Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sa saradnicima danas su u Morinju položili vijenac ispred spomen-ploče na nekadašnjem logoru Morinj.
Novinarima nije bio dozvoljen ulazak u krug vojnog objekta u Morinju.
Crna Gora ne smije dozvoliti da se zaboravi logor Morinj i sva zla koja su se u njemu dešavala, poručio je ministar Ibrahimović.
„Moramo shvatiti da su te mračne ideologije devedesetih ostavile crnu mrlju i na Crnu Goru. Zato smo spremi i danas da prepoznamo sve što je bilo loše, ali zagledani u budućnost da nastavimo dobru prijateljsku biletaralnu sardanju sa državom Hrvatskom”, kazao je Ervin Ibrahimović.
On je poručio da svi inspiratori zločina i učinioci zločina, moraju biti privedeni pravdi i Crna Gora radi na tome.
“Moramo biti svjesni da te mračne ideologije nisu poražene do kraja. I da danas, nažalost, imamo i u Crnoj Gori i okruženju neke koji i dalje podržavaju ratne zločince i takve ideologije. Poistovećuju se s njima i bore se protiv kulture sjećanja. Crna Gora je posvećena kulturi sjećanja. I Crna Gora shvata da kroz kulturu sjećanja pokazujemo pijetet prema svim onim stradalnicima, ali isto tako solidarno s njihovim porodicama. A s druge strane jasno poručujemo da je Crna Gora kao sljedeća članica EU spremna da dijeli sve one evropske vrijednosti, da je spremna da osudi sve zločine, istakao je Ibrahimović.
On je zahvalio ministru Grlić Radmanu na snažnoj podršci evropskom putu Crne Gore.
“Svake godine njegujemo sjećanje našim dolascima, nismo zaboravili stradalnike logora Morinj, nismo zaboravili zapravo tu zločinačku narav onih koji su dovodili ljude iz Hrvatske, koji su napadali Dubrovnik baš u ovo vrijeme prije 34 godine, bez ikakvog razloga, bez ikakvog povoda. Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene”, kazao je hrvatski ministar Grlić Radman.
Poručio je da se moramo boriti protiv mržnje, protiv oblika politika, ideologija, koji ne poštuju vrijednosti, ne poštuju prijateljstvo, ljude, nego bi htjeli i danas nove podjele ili uticali na neke nove tenzije, eskalacije, što nam ne treba.
“Sjećamo se recentne povijesti i znamo da se Hrvatska branila u tom trenutku i da je Hrvatska bila žrtva agresije. Sjetite se Dubrovnika koji je bombardovan, pljačkan, uništavan i njegova okolina. Mi koji smo svjedoci toga, mi znamo što je bilo i kako je bilo. I zato je važno da ustajemo na tome, zajedno sa prijateljskom Crnom Gorom, i da smo i ove godine ovdje zajedno sa predstavnicima županijske vlasti, Dubrovačko-neretvanske županije, sa predstavnicima gradske vlasti, sa udrugom Dubrovačkih logoraša, odnosno upravo evo tu su i trojica logoraša koji najbolje znaju kako je bilo”, naglasio je Grlić Radman.
On e kazao da u Morinj dolazi već četvrtu godinu.
Kultura sjećanja, važna je ne samo za Hrvatsku, za žrtve, nego i za Crnu Goru, za nove naraštaje, nove generacije koje dolaze, kako bi oni spoznali sve mračne trenutke zajedničke istorije i onoga što se dogodilo, pručio je Grlić Radman.
Nismo prepreka CG na putu ka EU
Hrvatski ministar Grlić Radman je istakao da Hrvatska nije prepreka da Crna Gora uđe u EU, već da je podržavala Crnu Goru na evropskom putu, kao što je podržavala na putu prema NATO članstvu.
“Hrvatska je od samih početaka dala i svoju ekspertizu, svoje iskustvo, pomagaće naravno i dalje, ali želimo vidjeti jedinstvo i zalaganje i ustrajnost političke elite ka evropskim vrijednostima – vladavine prava, sloboda, vjerskih, ljudskih prava”, naveo je ministar Grlić Radman.
Istakao je i važnost brige za hrvatsku zajednicu, autohtonu hrvatsku manjinu u Boki Kotorskoj, u Crnoj Gori i zahvalio da se konačno riješilo i pitanje hrvatskog doma „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi i da konačno Hrvati Boke Kotorske i Crne Gore mogu raditi u prostorijama zgrade koju su gradili njihovi preci.
“To je jedan jako dobar znak i dobar početak i za nastavak i rješavanje daljnjih otvorenih pitanja, ali nama je neprihvatljivo da jedna ustanova javna, a to je bazen u Kotoru, nosi ime po zapovjedniku straže u logoru koji je zlostavljao logoraše. Dakle to se treba promijeniti. Tu je naravno i pitanje školskog broda Jadran, to uvijek ističemo kao jedan simbol, ali tu je u svakom slučaju i pitanje vojne sukcesije, granice na moru i o tome takođe razgovaramo. I naravno pitanje i otete imovine Hrvata Boke Kotorske, osobito Tivat i Dobrota. Postoje presude i sad se te presude moraju sprovesti, dakle moraju se uknjižiti vlasnici kojima je oduzeta bila imovina i na tome ćemo ustrajati, jer nitko nema pravo oteti tuđu imovinu”, naglasio je hrvatski ministar.
Grlić Radman: Izjednačavanje Lore i Morinja nije moguće
Na pitanje kako vidi različite stavove predstavnike vlasti u Crnoj Gori i pitanje Lore, Grlić Radman kaže da u slučaju vojnog zatvora Lora, ima dosta nepoznavanja i da se ovdje olako politizira sa tom temom.
„Vojni zatvor Lora je oduvijek bio vojni zatvor i hrvatsko pravosuđe je sprovelo postupke, istrage, i donijelo odgovarajuće presude, odnosno kazne. Tu postoje imena i postoje kazne”, kazao je hrvatski ministar.
Izjednačavanjem ovog vojnog zatvora i logora u Morinju relativiziraju se žrtve u Morinju, kazao je Grlić Radman.
“Možda su političari ovdje u to vrijeme bili mladi, a nažalost niko im mudar i pametan nije prenio to znanje što je bilo i kako je bilo. I zato je dobro suočiti se s prošlošću. Trebamo ići sa argumentima.
Znači nije Hrvatska nikoga napadala. Ko je tada imao nalog, pravo i mandat da napada Dubrovnik? Znači, dolaziti u Dubrovnik, njegovu okolicu, paliti, pljačkati, odvoditi stanovnike, mirne žitelje Konavala. Ne možemo samo tako prijeći preko toga. Svako izjednačavanje nekakve takozvane krivnje, a zapravo neulazak u pravu istinu, ne doprinosi pomirenju ni jačanju dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa”, ocijenio je Grlić Radman.
Protest
Tokom ceremonije polaganja vijenaca, dvadesetak mještana Morinja prosvjedovalo je tvrdeći da crnogorska vlast služi tuđim interesima. Tvrdili su da natpis na ploči u Morinju ne odražava stvarnu istinu događaja te su zatražili njezino uklanjanje.
U izjavama crnogorskim medijima poručili su da će se ponovno okupiti 10. oktobra te da će, ako do tada ploča ne bude uklonjena, to učiniti sami.
Spomen-ploču u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević, zajedno s Gordanom Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom, ministrom hrvatskih branitelja, u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionirao tzv. sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.
Podsjećamo, u opšini Kotor u mjestu Morinj od 3. oktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine JNA je organizirala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao logor Morinj, u kojem su u nečovječnim uvjetima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije.
U sudskom procesu koji je započeo 2007. godine, a pravomoćno je okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđena za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika koji su bili zatvoreni u tom logoru. Osim kaznenog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.
