Počela je potraga za radnicima. Poslodavci oglašavaju svoje potrebe, no svima je jasno da bez stranih radnika neće moći popuniti otvorena radna mjesta. U Šibensko-kninskoj županiji lani je radilo oko pet i pol hiljada stranaca, a ove godine taj će broj vjerojatno biti i veći, pogotovo nakon najavljenih izmjena Zakona o strancima.
Radnika nedostaje u svim sektorima, a turistički je posebno pogođen. Kakva će biti situacija ovo ljeto, može li si poslodavac uopće priuštiti postavljanje bilo kakvih uvjeta pri zapošljavanju radne snage?
Na to pitanju HRT-u je dao odgovor Robert Kovačević, predsjednik Ceha ugostiteljstva i turizma Udruženja obrtnika u Zadru.
– Nužno je postaviti zahtjeve i uvjete da bi se dobila odgovarajuća radna snaga zauzvrat. Međutim, jednostavno sezonski radnici čak prelaze zahtjeve današnjih redovno zaposlenih u našoj djelatnosti, u ugostiteljstvu, rekao je Kovačević.
Radnici u Zadar stižu uglavnom s područja bivše države.
– Zanimljivo je da se javljaju ljudi koji sad trenutno rade na skijalištima, koji rade u nekim drugim sredinama, recimo na Malti, na Cipru, i sad već planiraju nekakav dolazak ovdje i redovno dobivamo ponude iz takvih sredina za zahtjevima za posao, pojasnio je Kovačević.
Već se sada kombinira i postavlja se ekipa za sezonu.
– Moramo već sad to napraviti, iako je to ekonomski neisplativo već sad ugovarati. To je samo jedan dogovor i nada da će ti ljudi ipak održati obećanje i doći na vrijeme i početi raditi, iako nama ne pružaju nikakvu garanciju ti ugovori i dogovori. Imamo vrlo jednu nezgodnu situaciju da riskiramo da nekoga sada uzmemo, nekoga odbijemo, a da se taj isti kojeg smo uzeli možda i ne pojavi jedan dan, istaknuo je.
Smatra da bi bilo dobro da konobari znaju hrvatski.
– No neki su iz dalekih zemalja pa to ne možemo očekivati. Postoje i neka radna mjesta gdje se takvi mogu koristiti, rekao je Kovačević.
U turizmu i ove godine neće biti sasvim jednostavno popuniti sva radna mjesta, dovesti sve ljude koji bi trebali biti tu kako bi sve funkcioniralo u turizmu onako kako mi želimo i, naravno, gosti.
Nemanji iz Sombora ova je kuhinja u šibenskom hotelu radno mjesto posljednje dvije godine.
– Radili smo prethodno po sezonama na drugim mestima, ali su nam predložili da radimo ovdje, pošto su dobri uvjeti i zato sam toliko dugo i ostao ovdje, rekao je Nemanja Marković.
Prije svega, zbog plaće – znatno veće nego u Srbiji.
– Da, pa dva do tri puta je veća plaća, dodao je.
A sve veće su i potrebe za radnicima.
– Trenutačno imaju 420 zaposlenih. U sezoni više od 1000, među kojima je 30-ak posto stranaca.
– Tijekom trećeg mjeseca ćemo imati dane otvorenih vrata. To je, zapravo, odlična prilika za zainteresirane osobe koje bi se eventualno željele zaposliti kod nas, kazao je Matej Rukavina, direktor ljudskih potencijala u šibenskom hotelskom naselju.
I u šibenskom brodogradilištu zapošljavaju ljude iz različitih zemalja: Indijce, Filipince, Ukrajince.
– U splitskom brodogradilištu radio sam gotovo tri godine, a onda sam se prije dvije preselio ovamo, rekao je Prabakaran Anbazhagan, radnik u šibenskom brodogradilištu.
– Brodogradnja je malo specifična. Znači, ipak se ne može raditi bez prethodnog iskustva, što je u nekim drugim industrijama moguće, dodao je Roko Vuletić, direktor šibenskog brodogradilišta.
Pa im je teži put do kvalitetnog radnika – brodomontera, zavarivača ili bravara. A ta zanimanja, očito, nisu dovoljno atraktivna.
– Mi posebno ovdje u Dalmaciji imamo i tu neku internu konkurenciju, a to je turizam, koji na neki način omogućuje možda malo bržu, možda malo lakšu zaradu, rekao je Vuletić.
Stranci na to gledaju drugačije.
– Tvrtka nam je osigurala sve: smještaj, prijevoz, osiguranje, nadovezao se Prabakaran.
A smještaj stranih radnika ubuduće će regulirati i Zakon o strancima. Uz minimum uvjeta stanovanja – 16 četvornih metara po osobi.
– Mi na ovaj način domaćeg radnika diskriminiramo. Kad ja iznajmim stan i moram iznajmiti za stranog radnika, iz trećih zemalja, onda mi to ulazi u trošak i to je ok, ali me onda još uvjetuje s tim. Ja mislim da bi mi trebali imati za sve isti način i pristup i isti zakon, ustvrdio je Joso Smolić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Zakonski će se i produljiti trajanje radnih i sezonskih dozvola. Svi se slažu – nužno je postaviti kriterije za zapošljavanje radnika, ali i agencija koje ih angažiraju.
– Navodno su – ne navodno nego sigurno – postojale na tržištu one koje su služile isključivo kao nekakvi posrednici, da se ljudima na brzinu uzme novac, a nisu bili stvarni poslodavci, upozorio je Vuletić.
‘Prozor’ stranim radnicima sve se više otvara, jer oni više ne služe za ‘gašenje vatre’, nego za održavanje gospodarstva živim.
