Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je došavši u trodnevni posjet Pekingu da bi Kina mogla imati glavnu ulogu u pronalaženju puta prema miru u Ukrajini. Ocijenio je i da se Evropa ne smije odvajati od Kine na ekonomskom planu.
– Ne smijemo se distancirati, odvojiti od Kine, rekao je Macron pred francuskom zajednicom u toj zemlji, dodajući da “treba nastaviti komercijalne odnose s Kinom”.
Macron i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigli su u srijedu u Kinu u želji da obnove veze s važnim gospodarskim partnerom te da razgovaraju o osjetljivim pitanjima kao što su Ukrajina i gospodarski rizici.
Macron je posljednji put posjetio Kinu 2019., a Von der Leyen će to biti prvi posjet otkad je postala predsjednicom EK te godine.
Otad su zbog strogih kineskih kontrola vezanih za pandemiju COVID-a svi diplomatski susreti bili online, a odnosi s Europom su se pogoršavali: najprije zbog zaustavljenog investicijskog sporazuma 2021., a zatim zbog toga što je Peking odbio osuditi Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.
Za Macrona koji se kod kuće suočava s prosvjedima protiv mirovinske reforme, put nudi mogućnost gospodarskih dobitaka jer putuje s 50-članim poslovnim izaslanstvom, uključujući Airbus, koji pregovara o velikoj narudžbi zrakoplova, Alstom i nuklearni div EDF.
Način iskazivanja europskog jedinstva
Von der Leyen je rekla da EU mora smanjiti rizike u odnosima s Pekingom, među ostalim ograničiti kineski pristup osjetljivoj tehnologiji i smanjiti oslanjanje na ključne minerale, baterije, solarne panele i druge proizvode čiste tehnologije.
Macron je pozvao Von der Leyen na put kao način iskazivanja europskog jedinstva, nakon što su francuski dužnosnici kritizirali njemačkog kancelara Olafa Scholza zbog samostalnog odlaska u Kinu potkraj prošle godine.
Osim trgovine, oboje su rekli da žele uvjeriti Kinu da upotrijebi svoj utjecaj na Rusiju kako bi uspostavila mir u Ukrajini ili barem spriječiti Peking da izravno podupre svog saveznika.
Kina je prije ove godine predložila mirovni plan od 12 točaka za ukrajinsku krizu, u kojem se obje strane pozivaju na pristanak na postupno smirivanje situacije koje vodi sveobuhvatnom prekidu vatre, ali Zapad je uglavnom odbacio plan zbog kineskog odbijanja da osudi Rusiju, a SAD i NATO su tada rekli da Kina razmatra slanje oružja Rusiji, što je Peking demantirao.
Sumnje u kineske motive samo su se produbile nakon što je predsjednik Xi Jinping prošlog mjeseca odletio u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom u svojem prvom inozemnom posjetu otkako je osigurao treći predsjednički mandat.
Macron je rekao da također želi naglasiti Xiju, s kojim će se sastati zajedno s Von der Leyen u četvrtak, da Europa neće prihvatiti da Kina isporučuje oružje Rusiji.