Kreativna ekipa maštovitih žena, polaznica škole Nade Radović je u saradnji sa poslenicama OJU Muzeji Kotor izradila seriju suvenira u tehnici dobrotske čipke sa motivima živog simbola Kotora i to umijeće pokazala uživo
U okrilju drevne topole, zaštićenog spomenika prirode na Pjaci od Kina, okružene umjetničkim instalacijama sa motivima stabla, vrijedne ruke kotorskih čipkarica predstavile su svoju vještinu izrade dobrotske čipke stvaranjem novog kotorskog suvenira.
Odjevene u bijelo ruho, vezilje iz Tivta, Kotora, Risna, Grblja, blistale su privlačeći poglede radoznalih posjetilaca, dok su elegantnim pokretima ruku provlačile iglu i konac kroz minijaturnu šemu. Pod budnim okom mentorke Nadežde Nade Radović, svaka čipkarica radi na svoj način: iscrtava motiv, veze čipku osnovnim bodovima- uglatim i okruglim, završava finesama.
-Topola “obučena” u čipku – evo najoriginalnijeg kotorskog suvenira. Zahvaljujući dr Dušici Ivetić to nije bilo teško, ona em zrači ljepotom, em ljepotu nudi, jer je akadamski slikar. Ona je odmah shvatila ono što sam joj iznijela, a zajedno smo prenijele tu ideju trima veziljama-učiteljicama (Dubravka Ivetić, Dida Čečur i Ljubica Krivokapić), koje su onda angažovale još nekoliko vezilja i tako je krenulo. Dogovorile smo se da motiv zaštićenog stabla bude apliciran samo na privjescima, kaže prof. Nada Radović, koja je prije pet godina u saradnji sa OJU Muzeji Kotor pokrenula Školu izrade dobrotske čipke. Dugo je razmišljala kako da osmisli suvenir Kotora, dok nije došla na ideju da kroz dobrotsku čipku uokviri “crnu topolu”, živi simbol Staroga grada. Kreativna ekipa maštovitih žena već je izradila jednu seriju suvenira, a na prezentaciji na Pjaci uživo je tekao proces izrade novih. Nedavno je „Balkanska muzejska mreža“ u Sarajevu proglasila najboljim balkanskim muzejskim suvenirom broš od čipke, nastao u ovoj radionici OJU Muzeji Kotor.
Povezale vjekove kroz trajnu vrijednost
-Znači mi jako puno što radim čipku, jer u današnje vrijeme koje anulira sve što je vrijedno i značajno, dobro je da ovakve radionice postoje, da svojim radom sačuvamo naslijeđe, da ga “otrgnemo od zuba vremena”, da povežemo vjekove kroz trajnu vrijednost unikata, kaže Angelina Janković, članica karnevalske grupe “Karampana”, koja se takođe uspješno bavi i izradom murano-stakla, drevnom vještinom porijeklom iz Venecije.
-Lijep je osjećaj da ovim radom čuvamo naslijeđe, čipka traje uz ljubav kojom je pravimo. Uz angažovanje prof. Nade Radović ona je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, ali nam je sada cilj da bude zaštićena kao svjetsko kulturno nasljeđe UNESCO-a, kaže Indira-Dida Čečur iz Risna, jedna od instruktorki za obuku u izradi čipke. Ona je tokom ovog performansa izvezla minijaturu, koju će uokviriti u medaljon. Ističe da svake godine dolaze nove polaznice koje toliko zavole čipku da se onda druže tokom cijele godine, osim ljetnje sezone. Za pet godina Školu dobrotske čipke je prošlo oko 50 žena, od kojih njih oko 15 aktivno radi stvara. Najavljuje novi ciklus obuke u okviru Škole izrade dobrotske čipke koji će krenuti od oktobra.
– Dosta se konca potrošilo, ali zadovoljstvo je veliko, kaže Sandra Luković, Podgoričanka iz Tivta I dodaje da je najvažnije kad se radi šema na početku da se kostur cijeloga rada uradi kvalitetno, čvrsto i dobro, kako bi motiv ostao kompaktan kad se digne sa podloge.
Doprinos kolektiva OJU Muzeji je u toj održivosti sa ciljem zaštite nematerijalne kulturne baštine i vještine, kojoj su dali savremenost kroz promociju i posebno kroz način predstavljanja.
Umjetnost prije svega
– Osmislili smo nove postamente koji daju vizibilitet sa obje strane, čipka postoji u prostoru, daje joj formu umjetničke instalacije. Htjeli smo da svaki posmatrač ima mogućnost da doživi ove radove sa svih strana i da shvati koliko predanosti truda zahtijeva svaki centimetar tog rada, kaže direktorka Dušica Ivetić, ističući orijentiranost ove ustanove na izlazak u javne otvorene prostore, a prema smjernicama Međunarodnog savjeta muzeja ICOM-a.
Ove godine je ICOM nominovao za nagradu dokumentarni film “Pacienca” na temu čipke, u produkciji OJU Muzeji, u režiji Dušana Vulekovića, dok su iz UNESCO-a su stigle pohvale.
-To nam govori da smo na dobrom putu, da to malo što radimo na lokalnom nivou je dobro i da ICOM to prepoznaje.
Nova-stara cacara
Nada Radović piše knjigu o dobrotskoj čipki, čije se objavljivanje očekuje do Nove godine. Ona je takođe obnovila izradu “cacare”, ženske noćne kape, na način da je svojim radom spojila stare komade veza kotorskih čipkarica.
-Poslije 500 godina ovo je prva cacara, a nastala je tako što sam svojim radom spojila čipkani rad Eugenije Milošević iz Dobrote i maramicu staru više od 100 godina, koju je izradila moja majka Marica Nikolić Radović, povezujući ih u cjelinu, objasnila je Radović, pozivajući “gradske oce” da osnuju Muzej Grada Kotora, u kome bi i dobrotska čipka našla svoje mjesto.
/M.D.P./
