Vlada Crne Gore još nije riješila stambeno pitanja stanovnika nekadašnjeg vojnog odmarališta kod Tivta koje je ustupljeno Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.
“Ovdje smo ostali ničiji”, riječi su kojima Mihailo Jovanović opisuje stanje na Ostrvu cvijeća kod Tivta.
Jovanović je kao civilno lice radio u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) u Kuparima kraj Dubrovnika, ali se nakon početka vojne opsade tog grada 1991. godine, preselio u jedan od objekata u okviru vojnog odmarališta na Ostrvu cvijeća.
Tri decenije kasnije, Jovanović i dalje privremeno živi na ostrvu, a njegovu sudbinu dijeli još oko stotinu ljudi.
U nekadašnje vojne bungalove na ostrvu poznatom i kao Miholjska prevlaka, početkom devedesetih godina prošlog vijeka su naseljeni pripadnici tadašnje JNA i njihove porodice koje su izbjegle sa ratom zahvaćenih područja.
Rješenjem tadašnje Komande Ratne mornarice i Komande garnizona u Kumboru bungalovi su im dodijeljeni kao službeni stan ili nužni smještaj, u zakup na privremeno korišćenje. Međutim, Komanda garnizona u Kumboru sa njima nikad nije zaključila ugovore o korišćenju bungalova.
“Tako smo se zadesili ovdje, svako je imao neku različitu sudbinu. Ja sam nakon toga radio po kantinama i domovima vojske kao ugostitelj i mi smo svi očekivali da ćemo dobiti neki stan. Nadali se, nismo htjeli nigdje da idemo, da napuštamo Vojsku”, kazao je Jovanović za BIRN.
Jovanović sjedi u oronulom turističkom bungalovu, koji se satoji od dnevnog boravka, kuhinje i malog toaleta. Dnevni boravak koji služi i kao spavaća soba više nalikuje privremenom smještaju nego domu.
Na mirnom ostrvu je i nekoliko uređenih i nadograđenih objekata koji djeluju kao pravi turistički apartmani.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva odbrane 89 osoba koristi bungalove na Ostrvu cvijeća, uključujući i 13 stambenih objekata koji su u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske.
Među stanovnicima ostrva su četiri osobe u službi Vojske Crne Gore, 50 penzionisanih vojnih i civilnih lica, 26 osoba kojima je prestala služba u Vojsci bez prava na penziju i devet osoba koja nikad nisu bile pripadnici Vojske.
Jovanović tvrdi da su raseljena lica smještena na ostrvu očekivala da im država riješi stambeno pitanje.
“Bili smo uporni da tu i ostanemo, da bi dobili neki smještaj, bar ono za osnovno ljudsko dostojanstvo. Međutim, stvari su se zakomplikovale, došlo je do odvajanja Crne Gore i Srbije i više nije niko ovdje puno obraćao pažnju na ta raseljena lica.”
Mještani i MCP čekaju dok Vlada sastavlja tim
Ugovorom o zamjeni nepokretnosti koje su 2002. godine sklopili Ministarstvo za odbranu Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i Mitropolija crnogorsko-primorska, dio vojnog kompleksa od skoro 11 hiljada metara kvadratnih ustupljen je Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Mitropolija je zauzvrat državi ustupila parcele u Lastvi grbaljskoj ukupne površine 32.346 kvadrata. U blizini nekadašnjeg vojnog odmarališta nalazi se i pravoslavni manastir Arhangela Mihaila.
Ugovorom je definisano da će stanovnici vojnih bungalova napustiti ostrvo nakon što im Vojska Jugoslavije i Ministarstvo za odbranu SRJ riješe stambeni status. Nakon što stambeni status stanovnika ostrva nije riješen, Mitropolija je tužila Ministarstvo odbrane Crne Gore a postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru okončan u januaru 2019. pravosnažnom presudom kojom se ministarstvo obavezalo da riješi stambeni status i iseli sve osobe iz bungalova, kako bi se objekti predali MCP na nesmetano raspolaganje.
Iako je rješenjem javnog izvršitelja u januaru 2023. Ministarstvo odbrane obavezano da preda objekte Mitropoliji, Osnovni sud u Kotoru je u aprilu usvojio prigovor Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države i vratio predmet na ponovno odlučivanje.
U informaciji koja je usvojena prošlog septembra iz Vlade premijera Dritana Abazovića kazali su da Ministarstvo odbrane nije u mogućnosti da ispuni obavezu prema Mitropoliji i iseli stanovnike bungalova, zahtjevajući formiranje interresornog tima u koji bi bili uključni i drugi državni organi.
Vlada je zaključkom od 5. septembra 2023. zadužila Ministarstvo odbrane da obrazuje tim koji će utvrditi činjenično stanje i predložiti način realizacije obaveza.
Međutim, interresorni tim još nije formiran a iz Ministarstva odbrane kao razlog navode administrativne procedure. U odgovorima BIRN-u iz Ministarstva su kazali da je u prvobitnom zaključku izostavljeno da će član interesornog radnog tima biti predstavnik Ministarstva pravde, te da su u međuvremenu od jedinstvene Uprave za katastar i državnu imovinu, čiji predstavnici takođe trebaju da čine tim, uspostavljene dvije odvojene uprave.
Zbog toga je Vlada Milojka Spajića 28. marta ove godine izmijenila zaključak koji je usvojen sedam mjeseci ranije i zadužila Ministarstvo odbrane da obrazuje radni tim od predstavnika ministarstava odbrane, pravde, finansija, unutrašnjih poslova, Uprave za državnu imovinu, Uprave za nekretnine i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
“Ministarstvo odbrane dostavilo je Ministarstvu pravde i Upravi za državnu imovinu dopis od 11. aprila 2024. godine kojim je zatraženo da odrede svog člana Interresornog radnog tima. Nakon određivanja navedenih članova, ovaj organ će donijeti rješenje o obrazovanju Interresornog radnog tima, sa zadacima utvrđenih zaključcima Vlade”, naveli su iz resora kojim rukovodi Dragan Krapović.
“Živimo od obećanja”
Nekadašnje civilno lice zaposleno u vojnoj ustanovi u Kuparima, Stana Pejović, tri decenije živi u jednom od bungalova koji se nalaze na zemljištu Mitropolije.
“Kada se zaratilo došli smo ovdje. Od tad stojimo na istom mjestu 33 godine, a da uđete da vidite, nema ništa – 16 kvadrata. Kada smo došli, dobili smo rješenje o korišćenju objekata, da bi posle zemljište pripalo crkvi. Obećano nam je da nas niko neće dirati dok nam ne nađu neki drugi smještaj i nismo izgubili nadu.”
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske nijesu odgovorali na pitanja BIRN-a u vezi rješavanje problema stanovnika Ostrva cvijeća.
Iz Opštine Tivat su BIRN-u kazali da nisu uključeni u taj pravni spor i da oko toga nisu komunicirali sa Vladom i Mitropolijom. Iz Opštine su pozvali Vladu da iscrpi sve svoje mehanizme kako bi riješila to pitanje.
“Nadamo se da će korisnici bungalova (već duže od tri decenije), naši sugrađani, spletom okolnosti direktno uključeni u ovaj spor, dobiti zadovoljenje osnovne životne potrebe, to jest da će na trajan način biti riješeno njihovo stambeno pitanje”, kazali su iz Opštine Tivat.
Ističući da je često gubio nadu da će se riješiti pitanje stanovnika Ostrva cvijeća, Jovanović smatra da će se sa čestim promjenama vlasti naći rješenje.
“Crnogorski narod nas je prihvatio objeručke, vrlo emotivno i srdačno. Stizale su nam razne pohvale da nismo ostali na ratnim područjima kako bi okrenuli oružje protiv Crne Gore, nego da smo došli da zajedno sa crnogorskim narodom dijelimo sudbinu raspada Jugoslavije koja nas je sve zadesila”, kazao je Jovanović.
“Mi smo, nadajući se, ostali da živimo i radimo ovdje. Međutim, od stambenog zbrinjavanja nije bilo ništa i živimo u katastrofalnom stanju”, dodao je.
Bungalovi u turističkoj ponudi
Reporter BIRN-a je prilikom obilaska ostrva naišao na strane turiste koji su ispričali da su smještaj pronašli u bungalovima. Pojedini stalni žitelji Ostrva cvijeća su u neformalnom razgovoru kazali da su neki bungalovi tokom godine prazni, jer osobe koje bi trebale biti u njima žive van Crne Gore.
Da se neki od objekata na ostrvu izdaju potvrđuje i njihova prisustnost na globalno poznatim sajtovima za izdavanje smještaja – Booking i Airbnb.
/Ivan Ivanović/
