Ustavni sud se već pet godina ne izjašnjava o inicijativi za preispitivanje ustavnosti i zakonitosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je početkom oktobra 2019. godine uvedena neradna nedjelja za oblast trgovine.
Iz te institucije Vijestima nijesu odgovorili na pitanje šta se sada dešava sa inicijativom i postupkom, kao i kada bi se moglo očekivati donošenje odluke.
Iz Unije poslodavaca (UPCG), koja je pokrenuli inicijativu, kazali su da ih je Ustavni sud posljednji put o postupku obavijestio u junu 2020. godine, iako su od tada slali više urgencija.
Izmjenu Zakona, na predlog Vlade i Odbora za trgovinu Privredne komore, usvojila je Skupština i julu 2019. godine, uz odloženu primjenu od oktobra.
UPCG je 1. avgusta 2019. podnijela godine inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 35a izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Ustavni sud se posljednji put oglasio u junu 2020.
– Prema našem Zahtjevu za obavještenje, 17. juna 2020. godine primili smo obavještenje o predmetnoj stvari da je okončan prethodni postupak, te da je predmet dodijeljen sudiji izvjestiocu i savjetniku i nalazi se u radu. Imajući u vidu značaj pokrenute inicijative (zbog izrazito negativnih posledica primjene osporenog člana Zakona o unutrašnjoj trgovini), kao i protok vremena u kom nije donijeta odluka, UPCG je u međuvremenu uputila više urgencija povodom kojih nismo dobili povratne informacije – kazali su iz UPCG.
U protekle dvije godine dva puta je pokretan dijalog socijalnih partnera kako bi se djelimično izmijenila odluka o neradnoj nedjelji.U maju 2022. godine počeli su prvi sastanci socijalnih partnera, a cilj je bio pronaći kompromis kako bi radio dio trgovina tokom ljetnje i zimske sezone.
Odbor udruženja trgovine PKCG, iako je bio inicijator uvođenja neradne nedjelje, od tada je promjenio mišljenje i tražio je da nedjeljada bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.
– Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država – saopštili su tada iz PKCG.
Pregovori socijalnih partnera trajali su do kraja 2022. godine paralelno sa izmjenama Granskog kolektivnog ugovora, a zatim i sve do maja 2023. godine, kada su prekinuti jer je postalo jasno da u parlamentu nema većina koja bi bila spremna da glasa i za samo djelimični povratak radne nedjelje u trgovine.
Prema tadašnjem dogovoru, bilo bi predviđeno da u opštinama radi po jedna trgovina iz svakog trgovačkog lanca i to samo u periodima od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara. Zaposleni bi imao uvećanu dnevnicu i jedan dodatni slobodni dan.
Međutim kako je većina parlamentarnih stranaka tada javno saopštila da su protiv predloga, dogovorena verzija izmjene zakona nije ni poslata u skupštinsku proceduru.
Protiv tog dogovora bio je i predsjednik tada opozicionog Pokreta Evropa sad (PES), a sada premijer, Milojko Spajić koji je u aprilu prošle godine saopštio da je ta partija protiv ponovnog uvođenja radne nedjelje u Crnoj Gori.
– Uvijek ćemo se kao i do sada boriti za maksimalna radnička prava na finansijski održiv način, a posebno ćemo se njima baviti kroz program Evropa sad 2 i mnoge druge reforme koje će uslijediti. Stay tuned – poručio je Spajić na Tviteru.
Međutim, u februaru ove godine Spajićeva Vlada pokreće novu inicijativu za djelimično ukidanje neradne nedjelje.
Ministarstvo ekonomskog razvoja spremilo je izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima je planirano da se djelimično ponovo uvede radna nedjelja u trgovinama.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, u februaru je kazao da je plan da se uvede radna nedjelja za vrijeme ljetnje turističke sezone od 1. juna do 31. avgusta, kao i za vrijeme zimske turističke sezone od 1. decembra do 31. januara.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja kazali su tada da se čeka mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo u vezi izmjena i dopuna zakona, nakon čega će biti upućen Vladi na utvrđivanje i Skupštini na usvajanje.
Riječ je o identičnom predlogu kojeg su socijalni partneri bili dogovorili godinu ranije i protiv kojeg je u 2023. godini bio i sada vladajući PES.
