Panel na temu “Emisija sa kruzera i njihov uticaj na ambijent (Luka Kotor)“, održani u amfiteatru Pomorskog fakulteta u organizaciji “Kluba alumnista”, potvrdili da upravo sa strane mora dolazi najveći procenat zagađivača
Luka Kotor je prepoznata po sektoru kruzinga, kao jednom od najznačajnijih industrijskih sektora koji doprinosi emisiji zagađivača vazduha (HC, CO, SO2, NOx, nano-čestice). Iako se naučni istraživači na Pomorskom fakultetu u Kotoru od 2013. godine bave mjerenjima koncentracija štetnih gasova i čestica kao produkata dolaska kruzera u zaliv, pomorski inspektori i dalje teško dolaze do validnih podataka kojima bi dokazali da se kroz dim iz izduva brodova u vazduh koji Bokelji i Bokeljke udišu, emituju i otrovne čestice.
Posebno su opasne ultrafine čestice koje imaju jako veliki uticaj na kardiovaskularne i respiratorne organe i prouzrokuju zdravstvene probleme kod ljudi u Zalivu. Sredozemlje, kome pripada i Crna Gora, će od maja 2025. godine postati peto područje kontrole emisije sumpornih oksida (ECA), što znači da će brodovi koji prolaze Sredozemnim morem morati da slijede ograničenje sumpora od 0,1% u gorivima koja koriste. O ovome se diskutovalo na panelu “Emisija sa kruzera i njihov uticaj na ambijent (Luka Kotor)“, održanom u amfiteatru Pomorskog fakulteta u organizaciji “Kluba alumnista”, koji okuplja sve završene studente Pomorskog fakulteta i bivše Više pomorske škole u Kotoru. Nastoje da daju svoj doprinos da se sve međunarodne i državne regulative u ovom domenu ispoštuju.
Korelacija aktivnosti kruzera sa koncentracijom otrovnih čestica
Statistički podaci u vezi emisije “finih čestica” pokazuju da je smrtnost ljudi u određenim regionima svijeta u direktnoj vezi sa velikim obimom pomorskih aktivnosti u ključnim lukama. Na istom fonu je i istraživanje “Praćenje koncentracije čestica (PM) emitovanih sa kruzer brodova u ambijentalnom vazduhu Kotorskog zaliva”, koje je sprovela mr Radmila Gagić sa Pomorskog fakulteta Kotor, dokazavši da postoji visoka korelacija aktivnosti kruzera u prostoru Kotorskog zaliva sa koncentracijom čestica u ambijentalnom vazduhu. Primjenom preporučenih svjetskih modela za procjenu ukupne emisije, u skladu sa kojim druge države uredno izvještavaju doprinose pomorskog transporta emisiji zagađivača i čestica u vazduhu, na Pomorskom fakultetu su proračunali kakvi su statistički podaci za kotorsku luku. Do podataka su došli na osnovu javnih baza koje su dostupne na sajtu Luke Kotor, na osnovu doprinosa alumnista, kapetana brodova, upravitelja, pilota koji operiraju brodovima, i primjenom jednog prepoznatljivog modela, razvijenog za potrebe procjene ukupne emisije iz pomorskog transporta. Podatke su prikupili za 2013, 2014. i 2015. godinu, u kojoj je izmjereno čak 24,9 tona grubih čestica emitovanih sa kruzera.
-Kao savremena kruzing luka koja u godinama unazad bilježi nagli rast broja kruzera- prethodne godine uprava luke je iznijela podatak da očekuje 460 dolazaka brodova sa preko 700 hiljada turista, to je svakako jedan veliki ekonomski doprinos za razvoj našega grada, naše regije i države, međutim, najveći problem je neuravnoteženi sezonski udio- preko 75% obima kruzing aktivnosti realizuje se u tom periodu od juna do novembra i samo samo 32% u periodu tokom decembra do maja naredne godine. Ovaj neuravnoteženi sezonski udio ukazuje na približno 2,4 puta veći broj dolazaka kruzera u jednom kratkom vremenskom intervalu, bilježi Gagić.
Istraživanje Radmile Gagić je pokazalo da je najreprezentativnija lokacija bio Prčanj, kao jedna od najbližih tačaka koje tiče kruzer prilikom dolaska u Luku Kotor, uzevši u obzir sve meteorološke parameter i preovlađujući smjer vjetra tokom godine. Podaci ukazuju na lokaciju izvora zagađivača – da upravo sa strane mora dolazi najveći procenat zagađujućih čestica. Gagić je upozorila da u našem akvatorijumu postoji veliki rizik od produženog efekta visoke koncentracije sekundarnih čestica u vazduhu, te da će u daljim istraživanjima izdvojiti zagađivače sa brodova od onih sa kopna.
– Naša država nema sisteme za automatsko praćenje aktivnosti kruzera u Zalivu, sa ciljem skladištenja operativnih podataka visoke vremenske rezolucije. Da imamo bazu istorijskih podataka koje bismo mogli da inkorporiramo sa ovim podacima o koncentracijama zagađivača, mogli bismo da damo nekakve projekcije, odnosno, da se vrši na neki način predviđanje u slučaju da se broj kruzera poveća, kada se njihova pozicija u vezu sidrišta 1, 2 i 3 poveća, u zavisnosti od opterećenja i ostaloga. Takođe, detaljnom hemijskom analizom uzoraka možemo dobiti aproksimativno približan podatak o tome koliko je došlo konkretno iz brodskih motora, a koliko je došlo iz drugih izvora zagađenja. To su neki budući pravci u istraživanju, poručuje mr Radmila Gagić.
Da bi inspekcija mogla da u potpunosti primjenjuje odredbe MARPOL VI, potrebni su tačni podaci
-Mi sada nemamo podatke o kvalitetu vazduha, nemamo ni instrumente, a ni načina da dođemo do tih podataka da bismo kao inspekcija mogli da reagujemo. Nije važno da li će te podatke mjeriti Ekološka inspekcija, ili će to biti Pomorski fakultet, Institut za biologiju mora- bitno je da mi dođemo do podataka na osnovu kojih bismo u potpunosti mogli da primjenjujemo odredbe MARPOL VI – sprečavanje zagađenja mora sa plovnih objekata. Čitav jedan dio Zakon o zaštiti vazduha stoji nesproveden, jer nemamo egzaktne podatke o zagađenosti zaliva štetnim česticama. Potrebno je da se povežu institucije koje odlučuju o ovim pitanjima i potrebna je oprema koja nije nimalo jeftina. Inspektori nisu oni koji rade ta mjerenja, mi samo djelujemo na osnovu dobijenih parametara od instutucija kojima je to posao, kazao je za BN mr Željko Lompar, inspektor PSC Montenegro koji je ove godine sproveo novčane kazne kod dva kruzera. Za sada on ispitivanja vrši samo na osnovu podataka o kvalitetu goriva, koje kapetan kruzera daje prije no što dođe u luku.
Crnogorsko zakonodavstvo implementiralo je u svoju regulativu svih šest aneksa Konvencije MARPOL-a kroz Zakon o zaštiti mora od zagađenja sa plovnih objekata, Zakon o zaštiti vazduha, Zakon o zaštiti morske sredine i Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe. Propisna je upotreba goriva od 0,1 procenta sumpora, sve iznad toga se kažnjava, a takođe je zabranjeno i korišćenje skrabera u lukama i sidrištima luka u Crnoj Gori. Kao 27. članica Pariškog Memoranduma (Paris MOU), Crna Gora ima obavezu da preko svojih inspektora obavi minimum 60 godišnjih pregleda brodova. Inspektori rade po nalogu ove organizacije, ali imaju i pravo da samoinicijativno pokrenu pregled, pri čemu odgovaraju direktno Ministarstvu pomorstva. Svaki pregled treba da ima i potpis kapetana broda, a izvještaji koje inspektori pišu, vrlo su kompleksni i zahtjevni.
Tekovine naučnih istraživanja daruju državnoj upravi
Rezultate projekata naučnika pri Centru za istraživanje, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta mogu da koriste i državne institucije kroz zakone i podzakonske akte. Država ranije nije prepoznala potencijale akreditovane laboratorije za goriva, dok je radila pri Pomorskom fakultetu, ali se u ovom klubu nadaju da će akreditacije novijih projekata na Pomorskom fakultetu naći uporište u državnim institucijama.
Od 2. septembra krenuli su sa realizacijom sedam projekata, od kojih je njih četiri na temu zagađenja vazduha i dekarbonizacije pomorskog transporta, a ostali su u vezi zagađenja plastikom, korišćenja morskog otpada za proizvodnju biokompozitivnog materijala itd.
-Za nas je najbitniji projekat pisanja strategije o postavljanju prvih “zelenih koridora” u Jadransko-jonskom basenu, u vezi putničkog pomorskog transporta (trajekti i kruzeri) u kome su nam partneri iz svih zemalja Jadransko-jonske regije, osim Slovenije. Cilj nam je da vidimo koje su nam nove tehnologije dostupne u vezi infrastrukture alternativnih goriva, a planirali smo Iidodatnu nabavku opreme, kako bismo utvrdili nulto stanje u vezi zagađenja vazduha od pomorskog putničkog transporta u smislu mjerenja gasovitih zagađivača i čestica. Jedna od stavki je i upotreba dronova za procjenu zagađenja vazduha i procjenu sadržaja sumpora koji sagorjeva u procesu rada kruzera. Takođe ćemo, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine nabaviti instrumente za ispitivanje koncentracije nano-čestica, koje do sada nismo regulisali, one su najmanje, ali brojčano su najprisutnije i u ljudskim plućima se najdublje i najduže zadržavaju. Ako ovo istraživanje kroz pilot projekat uspije, možemo tu ideju i rezultate ponuditi državnoj upravi, da to koriste u realnim situacijama, ili da im mi pomognemo da vrše kontrolu, poručuje dr Danilo Nikolić, redovni profesor na PF.
Kad brod dobro “diše”, onda nema dima
Posade kruzera, dok su u Zalivu, radije uključuju dva-tri generatora sa malim opterećenjem, nego jedan sa srednjim -upravo to najmanje opterećenje ili ono najveće opterećenje, kada brod kreće, prouzrokuju najveće zagađenje česticama.
-Kad brod dobro diše, onda nema dima, ističe C/E Dragan Maslovar, direktor novogradnje – O.O.S. International Holandija, u uvodu svog izlaganja o novim tehnologijama u oblasti dekarbonizacije. Uputio je prisutne u tipove dima od nesagorjelog goriva sa kruzera, te upozorio na opasnost sumporne kisjeline iz “skrabera” i nagovjestio pooštravanje kriterijuma za čistoću goriva.
Maslovar smatra da je osnovni problem “zid koji je podignut između struke i Ministarstva pomorstva”.
-Ljudi koji odlučuju nisu uključeni u pomorsku problematiku, a struka koja je upućena, nema način da komunicira sa donosiocima odluka. Crna Gora je mala država I možda nema resurse da razvija iszttrage ili prati nove trendove, kao napr. Baltičke države, ali bismo mogli njih da kopiramo, pogotovo zato što smo ustavno, deklarativno Ekološka država. Prema tome, trebalo bi da budemo mnogo striktniji u poštovanju i sprovođenju pravila IMO, čiji smo potpisnik. Da pojednostavim- na pitanje da li brodovima treba dozvoliti da uplovljavaju sa skraberima na teškom gorivu, pošto je veliki procenat rizika da se napravi polucija mora i zraka, odgovor je – NE, kaže Maslovar i dodaje da su isti taj odgovor dale vlade baltičkih zemalja.
-Ako obavežemo brodare sa gorivom niskog procenta sumpora, time obezbjeđujemo čistiji zrak u Boki i mnogo manje rizika od polucije, a to je naša obaveza od maja iduće godine, kada Mediteran postaje ECA zona. Do sada je bilo lutanja, pa smo mogli da vidimo poluciju koja je prolazila nekažnjeno, zato što nemamo ni resurse, ni zakone ni kvalifikovano osoblje koje bi moglo da iskontroliše kako treba i samim tim da natjera brodare da ispoštuju zrak, kaže Maslovar za Boka News.
Egzaktni podaci uz akreditaciju i potporu države
Poslenici Pomorskog fakulteta su uz podršku Luke Kotor i pilota nekoliko puta bili u posjeti kruzerima u Kotorskom zalivu. Zbog bojazni od propisa koji važe u Evropskoj uniji, neki od kruzera su već tada koristili goriva sa manjim procentom sumpora.
-Siguran sam da velika većina brodova koristi adekvatno gorivo, imaju nove tehnologije, mnogo se ulaže u te kruzere, ali znajte da u Kotor dolaze i kruzeri koji su godišta 1995, kao i oni nove tehnologije iz 2023. godine. Ono što mi možemo da radimo jesu istraživanja, ispitivanja i kontrola u skladu sa državom, da nam dozvoli da se akreditacijom uzimaju uzorci, da se vrše analize i onda nećemo više doći do situacije da razmišljamo o tome da li i koje gorivo brod koristi, nego ćemo imati egzaktne podatke, čime se mi ustvari bavimo, kaže doc. dr Miroslav Vukičević, predsjednik Alumni kluba.
On skreće pažnju da zakon predviđa ispitivanje oko 25% brodova od svih koji dolaze u Kotorski zaliv, što je teško postići s obzirom da Kotor ima samo jednog stalnog inspektora i drugog koji je angažovan po ugovoru, te da je zaliv prebukiran dolascima 520 brodova godišnje, pa u Luci u nekim danima bude po pet ili šest kruzera.
-Prema rezultatima istraživanja za strategiju u pomorstvu, kako godine budu išle i kako se broj kruzera bude povećavao, povećavaće se i broj lučkih inspektora- to nije još zaživjelo. Da li će i kad će, to je pitanje za državu, poručuje Vukičević.
/M.D.P./