U vremenu brzih promjena i brojnih izazova savremenog vremena, očuvanje kulturnog identiteta i kulture sjećanja postaje jedna od važnih obaveza umjetnosti i zajednice. Upravo na tim vrijednostima i ove godine istrajava KotorArt, gradeći festivalski program koji baštinu ne posmatra kao zatvoreni muzejski prostor, već kao živo i savremeno polje dijaloga, emocije i umjetničkog preispitivanja. Kroz muziku, pozorište, operu, književnost, filozofiju i interdisciplinarne projekte, Festival otvara pitanja identiteta, pripadanja, pamćenja i odgovornosti, potvrđujući da kultura ostaje jedan od najvažnijih temelja savremene Crne Gore.
KotorArt će tradicionalno biti otvoren 13. jula, na Dan državnosti Crne Gore, na Trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna. Publika će imati priliku da čuje djelo Triptihon Ivana Brkanović, jednog od najznačajnijih kotorskih kompozitora, čime Festival obilježava 120 godina od njegovog rođenja. Na programu će premijerno biti izvedena i nova porudžbina festivala, kompozicija Pjesme muzici Mladena Tarbuka, posvećena uspomeni na don Branka Sbutegu, jednog od osnivača Festivala, povodom 20 godina od njegove prerane smrti.
Sjećanje na don Branka Sbutegu biće nastavljeno i 31. jula u Kreativnom habu, gdje će biti upriličena crnogorska premijera kratkometražnog igranog filma Krava, nastalog po njegovoj pripovjetki. Učesnici promocije filma biće scenarista i reditelj Pavo Marinković, glumica Dubravka Drakić i producentkinje Sara Stijović i Marija Perović. Pored filma, biće organizovana i promocija knjige Don Branko Sbutega. O knjizi će govoriti urednici i izdavači Antun Sbutega i Ratimir Martinović.
Posebno mjesto u programu zauzima kamerna opera Gospa od Škrpjela kompozitorke Irene Popović, na libreto Jelene Novak, koja će biti izvedena 19. jula u Crkvi Sv. Duha. Opera je inspirisana istinitom životnom pričom Jacinte Kunić, peraškoj vezilji i slikarki koja je četvrt vijeka vezla zavjetnu sliku čekajući supruga pomorca koji se nikada nije vratio. Kroz spoj muzike, naracije, scenskog i vizuelnog izraza, opera otvara univerzalne teme ljubavi, čekanja, vjere i žrtve, potvrđujući snagu lokalnih priča koje nadilaze prostor i vrijeme. Koproducenti projekta su Gradsko pozorište Podgorica i Muzički centar Crne Gore.
Ovogodišnji dramski program posebno je usmjeren na odnos zajednice prema sopstvenom identitetu, nasljeđu i kulturi sjećanja.
Predstava Stub srama reditelja Petra Pejakovića biće održana 22. jula a nastala je u okviru projekta Mladi Kotor, realizovanog u saradnji Kulturnog centra „Nikola Đurković“, Dramskog studija “Prazan prostor”, NVO Expeditio i Fondacije Don Branko Sbutega. Kroz višemjesečni rad sa mladima iz Kotora, predstava je otvorila pitanja identiteta grada, odnosa prema baštini, kriminalu, zavisnostima, obrazovanju i budućnosti zajednice, pokazujući da upravo mladi mogu biti najvažniji čuvari i kritički tumači prostora kojem pripadaju.
Značajno rediteljsko ostvarenje Petra Pejakovića, predstava Smrt u Dubrovniku, biće izvedena u okviru Festivala kao snažan umjetnički podsjetnik na važnost kulture sjećanja i suočavanja sa prošlošću.
Predstava, zasnovana na autentičnim svjedočanstvima, otvara pitanja individualne i kolektivne odgovornosti, istine i zaborava, podsjećajući da društva koja ne njeguju kulturu sjećanja rizikuju da izgube i osjećaj sopstvenog identiteta i odgovornosti. Predstava je nedavno osvojila nagradu za najbolju predstavu u cjelini na 35. Festivalu hrvatske drame Marulićevi dani u Splitu.
Ovogodišnji Festival donosi i novu saradnju sa Budva Grad Teatrom kroz razmjenu festivalskih programa. U okviru te saradnje, publika u Kotoru 29. jula imaće priliku da pogleda predstavu Kjara Zorzi rediteljke Ane Vukotić, nastalu po tekstu Ljubomira Đurkovića. Drama tematizuje pretpostavljene početke pozorišnog života u Budvi.
Poseban segment programa posvećen je i najmlađima. U okviru KotorArtića, u koprodukciji sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom, 11. avgusta biće izvedena muzička bajka Klinika lutaka Vide Matjan, čije ime danas nosi kotorska muzička škola. U programu učestvuju dječji hor, djeca-glumci i profesionalni umjetnici, oživljavajući još jedno važno djelo domaće autorke i približavajući kulturnu baštinu novim generacijama kroz savremeni scenski izraz.
Obilježavajući dvije decenije od obnove crnogorske nezavisnosti, KotorArt ovogodišnjim programom podsjeća da identitet jednog grada i zemlje čuvaju i umjetnost, kultura sjećanja, jezik, muzika i priče koje prenosimo novim generacijama. Upravo zato Festival i ove godine ostaje prostor susreta tradicije i savremenosti, mjesto na kojem kulturna baština ne pripada samo prošlosti, već nastavlja da živi kroz savremeno stvaralaštvo.
