“Čuvajte to more, jedino je koje imamo. Pritisak je nevjerojatan na taj morski okoliš sa svih aspekata, a ako se nešto dogodi, zovite stručne službe. Ali nemojte nikako činiti nešto što doprinosi više šteti nego koristi”, poručuje Vedran Martinić iz ATRAC-a
Radionice “Reagovanje na moru” i “Čišćenje naftom zagađene obale”, održane u organizaciji NVO Naša akcija od 6. do 10. oktobra u Omladinskom klubu Kotor, okupile su brojne poslenike iz Crne Gore, koji se bave zaštitom, spasavanjem i ekologijom mora i morske obale. Obuku je održao gospodin Vedran Martinić iz neprofitne ustanove ATRAC (Adriatic Training and Research Center for Accidental Marine Pollution Preparedness and Response) – Jadranski edukativno-istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja morskog okoliša iz Rijeke. Trening su ispratili zaposleni iz Uprave pomorske sigurnosti, Luke Kotor, Agencije za zaštitu životne sredine, Direktorata za zaštitu i spasavanje, Pomorskog fakulteta u Kotoru, kao i volonteri i studenti Omladinskog tima Tivat, studenti Pomorskog fakulteta i Fakulteta za turizam, Asocijacije za istraživanje delfina, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tivat i drugi.
Organizacija, strategija, oprema i iznad svega educirano osoblje, ističe Martinić, koliko god da ih ima i u Hrvatskoj i Crnoj Gori, nikad ne možete reći da ih ima dovoljno. Istakao je značaj prevencije i reagovanja.
-Prevencija bi bila više u rukama onih koji propisuju određene zakonske akte. Ako dođe do nečega, onda mi reagiramo. Ono što bih ja svakom stanovniku lijepog našeg Jadrana rekao: “Čuvajte to more, jedino je koje imamo”. Pritisak je nevjerojatan na taj morski okoliš sa svih aspekata, a ako se nešto dogodi, zovite stručne službe. Ali nemojte nikako činiti nešto što doprinosi više šteti nego koristi, to je dosta važno, poručuje Martinić u izjavi za Boka News.
-Tokom treninga pokazao sam da je rizik – vjerojatnost pomnožena sa posljedicama (R = V x P), kroz spremnost da se negativni utjecaj smanji. Prevencijom umanjujemo vjerojatnost da će se nešto loše incidentno dogoditi, a sa mjerama reagiranja utječemo da posljedice (ako do njih dođe)- utjecaje na okoliš i na gospodarstvo, ekonomiju – da ih umanjimo čim prije u nekom razumnom vremenu. To je osnovna poruka ovih edukacija koje mi radimo. S obzirom da praktično dijelimo istu obalu, svi skupa u Jadranskoj regiji moramo još puno učiti, primjećuje Martinić i dodaje: “Edukacije nikad dovoljno”.
-Polaznici ove edukacije neće sutra biti eksperti zato što nekoliko dana sudjeluju u treningu, ali će sigurno imati neku jasniju sliku što bi se moglo činiti i što bi trebalo raditi ukoliko bude potrebe. Vjerujem da će biti korisni članovi tog Sistema, više nego što bi bili da nikad nisu nešto čuli o tome, kaže Martinić, koji je za ovu edukaciju svoje životno iskustvo prenio I izradom elektronskog priričnika na 150 strana. Dobili su ga svi učesnici obuke, unutar ovog evropskog projekta, ali su svi materijali su dostupni na web-stranici ATRAC-a.
U zanimljivom trening-kursu, potkrijepljenim videima o izlivu nafte kroz istoriju, o čišćenju obale i reagovanjima na moru, on je govorio o izvorima zagađenja naftom, o ponašanju iste u morskom i obalnom okruženju, kao i o ekološkom/ekonomskom uticaju njenog izlivanja. Prisutni su upoznati sa principima upravljanja incidentima, uz pregled tehnika reagovanja prilikom izliva nafte, kao i sa zdravstvenim i bezbjednosnim mjerama. Naučili su i nešto više o barijerama za zaštitu i zadržavanje izliva ulja u moru, o skimerima, o upotrebi sorbenata, zatim o tipovima obale i o njenoj osjetljivosti (ESI index), o tehnikama čišćenja i procjeni obale (SCAT), o organizaciji (bezbjednosti) radnog mjesta, o mjerama pomoći ugroženim životinjama, o privremenom skladištenju…
Kao edukacijski trening centar ATRAC je jedini na Sredozemlju i ima savjetodavnu ulogu – ne čisti more, nego, ukoliko se nešto dogodi – obučava sve učesnike u tom sistemu.
-Nemamo velikih incidenata, što je dobro, ali istovremeno je loše, jer svi oni koji su uključeni unutra, kao da ne vjeruju da je to mogućnost da se može dogoditi, pa onda se često taj dio zanemaruje i nije u fokusu. Zato ATRAC nastupa i pokušava prenijeti iskustva drugih područja u svijetu koja su slična ovim našim jadranskim uvjetima, da ta loša ili dobra iskustva prenesemo kod nas, poručuje naš sagovornik iz Rijeke.
Osnova za dugoročnu zaštitu Jadrana
Ove sertifikovane radionice su dio IPA Adrion projekta „ASAP – mehanizam zaštite osjetljivih područja Jadrana”: Nova transnacionalna inicijativa za zaštitu Jadranskog mora koja ujedinjuje 9 partnera i 7 pridruženih partnera iz 6 jadranskih zemalja—Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Crne Gore i Slovenije—sa zajedničkim ciljem: unapređenje zaštite Jadranskog mora od slučajnog zagađenja izazvanog pomorskim incidentima.
-Ova značajna inicijativa, sufinansirana od strane Interreg IPA ADRION programa sa ukupnim budžetom od 1.413.387 €, trajaće do februara 2027. godine, pružajući čvrstu osnovu za dugoročnu zaštitu Jadranskog mora, saopštila je Patricija Pobrić, ispred NVO “Naša akcija”, koja je crnogorski partner na ovom IPA Adrion projektu.
Da li su kruzeri zagađivači?
-Apsolutno, jesu. Kada ATRAC govori o zagađenjima, onda govorimo o iznenadnim zagađenjima o uljem /naftom. Nemamo mnogo slučajeva u Jadranskom moru da su kruzeri bili takvi zagađivači, naravno da su oni zagađivači zato što ispuštaju određenog ulja – “sive vode” itd, ali to je neka problematika kojom se ja i ATRAC ne bavimo. Tu onda trebaju nastupati vlasti. Imamo slučajeva u Jadranu, gdje su vidljiva takva zagađenja. Naravno da vlasti mogu tu reagirati, kazniti ih, međutim, mislim da su te kazne neprimjerene, premale, pa je to zanemarivo, smatra Vedran Martinić.
/M.D.P./
