Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u srijedu je predstavljena nacionalna karta morskih staništa čime je završen projekt ‘Kartiranja obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom’.
Projekt kojeg je provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), vrijedan je gotovo 12 milijuna eura, u njemu je sudjelovalo 200 stručnjaka i jedan je od najambicioznijih i najkompleksnijih postupaka kartiranja morskih staništa.
Kartiranjem je zahvaćeno 51 posto Jadranskog mora, te je povećano znanje i dostupnost podataka o bioraznolikosti za bolju zaštitu ekosustava Jadrana te održivost korištenja prirodnih dobara.
Karta morskih staništa ključan alat za održivo korištenje morskih resursa
Nacionalna karta morskih staništa je ključan alat za održivo korištenje morskih resursa i integralno morsko prostorno planiranje, uključujući ribarstvo i turizam, rečeno je na predstavljanju.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u MINGOR-u Aljoša Duplić istaknuo je kako je riječ o početku pravilnog upravljanja i zaštiti Jadranskog mora. Projekt bio iznimno kompleksan i vitalan za budućnost Jadranskog mora, dodao je.
”Detaljna karta morskih staništa za 51 posto Jadrana daje ključne polazne podatke za pametno, održivo korištenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje, održivo ribarstvo i turizam, odnosno za planiranje održivog gospodarskog razvoja morskih i priobalnih područja. Očekuje se objavljivanje značajnog broja znanstvenih radova temeljenih na podacima prikupljenim kroz ovaj projekt, što svjedoči o njegovoj vrijednosti ne samo za Hrvatsku, već i za međunarodnu znanstvenu zajednicu”, izjavio je Duplić.
Dodao je da je svaki od konzorcijskih partnera pridonio jedinstvenim znanjem i vještinama čineći taj projekt primjerom uspješne suradnje u zaštiti i očuvanju našeg dijela Jadrana, a u idućem razdoblju kartirat će preostalih 49 posto hrvatskog dijela Jadrana.
Voditelj Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša na Institutu Ruđer Bošković, Tin Klanjšček rekao je kako je direktnim opažanjima bilo pokriveno 18 posto površine obuhvaćene projektom, dok se ostalih 82 posto modeliralo.
Model kojeg su razvili, validirali i implementirali, na inovativan način asimilira podatke u neuronske mreže i s vrlo visokom točnošću predviđa staništa na trećoj razini Nacionalne klasifikacije staništa.
Riječ je o kompleksnim modelima te velikom poduhvatu kada su u pitanju terenska snimanja jer je povlačnim kamerama snimljeno morsko dno Jadrana na više od 3700 područja, najčešće od same površine pa do 50-tak metara dubine, rekao je voditelj Laboratorija za bentos na Institutu za oceanografiju i ribarstvo, te stručni voditelj aktivnosti kartiranja Ante Žuljević.
Obrada prikupljenih podataka i izrada karata zahtijevala je gotovo duplo više vremenskog angažmana od terenskih snimanja, no unatoč obimu posla projekt je završen u zadanim rokovima, dodao je.
