Njemačka granična policija mjesečno bilježi više od deset tisuća ilegalnih migranata koji ulaze u zemlju, što je dvostruko više nego prije dvije godine.
Jedan od razloga je i to što je Poljska postala ulazna točka za mnoge migrante koji stižu Balkanskom rutom, ali i one koji dolaze iz smjera Bjelorusije.
Sindikat policije traži strože granične kontrole
– Evo, ovdje s druge strane mosta nalazi se Poljska, s kojom Njemačka dijeli 440 kilometara. Granica je tu, ali ne može se reći da postoji ono što se obično naziva hotspot, dakle najfrekventnija točka na koju bi imigranti dolazili. Dolaze svuda, gdje procijene da je dobra prilika, rekla je Pešić.
Iz policije su poručili rekla da su jutros opet zatekli skupinu migranata.
– I s obzirom na to da ih je u posljednje dvije godine puno, građani su se ovoga grada s vremenom naučili na njih i zapravo im ne predstavljaju više problema, zato što se obično uzmu njihovi podaci i odvode ih se u prihvatne centre, dodala je HTV-ova reporterka.
Ekipa HTV-a proteklih dana obišla je područje koje se nalazi sjeverno od Görlitza. Uglavnom su to nepregledna prostranstva šuma i mjesta, koja su povezana s drugom stranom rijeke na istom mostu. I to su u osnovi mjesta koja najčešće postaju i njihove prijelazne točke.
Uz to, jedna od najizazovnijih okolnosti je i to što je jako malo policajaca raspoređeno na tom području i to je ono na što se sindikat policije neprestano žali i traže da se uvedu strože granične kontrole.
Od poljske strane, dijeli ga samo ovaj most na kojem gotovo svakodnevno, tridesetak stalnih stanovnika iz prvog reda promatra krijumčarenje migrantima.
– Dolaze uglavnom u staroj odjeći i s torbama koje ostavljaju posvuda, to ne izgleda dobro, rekao je stanovnik njemačkog sela Podrosche Patrik Schoelar.
– Kako to da tako lako prelaze?
– Nema policije. Dođu povremeno u obilazak, ali većinu vremena ih nema. Neki dan nam je došlo stotinu migranata, dodao je.
Krijumčari ih uglavnom ostave na mostu pa dalje nastavljaju pješice kroz okolne šume. Policija najčešće reagira na dojave mještana.
Samo ove godine, uhićeno je oko šezdeset tisuća ilegalnih migranata.
– Kad čujemo koliko smo ih primili, to se, naravno, čini previše. Ali do sada nam nisu bili nikakva prijetnja, poručila je stanovnica Görlitza.
– To je čisti populizam. Problem s migracijama ima cijela Europa, rekao je stanovnik Görlitza.
– Mi bismo znatno postrožili granične kontrole. To znači da bi policajci koji stoje izravno na granici mogli odlučiti koga smiju pustiti u zemlju. Svima onima koji su ovdje, dali bismo hranu i krov nad glavom, ali ne bi više dobivali novac koji onda šalju natrag u svoje zemlje, kazao je Sebastian Wippel, AfD.
Iako najnovija istraživanja pokazuju da većina Nijemaca želi primiti manje izbjeglica nego do sada, činjenica je da na tržištu nedostaje radne snage u svim sektorima.
– Postoji određeni animozitet prema migrantima, ali mi ga na svojoj koži nismo osjetili jer smo došli kao visokokvalificirana radna snaga koja im je potrebna, naglasio je inženjer elektrotehnike iz Indije Puneet Kochar.
– Ne možemo očekivati da će ovdje svi govoriti engleski. Očito ćemo morati naučiti njemački ako želimo ovdje živjeti, dodala je informatičarka iz Indije Deepti Kochar.
Miroslav Rapušić je stjecajem obiteljskih okolnosti znao njemački jezik kada je prije tri godine doselio sa ženom i djecom.
– Dolje bi, sad trenutno, sam radio. I mislim da ne bi bilo moguće da od jedne plaće živimo, rekao je radnik u Volkswagenu iz Slavonskog Broda Miroslav Rapušić.
Ako želiš da te prihvate, kaže, moraš se integrirati. Iako je, priznaje, onima koji danas pokušavaju doći u Njemačku, put daleko teži.
