Grupa vlasnika kuća za odmor u Krašićima kod Tivta predala je Ustavnom sudu Crne Gore zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Državne studije lokacije (DSL) Sektor 29 Krašići, a koju je Vlada Crne Gore usvojila 2009 godine. Taj planski dokumnet koji je po uputama Ministarstva održivog razvoja i turizma radila firma CAU iz Podgforice, dozvolila je gradnju objekata na do tada neuređenoj i svima pristupačnoj prirodnoj kamenitoj obali mora u Krašićima.To je prouzrokovalo gradnju niza velikih objekata sa maltene temeljima u moru, nasipanje mora, devastaciju prirodne obale i njenu uzrurpaciju jer vlasnici kuća podignutih na uskom dijelu obale ispod lokalnog puta za Petroviće, više ne dopuštaju da se na „njihovim“ plažama ispod tih kuća, bilo ko drugi kupa osim njih i njihovih gostiju.
Među graditeljima koji su proteklih godina stekli vile na „pjeni od mora“ u Krašićima je i bivši ministar finansija i aktuelni savjetnik premijera, dr Radoje Žugić (DPS), kao i nekoliko kontroverznih biznismena iz Crne Gore, Srbije i Rusije.
U zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluka o izradi DSL Sektor 29 i njenom usvajanju, podnosioci te inicijative, Dragana Pušonjić, Stana Andrejević i Gordana Bajković iz Beograda, odnosno Jelena Radaković i Saša Perić iz Krašića, traže da se Ustavni sud po hitnom postupku uzme u razmatranje. U međuvremenu, oni od suda traže i da donese odluku o privremenoj obustavi primjene DSL, odnosno moratorijumu na dalje izdavanje građeinskih dozvola po tom planskom dokumentu. Tom privremenom mjerom, bi se po mišljenju podnosilaca zahtjeva, „zaštitila obala Bokokotorskog zaliva od daljeg devastiranja i spriječilo dalje kršenje ljudskih prava za sve građane da imaju slobodan pristup plažama i morskoj obali što im garantuje Ustav Crne Gore“.
„Do sada pričinjena šteta primjenom odluka (o donošenju i usvajanju DSL Krašići) takva je da je pitanje da li se može i na koji način uopšte nadoknaditi i da bi svaka dalja primjena ovih odluka pričinila još veću štetu i do kraja upropastila kompletnu morsku obalu u Krašićima.“- stoji u zahtjevu Ustavnom sudu uz podsjećanje na kompletnu genezu događaja koji su doveli do toga da nekada netaknuta prirodna kamenita obala u tom dijelu Tivatskog zaliva, danas ima sva obilježja pravog urbanističkog i ekološkog horora.
U inicijativi podnosioci tvrde da su donošenjem ovih odluka „čije je donošenje i primjena direktno u suprotnosti sa važećim Zakonom o morskom dobru koji je ovakvim odlukama direktno derogiran i stavljen van snage od strane Vlade CG, a naročito njihovoim implementacijom, grubo narušena ljudska prava svakog građanina na slobodan pristup morskoj obali.“
Podnosioci zahteva tvrde da je DSL Krašići samo pokriće za „najobičniju prevaru i otimačinu obale mora od strane pojedinaca kojima je omogućeno da je kriminalno privatizuju i nezakonito čak ulaze i u zahvat regionalnog puta Radovići-Zabrđe–Rose“ i naglašavaju da je „sve to potpomognuto od strane pojedinaca u Ministarstvu održivog razvoja i turizma“, „za što postoje neoborivi dokazi“ koje su oni spremni prezentirati Ustavnom sudu.
Vikendaši iz Krašiča tvrde da lokalna vlast u Tivtu nema ingerencije, kao ni službenici Morskog dobra da spriječe graditeljski haos i otimačinu obale u Krašičima, a da Uprava za inpekcijske poslove na to najčešće ne reaguje i da „Ministarstvo održivog razvoja i turizma predstavlja glavni problem u riješavanju ove situacije“.
Podnosioci inicijative tvrde da je obespravljeno oko pet hiljada ljudi koji su vlasnici i korisnici oko 1.300 stanova za odmor u Krašićima koji se nalaze iznad u međuvremenu uzurpirane i privatizovane obale, te da je to rezultiralo umanjenjem vrijednoti kako njihove privatne, tako i preostale državne imovine na ovom prostoru, „zarad enormnog bogaćena pojedinaca uzurpacijom opšteg dobra na štetu države i 99% vlasnika kuća u Krašičima“.
„Očigledno je donošenjem ovih dviju nezakonitioh odluka od strane Vlade, došlo do narušavanja Zakona o morskom dobru, Ustava Crne Gore u dijelu poštovanja elementarnoog ljudskog prava svih građana na slobodan pristup morskoj obali, narušavanja Barselonske konvencije o zaštiti mediteranske obale koju je ratifikovala i država Crne Gora.“- stoji u inicijativi koja je prije par dana predata Ustavnom sudu.
