Nakon Kotora, Bara i Podgorice, izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena je u Herceg Novom.
Izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović koji je na samom početku odao počast jednoj od autorki teksta kataloga Milevi Pejaković-Vujošević, nedavno preminuloj predsjednici kotorskog Ogranka Matice crnogorske.
-To je veliki gubitak ne samo za Maticu crnogorsku već i za crnogorsku kulturu, imajući u vidu njen intelektualni i radni angažman, naročito njen doprinos sa pozicije dugogodišnje direktorice Pomorskog muzeja u Kotoru.
Iskreno posvećena svom poslu, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Crne Gore, svoju profesionalnu djelatnost je okončala projektom za koji je smatrala da je neophodno da bude sastavni dio naše kolektivne memorije – Kult Blažene Ozane Kotorke-rekao je Jovović.
Izložba je, prema riječima Jovovića, projektni zadatak Matice crnogorske koji je rađen s željom da tokove srednjovjekovne sakralne baštine Crne Gore, gdje Kult Blažene Ozane Kotorke zauzima posebno značenje, učine dostupnim, kako široj, tako i stručnoj javnosti, u zemlji i inostranstvu.
-Na ovoj postavci akumulirane su memoralije na Blaženu Ozanu Kotorku, koje su nastale tokom stoljeća u istorijskim spisima, književnim djelima, likovnoj i muzičkoj umjetnosti, uključujući fotografije nastale povodom ceremonije – poblaženja iz 1930. Godine-rekao je Jovović i dodao da izložba, uz prateći katalog predstavlja presjek društvenog života srednjovjekovnog Kotora, obuhvata najvažnije sastavnice Kulta Blažene Ozane Kotorke.
-Ova blaženica je, uz patrona grada i Kotorske biskupije Svetog Tripuna, i prije zvaničnog dekreta njenoj beatifikaciji od strane Svete Stolice 1927. godine, tokom minulih vjekova bila ličnost koja predstavlja neizostavni marker duhovnog identiteta Kotora, Boke i savremene Crne Gore.
Njen kult je bio prisutan i duž Dalmacije, kao i u rodnoj Crnoj Gori, Lješanskoj nahiji, selu Relezi, gdje su je pravoslavni nazivali „Svetom Odivom“, s kojom su, po narodnom kazivanju, mještani ovog sela bili u srodstvu-dodao je Jovović.
Katarina Kosić u dokumentima crkve, a u narodnom predanju Jovana Đujović, kao mlada crnogorska pastirica je došla u slobodni Kotor, s obzirom da je njena domovina pala pod osmansku vlast, i smjestila se u znamenitu kotorsku plemićku porodicu Buća, u kojoj je stekla prva znanja o katoličkoj vjeri.
Potom je postala „ponizna kćer svetog Dominika“, odnosno monahinja dominikanskog reda, što je ostala do kraja života, provodeći ga u pokori i strogom postu.
-Na osnovu više hagiografskih izvora, kao i brojne stručne literature, upoznati smo sa životom i djelovanjem Blažene Ozane, s obzirom da su njeni savremenici zabilježili da su od kotorskih biskupa, preko predstavnika civilnih vlasti, pa do običnih građana od ove blaženice tražili savjet, utjehu i preporuku.
Među svim tim radnjama i čudima, ostalo je zapisano jedno od njenih proročkih prikazanja upućeno Kotoranima prilikom opsade grada od strane osmanske vojske 1539. godine, predvođene Hajrudinom Barbarosom, gdje je smireno bodrila sugrađane riječima: „Borite se hrabro, budite uvjereni da će grad biti spasen”-rekao je Jovović.
Istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka teksta kataloga, osvrnula se na najvažnije momente iz životopisa Blažene Ozane.
-Poput ptice, na svojim duhovnim krilima Blažena Ozana preletjela je beskrajno kameno more, vrhove Prokletija, zeleno plavu vodu Skadarskog jezera, Zetsku niziju i svoja krila svila u srednjovjekovnom Kotoru, pod vrletnim liticama brijega Sv. Ivan.
Njena milost teče i poslije tjelesne smrti, jer Bog ne gleda na plemstvo roda, nego na plemenitost duše.
Potrebno je još jedno njeno osvjedočenje u čudima pa da ova Blaženica dobije status svetice.
Bez vjernih duša, ona je poput kraljice bez trona, zato joj se s nadom i strepnjom molimo i ona će nam uslišiti molitve.
Na dan njenog upokojenja 27. aprila miriše pitasfor nadomak crkve, čini se miriše duša velike Blaženice.
Njeno porijeklo, mošti koje počivaju u Kotoru, na granici Istoka i Zapada, mjesto je sticanja sjedinjene braće, pripadnika obije crkve.
Poštovanje prema njoj najbolje ćemo izraziti naslijeđujući apostolsku ljubav prema Bogu i bližnjima.
Ona je i putokaz kako da podesimo zemaljski život razvijajući ljubav i smisao žrtve, kao preduslov vječnog spasenja-kazala je Abramović.
U muzičkom dijelu programa nastupili su klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović.
Zainteresovani građani izložbu „Kult Blažene Ozane Kotorke“ mogu pogledati do kraja decembra.
