Prvo je vozio banane. Onda meso. Pa mine. A onda Josipa Broza Tita koji je na njegovoj palubi ugostio Haila Selasija, Yasera Arafata, Muammara al-Gaddafija, Winstona Churchilla, Fidela Castra, Indiru Gandhi, Leonida Brežnjeva, Nikitu Hruščova te, naravno, Nehrua i Nasera jer upravo na Galebu rodila se ideja Nesvrstanih. Hollywoodske zvijezde i ostale društvenjake tog doba koji su do Tita navratili na čašicu (razgovora) nećemo ni nabrajati jer nije ovo priča o nekadašnjem čelniku Jugoslavije, već o brodu koji je izvorno napravljen da prevozi tropsko voće, a “preživio” je gađanje torpedom, potapanje, pa čak i boravak na 22 metara dubine pune tri godine, piše Večernji list.
Da će mu četvrta namjena biti isključivo turistička, najavljuje se još od 2009. godine kad ga je Grad Rijeka kupio na dražbi, nakon što je tri godine ranije Ministarstvo kulture Galeba proglasilo kulturnim dobrom. Krajem devedesetih, podsjetimo samo kratko, 117 metara dugo plovilo kupio je Amerikanac grčkog podrijetla John Paul Papanicolaou pa ga “parkirao” u “Viktoru Lencu”, ne bi li se Galeb pretvorio u luksuznu jahtu. Novca je investitoru nestalo jer je navodno kupio i Christinu O od magnata Aristotela Onassisa te u nju “ulupao” i ono što je trebalo ići prema Galebu.
Što se događa u riječkom brodogradilištu pratilo je i Ministarstvo kulture te sam Grad Rijeka koji se već tada, na trošak vlasnika, obvezao “poduzeti mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra”.
Prije otprilike 15 godina počeli su planovi za prenamjenu Galeba u muzej te neki vid ugostiteljskog objekta, a upravo potonje ono je što “šteka” možda i najviše jer natječaj koji je Grad Rijeka za ugostitelje raspisao nije naišao ni na kakav odaziv. Ali prije tih muka, pojasnimo koja je ideja za brod kojem je prvotna namjena bila “bananiera”.
Muzejski postav na pet paluba, rekonstrukcija originalnog namještaja, pristup strojarnici u kojoj su originalni Fiatovi motori iz 1938., a i mnoštvo izvornih fotografija te predmeta, uz multimedijalne sadržaje. Muzejski je to dio, dok je ideja za ugostiteljski bila hostel, restoran i kafić. Prvi natječaj za potonje raspisao se lanjskog ljeta, a potencijalnim zakupcima nije se, čini se, dopalo da tisuću kvadrata broda zakupe na 30 godina, čitavo vrijeme sudjeluju novčano i u održavanju samog plovila, a uz to, da odvodnju otpadnih voda moraju rješavati cestovnim cisternama ili specijaliziranim brodovima.
Da će novi natječaj za ugostitelje do kraja lanjske godine, najavljivali su iz Grada Rijeke, ali on još uvijek nije raspisan, s tim da se čeka onaj i za muzejski postav. Budući da se posljednja tri ljeta najavljuje otvaranje Galeba za posjetitelje, novinari Večernjeg lista su Rijeku pitali kad će se na brod konačno i moći. Prije kraja ove godine ništa, kažu.
“Dovršetak radova remonta i rekonstrukcije broda Galeb, zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske u prvi brod – muzej u Hrvatskoj, koji se odvijaju u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici planiran je za kraj maja. Istovremeno je u tijeku postupak javne nabave za opremanje muzejskog postava broda koji će se izvoditi prema projektu nagrađivane dizajnerice Nikoline Jelavić-Mitrović.
Također, Muzej grada Rijeke dovršio je i restauraciju originalnog namještaja koji će biti vraćen na brod. Naime, sav postojeći namještaj broda bit će dio muzejskog postava koji će činiti i foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih pisanih priloga, videozapisi iskustava posjetitelja i korisnika koji su za života boravili i radili na brodu. Uz pomoć multimedijalnih sadržaja posjetiteljima će se predstaviti bogata povijest broda te omogućiti jedinstveno iskustvo boravaka na brodu.
Nakon dovršetka radova remonta i rekonstrukcije predviđeno je da brod još oko četiri mjeseca bude u brodogradilištu gdje će se obaviti opremanje broda muzejskim postavom. Radi se i na natječaju za zakup komercijalnog dijela Galeba koji će se raspisati nakon završetka projektiranja sustava odvodnje otpadnih voda s broda i njegovo priključenje na javnu odvodnju čime će se dodatno olakšati odluka zainteresiranim zakupcima. Njima će na brodu, koji će biti privezan u luci, samom centru Rijeke, na raspolaganju biti oko tisuću četvornih metara prostora – kako će i odvodnju ipak riješiti prije nego stignu zakupci”, kažu iz Grada Rijeke, te dodaju kako je potrebno još izvršiti i radove na pripremi broda za privez na riječkom lukobranu, izraditi i montirati pristupne rampe za osobe sa smanjenom pokretljivošću te provesti zapošljavanje djelatnika i posade broda.
Iz svih navedenih razloga, objašnjavaju, očekuje se da će brod – muzej Galeb biti u funkciji krajem 2024. godine. A koliko će to koštati?
“Procjena ukupnih troškova stavljanja broda u funkciju je oko 13 milijuna eura, a u razdoblju od 2007. godine do kraja veljače 2024. godine, za obnovu i prenamjenu broda Galeb, u što ulazi i kupoprodajna cijena broda te građevinski radovi remonta, restauratorski radovi, tehnički nadzor i nadzor nad restauratorskim radovima, projektantski nadzor, lokacijske dozvole za privez broda, plaće kapetana i nekadašnje posade, projektna dokumentacija i drugo, ukupno je ostvareno rashoda u iznosu od 11.810.163 eura, da nisu još potrošili sva planirana sredstva, u koja su uračunali i 150 tisuća dolara koliko je Galeb koštao 2009.”, kažu u Gradu Rijeci.
Podsjećaju i da su Galeb te Palača Šećerane dio integriranog projekta “Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine” kojem je putem javnog poziva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodijeljeno 9.143.487 eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kroz Operativni program konkurentnost i kohezija.
“Za vlastitu komponentu financiranja EU projekta Gradu Rijeci odobrena su sredstva Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na lokalnoj i regionalnoj razini. Sredstva Fonda, u iznosu od 185.636 eura, Rijeci su odobrena u rujnu 2018. godine Ugovorom o dodjeli sredstava na temelju javnog poziva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije”, poručuju iz Grada Rijeka.
Video možete pogledati ovdje.
