Vrijeme je šparoga i kuka. Mediteran nudi samonikle biljke koje su čisti izvor zdravlja. Koliko nas zapravo izađe u prirodu i koliko koristimo ono što nam ona nudi?
Šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitamina, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i održavati vitku liniju…
Možda niste znali …
Naziv biljke potiče od grčke riječi asparagus što znači izdanak. Šparoga se nekada smatrala luksuznim, „kraljevskim“ povrćem, a danas je cijenjena namirnica gurmana širom svijeta. Najstariji spomen na šparoge nalazimo u Hipokrata, najpoznatijega ljekara grčke antike, koji ih je nazvao „opstipacijskim sredstvom koje pomaže kod dizenterije i lumbaga“. Cijenio je i njihovo svojstvo pročišćavanja krvi te njihova diuretička svojstva. Stari su Egipćani još prije 4000 godina poznavali i cijenili šparogu poradi njezinih ljekovitih svojstava. Rimljani prvi počinju kultivirati šparogu, a znali su je i zamrznuti. Naime, nakon branja na jugu, kočijama su dopremali šparoge na Alpe gdje bi njihove izdanke držali u snijegu do šest mjeseci, a nazad bi ih dopremali za velika slavlja.
Arapi su smatrali da šparoge imaju afrodizijačko djelovanje, pa ih u priručnicima spominju kao ljubavni stimulans. Tako je mislila i Madame Pompadour, a francuski kralj Luj XIV. dao je uzgajati šparoge u staklenicima kako bi ih mogao jesti tokom cijele godine.
U 19. vijeku šparoge se počinju sve više uzgajati, a nasadi se konstantno povećavaju zbog iznimnog interesa na tržištu. Schrobenhausen u Njemačkoj, gradić u blizini Minhena, koji je zahvaljujući svojim nasadima šparoga postao nadaleko poznat, je podigao tom kraljevskom povrću spomenik u obliku muzeja.
Medicinski je dokazano da ta biljka pročišćava krv i ima diuretično svojstvo. U savremenoj homeopatiji esencija koja se dobiva iz svježih izdanaka, koristi se za liječenje upale mokraćnog mjehura te bubrežnog i mokraćnog kamenca. Šparoge sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarciogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja.
Uz ljekovitost, šparoga je poznata i kao afrodizijak pa Indijci smatraju da potiče plodnost, a Kinezi da izaziva uzvišene osjećaje u ljubavi.
Šparoge imaju veliku nutritivnu vrijednost. Iznimno su bogate mineralnim i vitaminima. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod, a izvrstan su izvor folata i vitamina C. Mogu se spremat na mnogo načina. Od njih možemo dobiti supu, sitne delicije, rižoto omlete, salate…
Na pijacama u Boki šparoge se mogu naći po cijeni od šest eura.
Predlažemo…
Njoke s šparogama
Za 4 osobe:30 dag njoka (kupljenih ili domaćih)60 dag šparoga (samo mekani dio iskidan na komadiće veličine oko 2 cm) korica i sok 1 limuna origano, bosiljak i ostale mediteranske trave prema želji (može i ne mora) 10 dag naribanog parmezana maslinovo ulje i prema želji maslac so papar.
Priprema:
Skuvajte njoke u puno slane vode, čim isplivaju izvadite ih šupljikavom ožicom. U međuvremenu, na zagrijanu prosulju dodajte maslinovo ulje, mekani dio šparoga komadići, koricu i sok limuna (da ostanu lijepo zelene), so, papar i prema želji začine. Dinstajte poklopljeno par minuta uz povremeno miješanje. Dodajte skuvane njoke i strugani parmezan te lagano promiješajte ili servirajte njoke na pijat i prelite ih šparogama. Servirajte uz maslinovo ulje i strugani parmezan.
Napomena: Prema želji uz šparoge možete dodati i narezan pršut, slaninu ili šunku..
