Komercijalne zračne luke diljem bivše Jugoslavije opslužile su ukupno 19.902.692 putnika tokom prvih sedam mjeseci ove godine, s 4.95 milijuna putnika samo u srpnju.
Među njima su se tijekom srpnja ove godine tri zračne luke istaknule visokim stopama rasta. Među njima su Sarajevo s međugodišnjim porastom u julu od 37,2%, Tivat s rastom od 33,8% i Zagreb koji je imao rast brojki od 17,2%. S druge strane, nekoliko regionalnih zračnih luka zabilježilo je lošije rezultate tijekom mjeseca, uključujući Tuzlu, koja je zabilježila pad od 74,6%, Niš, koja je imala 27,1% manje putnika nego u julu 2023., i Banja Luku, koja je izgubila 18,3% svojih putnika godišnje – na godinu. I niz drugih zračnih luka bilježi pad u odnosu na prošlu godinu, među kojima su Skopje, Ohrid, Osijek i Rijeka, piše Ex-Yu Aviation News.
Tokom razdoblja januar – jul, beogradska zračna luka bila je 70. najprometnija zračna luka na kontinentu, odmah iza Basela, Reykjavika i Larnace, ali ispred Glasgowa, Sofije i Soluna. Zagreb je ušao među 100 najboljih, pozicionirajući se kao 99. po prometu, iza Vilniusa, Tbilisija i Wroclaw, ali ispred East Midlandsa, Leedsa i Bodruma. Priština je zauzela 106. mjesto. Bio je odmah iza Trondheima i Stavangera u Norveškoj, kao i Menorce, ali ispred gradova kao što su Krf, Rim Ciampino i Nürnberg. Skoplje je zauzelo 127. mjesto, s glavnim gradom Makedonije iza Memmingena, Corka i Trevisa, ali nadmašivši Kos, Ponta Delgadu i Santorini. S više od milion dodatnih putnika do kraja srpnja u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je najbrže rastuće tržište bivše Jugoslavije u 2024. prema broju dodanih putnika.
Sva evropska tržišta zabilježila su međugodišnji rast tijekom prvih sedam mjeseci godine. Iznimke su bile Bjelorusija, Rusija (-2,1%) i Armenija (-1,9%). Londonski Heathrow ponovno je bio najprometnija evropska zračna luka u razdoblju od sedam mjeseci, s 47.830.031 putnika, dok je glavna kapija Istanbula bila druga s 45.716.192 putnika.
