothuroidea) je 80 tih godina prošlog vijeka, zbog ugroženosti proglašen zaštićenom vrstom. Tada je u Boki počeo proces eksperimentalnog izlovljavanje u komercijalne svrhe, zbog čega je ova vrsta postajala sve malobrojnija i zato ugrožena”, objašnjava dr Slavica Petović naučna savjetnica u kotorskom Institutu za biologiju mora.
“Procjenjujemo, jer nisu rađena detaljna istraživanja i proučavanja, da se vrsta oporavila, ali definitivno ćemo to moći reći tek nakon sprovedene naučne studije”, kaže dr Petović i dodaje da su u Zalivu najprisutnije Holothuria tubulosa i Holothuroidea polii.
Ona ističe da u Boki uglavnom žive na muljevitom morskom dnu gdje imaju vrlo značajnu ulogu u ekosastavu morskog dna. Ukopavanjem i gutanjem sedimenta miješaju ga i prozračuju, a probavljanjem organskog dijela sedimenta održavaju prirodnu ravnotežu u morskoj sredini. Morski krastavci imaju funkcionalnu ulogu da ublažavaju negativni uticaj povećane količine organske materije u obalnim ekosastavima. Na taj način štite i morske cvjetnice (pogotovo vrstu Posidonia oceanica).
U Jadranu je poznato 37 vrsta, a sve su zakonom zaštićene.
“Najveći broj vrsta (morkih krastavaca-trpova) nalazi se u azijsko-pacifičkoj regiji. Bentički su organizmi koji se pojavljuju od zone plime i oseke sve do dubokomorskih brazdi. U dubinama većim od 8500m čine gotovo 90 odsto ukupne biomase makrofaune
Trpovi žive u velikim skupinama, na svim tipovima podloga. Zbog svoje ishrane imaju važnu ulogu u morskim ekosustavima jer sudjeluju u bioturbaciji i pročišćavanju morskog sedimenta. Jedinka morskog trpa može probaviti više od 45kg morskog sedimenta godišnje”, navodi Tin Arbanas sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Ime mu dao Plinije
Morski krastavci ili trpovi su bodljokošci iz razreda Holothuroidea. To su morske životinje sa kožnatim tjelesnim omotačem i izduženim kobasičastim tijelom. Koža je prekrivena sa krečnjačkim pločicama različitih oblika i cjevastim nožicama, koje su poredane u nizove ili razasute po tijelu. Sadrži razgranatu spolnu žlijezdu (gonada), a razmnožavaju se polno ili bespolno. Oplođena jaja se izlegu za oko 24 sata, a larve u razvoju su planktonske. Hrane se mikroskopskim algama i prolaze kroz nekoliko faza u toku nekoliko nedelja prije nego što se nastane na morskom dnu i podvrgnu metamorfozi u juvenile.
Trenutno postojeće 1150 vrste koje su uključene u 6 odreda imaju razlike u izgledu, boju, oblikovanim povišenim supremetima i prstenima, kao i unutrašnjoj strukturi.
Naziv “morski krastavac” dao je Plinije, i opis nekih vrsta pripada Aristotelu.
Hrana i lijek
U mnogim državama postoji mišljenje da trpovi sadrže ljekovite komponente pa ih se zbog toga koristi u medicini i prehrani. U Kini su morski krastavci specijalitet, ali i tradicionalni lijek za mnoge bolesti. Zapisi o običajima konzumiranja trpova kao hrane sežu još iz dinastije Ming (1368.-1644.)
Trpovi se u Aziji koriste i za liječenje zdrastvenih problema vezanih uz bubrege i reproduktivne organe. Trpovi također sadrže masne kiseline kao što su palmitinska, oleinska i stearinska koje pomažu u zacjeljivanju rana. Morski krastavci u svojoj koži sadrže hemikaliju nazvanu fukozilirani glikozaminoglikan. Upravo nju su Azijati stoljećima koristili za liječenje problema sa zglobovima, posebno kod artritisa. Prema nekim mišljenjima, morski krastavci su cijenjeni i zato što imaju svojstva afrodizijaka.
U zapadnom svijetu oni su sastojak mnogih kozmetičkih proizvoda. Trpovi se također primjenjuju i u ribolovu gdje služe kao mamac.
Uzgoj
Visoke cijene i velika potražnja tržišta za morskim trpom doveli su do prekomjernog izlova u nekim dijelovima svijeta te do kolapsa prirodnih populacija
Samo u Turskoj, gdje je dozvoljen komercijalni izlov, je aktivno oko 120 ribarskih flota koje dnevno vade iz među720.000 i 1.080.000 jedinki.
Kinezi su morski krastavac počeli uzgajati još 80-ih godina prošlog stoljeća. Nakon detaljnog istraživanja razvijeno je nekoliko različitih tehnoloških sastava za uzgoj trpova. Uzgajaju se u velikim ribnjacima i to čini 75 posto ukupnog uzgoja. Godišnje proizvodu 200.000 tona morskih krastavaca, piše FAO. Ukupni dobitak u 2017. godini na morskim krastavcima Kini je donio 4.44 milijarde dolara.
/S.Kosić/
