Naučne projekcije govore da će u Boki Kotorskoj porast nivoa mora do kraja ovog vijeka imati veći uticaj na ekosistem, nego na antropogene aktivnosti u obalnim zonoma, može se generalno zaključiti iz do sada sprovedenih istraživanja u ovoj pilot zoni Interreg Euro-MED projekta MedSeaRise.
MedSeaRise projekat realizuje šest partnera iz šest država Mediterana, među kojima u Institut za biologiju mora UCG u Kotoru, koji je za potrebe matematičkog modeliranja mogućih scenarija porasta mora na osnovu dostupnih hidrometeoroloških podataka angažovao eksternog eksperta, dr Tarzana Legovića sa Internacionalnog univerziteta Libertas iz Zagreba.
Dr Legović vrši analize za tri karakteristične lokacije u Boki Kotorskoj- grad Kotor, Risan i Specijalni rezervat prirode Tivatska solila. Kotor i Risan prepoznati su kao pilot područja za analizu uticaja porasta nivoa mora na antropogene aktivnosti, infrastrukturu i kulturnu baštinu, dok su Solila značajna s aspekta analiza uticaja na ekosistem.
Svrha projekta MedSeaRise je procjena rizika za niz odabranih područja širom Mediterana, iz čega treba da proistekne zajednička metodologija i adekvatna priprema kako bi se u mogućoj mjeri prevenirale štetne posljedice po morski ekosistem i život u obalnim zonama.
Za Boku Kotorsku izrađena su tri scenarija na osnovu matematičkih modela i dostupnih meteoroloških podataka. Po prvom scenarijumu, nivo mora će do 2100.godine porasti za 7,5 cm, po drugom za 17,5 cm, dok nadrastičniji scenarijum predviđa porast od čak 37,5 cm. Dr Legović objašnjava kako su naučnici došli do ovih projekcija.
“Mi smo do ovih scenarijuma došli analizirajući mareografske podatke za istočnu obalu Jadrana. Porast nivoa mora na svjetskom nivou je jedno pitanje, porast u Bokokotorskom zalivu je drugačiji. Kako je to moguće kad su mora povezana?! Razlog tome je što se Boka izdiže iz mora, što porast razine mora čini manjim nego, na primjer, u Njujorku. I kad je samo Sredozemlje u pitanju, imamo bitne razlike. Neke lokacije se izdižu iz mora, dok druge polako tonu, pa će tu porast nivoa mora biti veći. Kad je riječ konkretno o Boki, ovdje se kopno izdiže iz mora, otprilike 1 mm godišnje. Ne kontinuirano, već u zamasima od desetak godina, izdiže se, pa stane, i sve tako. Prvi scenarijum o porastu nivoa mora za 7,5 cm temelji se na mareografskim opažanjima i pretpostavci da će porast nivoa mora ići istom brzinom kao do sada. Međutim, analizom podataka smo zapazili da je u posljednjih 30 godina porast nivoa mora veći nego u ranijem razdoblju, pa ako radimo projekcije na osnovu tog perioda, dolazimo do toga da će se more tom dinamikom do 2100.godine izdići 17,5 cm. Najdrastičniji scenario po kojem će nivo mora u Boki porasti za 37,5 cm bio bi proizvod onoga što u nauci zovemo nelinearni procesi otapanja leda na Antarktici. Temperatura mora se povećala za 2 stepena Celzijusa, što će usloviti brže otapanje ledenjaka nego do sada. Ako temperatura mora nastavi rasti, do kraja vijeka možemo uslijed otapanja ledenjaka imati porast nivoa mora i do 60 cm na svjetskom nivou. Ali to ne možemo sa sigurnošću predvidjeti,” objašnjava metodologiju izrade scenarija dr Tarzan Legović.
Po njegovim riječima, najvjerovatniji scenarijum je da će nivo mora u Boki do 2100.porasti za 17,5 cm, šanse su po procjenama naučnika čak 50 posto. Vjerovatnost ostala dva scenarijuma je 25 posto.
Svaki od predviđenih scenarijuma će bez sumnje imati uticaj na ekosistem i obale Boke Kotorske, ali u slučaju porasta nivoa mora za 7,5 ili 17,5 cm, po riječima dr Legovića, to neće značajno ugroziti antropogene aktivnosti i infrastrukturu na obali. Biće potrebna izrada zaštitnih zidova uz saobraćajnicu uz more na djelovima gdje ne postoji, izgubiće se dio plažnih površina, dio pristaništa i privezišta će se naći pod morem, ali uticaj neće biti drastičan, kaže Legović. Najdramatičniji scenarijum svakako bi značajnije uticao i tražio opsežnije prilagodbe, ali za sada o tome nema smisla govoriti.
Kada su u pitanju Solila, za koja će analize biti završene do kraja ljeta, uticaj svakog od predviđenih scenarijuma imao bi mnogo veće posljedice. I porast od 7,5 cm neke će zone rezervata dovesti ispod nivoa mora. U slučaju drastičnijih scenarijuma, ta će površina biti mnogo veća.
U svakom slučaju, kaže dr Legović, more raste polako. Potrebno je redovno pratiti promjene kako bi se s većom preciznošću moglo znati u kojem smjeru idemo te koja je prilagođavanja potrebno izvršiti kako bismo smanjili rizik od štetnih posljedica.
Vjerovatnost da će do 2100.godine doći do topljenja glečera u obimu koji će ugroziti život na obalama Mediterana nije velika, ali je bitno da naučnici sagledavaju sve opcije. Procjena rizika koji proizilaze iz varijacija nivoa mora zahtijeva kvantifikaciju svih elemenata koji nivo mora čine opasnim, a kako bismo se efikasno prilagodili budućim uslovima, potrebno je pouzdano znanje o scenarijima kretanja nivoa mora.
Boka Kotorska je samo jedna od pilot zona istraživanja, i naučnici iz Grčke, Italije, Španije, Francuske i Malte uporedo sprovode analize, te zajednički rade na identifikovanju skupa najboljih praksi za korištenje dostupnih scenarija budućih klimatskih promjena u razvoju metodologije procjene rizika i preventivnih mjera s ciljem zaštite biodiverziteta i antropogenih aktivnosti u obalnim zonama.
