U prostorijama Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore danas je potpisan ugovor o donaciji između JP Morsko dobro i JZU Dom zdravlja Tivat, uz prisustvo menadžmenta i Upravnog odbora Javnog preduzeća i direktorice te zdravstvene ustanove, dr Danice Stevović.
Vrijednost donacije iznosi 20.000 eura, a namijenjena je izradi projektne dokumentacije za rekonstrukciju i adaptaciju napuštenog objekta u neposrednoj blizini glavne zgrade Doma zdravlja u Tivtu. Cilj je da se u taj objekat izmjeste Centar za djecu sa teškoćama u razvoju i Jedinica za fizikalnu terapiju primarnog nivoa, kako bi se građanima obezbijedila kontinuirana zdravstvena zaštita u adektavtnim uslovima.
Ovaj čin predstavlja još jedan u nizu primjera društveno odgovornog poslovanja Javnog preduzeća, koje ulaže napore ne samo kada je u pitanju unapređenje zone morskog dobra, već je i podrška lokalnim zajednicama duž crnogorskog primorja.
Podrška projektu Doma zdravlja Tivat pokazuje spremnost Javnog preduzeća da doprinese razvoju infrastrukture i poboljšanju uslova za pružanje zdravstvenih usluga građanima, naročito kada se radi o objektima od opšteg interesa.
Sa sinoćnje promocije knjige Predraga Kuzmanovskog (Foto: RTCG)
U okviru Međunarodnog sajma “Trg od knjige”, sinoć je u Herceg Novom predstavljena knjiga „Kapetan bojnog broda Miroslav Štumberger“ autora Predraga Kuzmanovskog. Tokom razgovora koji je sa autorom vodio novinar Siniša Luković, posjetioci su čuli mnogo zanimljivih detalja iz života čuvenog Starog kapetana, dok se na projektoru prikazivao dokumentarni film Branislava Bastaća “Dva kapetana”, posvećen Miroslavu Štumbergeru.
Kapetan Duge plovidbe, Predrag Kuzmanovski, istraživač je pomorske prošlosti Boke Kotorske, o čemu je objavio četiri knjige, a posljednja naslovljena “Kapetan bojnog broda Miroslav Štumberger” predstavljena sinoć na Sajmu knjiga, sveobuhvatno je djelo o životu starog kapetana.
“Interesantna ličnost, veoma inspirativna i za istraživanje i za pisanje. Mislim da smo uspjeli, koliko je to moguće sa gospodinom Štumbergerom i starim kapetanom, da ga sveobuhvatimo što se tiče faktografskih i istorijskih dokumenata i onoga što se može o Štumbergeru napisati u tom domenu. Pobrojani su svi brodovi, avioni, podmornice, operacije, faktografski obrađena cijela karijera i kasniji život”, kazao je Kuzmanovski.
Bogat život Miroslava Štumbergera, rođenog u slovenačkom Švariju, Austro-Ugarskom, pa potom jugoslovenskom kapetanu koji je odlučio da život provede u Baošićima gdje je napravio kuću, svoj vrstan muzej, zahtijevao je i dugotrajno prikupljanje arhivske građe za knjigu.
“Pa znate kako, to je ono kad nešto volite da radite, onda vam ništa nije teško, onda se moji ukućeni čude kako ja provodim dan ili noć ispred kompjutera ili prođe dvadesetak dana i nađete jednu malu neku činjenicu koja će se kasnije naći u knjizi koja, čitaoci vjerovatno neće ni primijetiti, ali čini i taj dodatni mozaik. Da li je teško? Nije teško ako nešto radite iz takvog ugla gledano”, kaže autor.
Knjiga “Kapetan bojnog broda Miroslav Štumberger” podsjeća na svestranu ličnost koja je zadužila Herceg Novi, kazao je novinar i vrsni poznavalac pomorstva u Boki Siniša Luković.
“Mislim da je ovo dijelo značajno prije svega za Herceg Novi i za nešto što bi u svakoj biblioteci se smatralo zavičajnom takozvanom zbirkom, jer govori o čovjeku koji je čitavoga sebe ugradio u ovaj grad i u hercegnovsku rivijeru i sve što je za života stekao je dao i poklonio ovome gradu i ovim ljudima. Miroslav Štumberger je umro prije više od 40 godina, nažalost sticajem okolnosti, ja barem imam takav utisak, on je polako pao u neku vrstu malog zaborava ovdje i ovo što je moj školski drug Predrag Kuzmanovski napravio pišući ovu knjigu je po meni prilika da Herceg Novi ponovno postane svjestan koliko je Miroslav Štumberger zapravo bio veliki čovjek, on je bio fizički i rastom mali, ali je svojim dijelom i značajem bio zaista veliki čovjek, velikan i ovaj grad bi trebalo sada iskoristiti ovu knjigu da reafirmiše dijelo i značaj Miroslava Štumbergera za istoriju Herceg Novog”, kazao je Luković.
Koliko je kapetan Štumberger bio poseban govore i njegove inovativne otkriće koja su bila ispred vremena u kojem je živio.
“Znači, 1924. godine Miroslav Štumberger je opitovao, znači u praksi, svoj projekt raketnog motora na tečno gorivo, to je bilo dvije godine prije nego što je takav sličan motor na tečno gorivo napravio američki inženjer Robert Godard. Znači, dvije godine prije je Miroslav Štumberger pretekao Amerikance. Ako se vratite, odnosno pođete u budućnost ili sa tog perioda idete na 50-te godine, bila je ona svemirska čuvena trka između SSR-a i Amerike i to ko će prije poslati čovjeka u svemir, odnosno ko će prije spustiti čovjeka na Mjesec. Miroslav Štumberger je osnove za to postavio prije svih njih i prije Rusa i prije Amerikanaca 1924. godine ovdje u Herceg Novom”, objašnjava Luković.
Kuća kapetana Štumbergera od 1964. godine je muzej u kojem je bilo oko 1500 vrijednih eksponata, od kojih su tokom godina zbog nebrige većina nestali, otuđeni ili uništeni.
Luković ističe da je na institucijama, posebno na Ministarstvu kulture, na čijem je čelu Novljanka Tamara Vujović, da učini sve kako bi se vrijedni eksponati vratili.
“Da pokrene sveobuhvatnu akciju, prije svega potrage za određenim vrlo vrijednim stvarima koje su nestale iz zbirke Štumbergera. Danas je relativno, pod znacima navoda, relativno lako ući u trag, pogotovo jako vrijednim predmetima, nekim recimo knjigama koje su bile iz 18. vijeka, a nestale su. Možda bi se mogle pronaći, ali to je nešto što zahtijeva institucionalni pristup, jer ne može bilo ko, bez obzira koliki entuzijazam imate kao pojedinac i pokušavate tragati za tim stvarima, ne možete postići ono što može država kada se institucionalno preko institucionalnih kanala obrati pandanima u inostranstvu. Dakle, u drugim državama, međunarodnim organizacijama, jer jednostavno moramo shvatiti da ovo što je baština Miroslava Štumbergera nije samo baština grada Herceg Novog, ona je jednako tako i baština njegovog zavičaja, Švarja, Slovenije. Ona je jednako tako baština svih naroda koji su činili Austro-Ugarsku, svih naroda koji su činili Jugoslaviju, to je znači naša zajednička baština i mi bi morali prije svega postati svjesni te činjenice i to osjećati svi kao svoje i truditi se da zaštitimo to što je ostalo, odnosno da u mjeri mogućeg vratimo ono što je dobilo noge”, navodi Luković.
Autor knjige Predrag Kuzmanovski ističe da u Boki ima još znamenitih pomoraca o kojima nije sve ispričano, te da će se životima nekih vjerovatno baviti u narednim godinama.
Premijer Milojko Spajić obavijestio je da je ponedjeljak, 28. jul, proglašen Danom žalosti u znak poštovanja prema izgubljenim životima u nizu tragedija koje su se prethodnih dana dogodile u našoj zemlji.
“Dijelimo tugu i stojimo uz porodice stradalih”, navodi Spajić u objavi na mreži X.
Vlada Crne Gore današnjom odlukom proglasila je 28. jul 2025. godine za dan žalosti, povodom stradanja građana i građanke, koji su tragično izgubili živote.
Ponedjeljak, 28. jul proglašen je Danom žalosti u znak poštovanja prema izgubljenim životima u nizu tragedija koje su se prethodnih dana dogodile u našoj zemlji.
“Dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore. Na dan žalosti na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteljskim objektima neće se emitovati muzika. Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti”, navodi se u odluci Vlade.
„U Tivtu trenutno boravi 9343 turista, što je 1% manje u odnosu na prošlu godinu. Najveći broj gostiju dolazi iz Srbije i Rusije. Zabilježen je pad broja gostiju u privatnom smještaju, ali je istovremeno zabilježen porast broja dolazaka i noćenja, a bolja je i naplata nautičke takse“ – rekla je direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević na danas održanom opštinskom Koordinacionom timu za praćenje turističke sezone u Tivtu. Ona je dodala da brojke potvrđuju veću disciplinu u prijavi gostiju, ali da istovremeno ne oslikavaju stanje koje je uočljivo na terenu, a to je da je gostiju u gradu, na plažama i u ugostiteljskim objektima manje od očekivanog.
Od početka godine na Aerodromu Tivat opslužena je 651.000 putnika što je 18% više u odnosu na prošlu godinu, a juče je kroz aerodromsku zgradu prošlo rekordnih gotovo 12.000 putnika – podaci su koje je predočio direktor tivatske vazdušne luke Ivan Rakočević. On je kao izazov u radu naveo činjenicu da na samom prilazu Aerodromu još uvijek traju građevinski radovi na izgradnji bulevara, ali i poručio da je organizacija rada na Aerodromu zadovoljavajuća, a stanje funkcionisanja redovno.
Redovno stanje na Aerodromu Tivat potvrdili su i iz ispostave Granične policije, ali i iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor. Iz ovog opštinskog organa redovno vrše kontrolu taxi prevoza i za sada je izrečeno pet kazni, a nelegalno taxiranje je u značajnoj mjeri suzbijeno. Komunalna policija reaguje po prijavi građana, ali i samoinicijativno obilaze sve djelove grada starajući se o komunalnom redu.
Sastanku koordinacionog tijela kojim predsjedava predsjednik opštine Željko Komnenović prisustvovale su i predstavnice Direktorata za inspekcijske poslove Ministarstva turizma, direktorica Maja Pešić i koordinatorka za Tivat Darka Radulović. One su istakle da su subjekti inspekcijskog nadzora u Tivtu uredni, te da je do sada izdato prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 60.000€ što je manje u odnosu na isti period prošle godine. Najveći broj nepravilnosti utvrđen je u djelu pribavljanja radnih dozvola za radno angažovana lica.
Tivat – foto Boka News
Komunalno preduzeće je u ljetnjem režimu rada, što između ostalog znači i dodatno angažovanje na održavanju čistoće javnih površina. Održavanje zelenih površina sprovodi se uz mjere ograničene potrošnje vode. Iz Vodovoda i kanalizacije Tivat ističu da je vodosnabdijevanje uredno. Ekipe su na terenu tokom cijelog dana, a uslovi rada su otežani zbog visokih temperatura. Na sastanku se moglo čuti da je ViK Tivat juče zabilježio rekordnu potrošnju vode, do sada najveću evidentiranu.
Na teritoriji tivatske opštine nema aktivnih požara, a Služba zaštite i spašavanja u koordinaciji sa dobrovoljnim vatrogasnim društvima vrši preventivni obilazak terena sa akcentima na više kote naselja. Iz Doma zdravlja Tivat potvrđuju da turistička ambulanta radi neometano, a turisti se primaju u obije smjene.
Direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović kazao je da se ljetnji kulturni događaji od juna realizuju gotovo svakog dana u gradu, ističući veliku posjećenost programima na novoj ljetnjoj sceni u Donjoj Lastvi.
Nastup koji objedinjuje muzičku tradiciju Balkana sa savremenim džez izrazom
Jedan od najznačajnijih umjetnika savremene muzičke scene Balkana, Vasil Hadžimanov, zajedno sa svojim bendom i specijalnom gošćom Martom Hadzimanov, nastupiće u petak 25. jula, na Piazza Centrale, u Luštica Bay-u, od 21 sat.
Kroz spoj džeza, muzike svijeta i balkanskih ritmova, njegove muzičke interpretacije odišu živopisnim melodijama i dinamičnim improvizacijama koje oduševljavaju publiku širom svijeta.
Njegova muzika je neuhvatljiva za konvencionalne etikete – kombinuje džez, fank, soul, world music i elektroniku sa tradicionalnim melodijama i ritmovima sa Balkana. Ovaj specifičan pristup donio mu je reputaciju inovatora i poštovanje i kod publike i kod kolega muzičara, kako u regionu, tako i na međunarodnoj sceni.
Vasil Hadzimanov_foto Nebojša Babić
Vasil Hadžimanov bend je nastupao na mnogim renomiranim festivalima širom svijeta, uključujući Montreux Jazz Festival, North Sea Jazz Festival, MIDEM (Cannes), Jazz à Vienne, kao i u prestižnim dvoranama i klubovima od Pariza do Moskve.
Na koncertu u Luštica Bay-u, publika će imati priliku da uživa u nekim od najznačajnijih kompozicija iz njihove bogate karijere, ali i numerama koje donose svježu energiju i savremenu produkciju.
Tokom redovnog monitoringa stručne službe NP Kornati prvi put se susrela sa ribom vatrenjačom (engl. lionfish) na svom području, objavljeno je na društvenim mrežama nacionalnog parka.
Riječ je o invazivnoj vrsti (Pterois miles) koja je u Sredozemno more došla iz Crvenog mora preko Sueskog kanala. S obzirom na rijetke prirodne neprijatelje vrlo brzo kolonizira novo područje. Visoka stopa predacije nad autohtonim vrstama ovu stranu vrstu postavlja visoko na ljestvici invazivnosti i štetnosti po ekosustav.
Također se radi o ribi čiji je ubod otrovan.
“Ukoliko naiđete na ribu vatrenjaču, svakako pripazite na njene velike i otrovne bodlje”, poručuju iz NP Kornati.
Velika Britanija podržava moguće priznavanje palestinske države, ali neposredni prioritet trebao bi biti ublažavanje patnje u Gazi i osiguravanje primirja između Izraela i Hamasa, rekao je u petak britanski ministar.
Više uzastopnih britanskih vlada priopćilo je da će formalno prepoznati palestinsku državu “u pravo vrijeme”, a da pritom nikada nisu navele kada će se to dogoditi.
– Želimo palestinsku državnost, ali želimo i osigurati okolnosti u kojima takvo dugoročno političko rješenje može imati prostora za razvijanje, rekao je britanski ministar znanosti i tehnologije Peter Kyle za Sky News.
– Ali sada se moramo fokusirati na ono što će ublažiti patnju, a patnja u Gazi je ekstremna, neopravdana i mora biti naš prioritet, dodao je.
Njegovi komentari uslijedili su nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da Francuska namjerava priznati palestinsku državu u rujnu na Općoj skupštini UN-a, što su Izrael i Sjedinjene Države snažno osudili.
U izjavi u četvrtak, britanski premijer Keir Starmer rekao je da je državnost “neotuđivo pravo palestinskog naroda”, ponavljajući svoj poziv na prekid vatre kao nužni korak ka postizanju rješenja s dvije države.
Govoreći tokom posjeta Australiji, ministar vanjskih poslova David Lammy ponovio je poziv na primirje i opisao situaciju u Gazi kao “neobranjivu”.
Zdravstvene vlasti u Gazi kažu da je više od stotinu ljudi umrlo od gladi, od kojih većina u posljednjim tjednima.
Skupine za ljudska prava rekle su da se masovno gladovanje širi čak i dok tone hrane i drugih zaliha stoje netaknute na ulazu u enklavu.
Gradska muzika Kotor u Gradskoj kući Beča - foto Krsto Vulović
1 od 10
Gradska muzika Kotor u Gradskoj kući Beča
Gradska muzika Kotor - Sa prijema prve večeri
Dario Krivokapić sa domaćinom
Gradska muzika Kotor - Sa prijema prve večeri
Sa nastupa u Gradskoj kući
Sa nastupa u Gradskoj kući
Sa nastupa u Gradskoj kući
Gradska muzika Kotor u Beču - publika
Sa nastupa u Gradskoj kući
Orkestar sa ambasadorkom Stanicom Anđić
“Provodimo izuzetno naporne i uzbudljive dane u Beču, dane koje ćemo sigurno pamtiti dok smo živi i koji će zlatnim slovima biti upisanie u biografiju Gradske muzike Kotor”, kaže za BN Vlado Begović.
Članovi i članice Gradske muzike Kotor danas (25. jula) imaju probu za sjutrašne veliko finale – gala koncert u „Zlatnoj dvorani“ Musikverein-a – Bečkog muzičkog zavoda, gdje će nastupiti u okviru Festivala svjetskih orkestara (The World Orchestra Festival) u Beču. Ovaj dan će za sve njih biti “udarni” jer će nastupiti i u takmičarskom programu, a večeras će se predstaviti i na koncertu u Štrausovoj kući. Svi su izuzetno raspoloženi i nadahnuti za nastupe, s obzirom da Gradska muzika Kotor sa tradicijom dugom 183 godine, kao „najstariji” orkestar među učesnicima Festivala, prvi put nastupa u Beču, gdje predstavlja i kulturu Crne Gore i Boke Kotorske. Na svečanom otvaranju Festivala sinoć je sa Orkestrom bila delegacija Ambasade Crne Gore u Beču na čelu sa ambasadorkom Stanicom Andjić, kao i studenti iz Crne Gore koji su muzičarima/muzičarkama bili izuzetna podrška.
-Provodimo izuzetno naporne i uzbudljive dane u Beču, dane koje ćemo sigurno pamtiti dok smo živi i koji će zlatnim slovima biti upisanie u biografiju Gradske muzike Kotor. Nakon fantastičnog svečanog otvaranja 23. jula u palati Rathausa, juče smo na Muzičkoj akademiji imali trosatni seminar sa dirigentom iz Njujorka prof. Neilom Varonom, dirigentom Kamernog orkestra i Eastman filharmonije, obavili smo probu u Sali Bečkih dječaka za takmičenje koje se održava 25. jula, a nakon toga smo održali probu i koncert u Palati “Sofiensal”.
Sa nastupa u Gradskoj kući
Danas je proba za sjutrašnji koncert u Zlatnoj dvorani Muzikvereina, takmičarski dio i večernji koncert u Štrausovoj kući. Sjutra, 26. jula nas čeka najveći događaj, koncert u Muzikvereinu, podijelio je svoje utiske sa nama Vladimir Begović, klarinetista i dugogodišnji dirigent Gradske muzike, sada predsjednik GMK. Ističe da je velika podrška Gradskoj muzici i Tatijana Kriještorac, sekretarka za kulturu Opštine Kotor, koja im se pridružila na gostovanju u Beču, a danas očekuju da im se pridruži i Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.
Kako nam je dirigent Dario Krivokapić ranije najavio, u “Zlatnoj dvorani” će izvesti „Marš Dobrota“ Antona Kopitovića, posvećen Gradskoj muzici i Kotoru, te kompoziciju „Bokeljska noć – Uvertira” Tripa Tomasa, koju su prvi put izvodili prije tri godine. Takođe, za nastupe na drugim mjestima u Beču pripremaju i veoma zahtjevnu Uvertiru za kompoziciju “Laka konjica” (Light Cavalry) Franca Supea, zatim “Špansku uvertiru“ (Alcazar – Spanish Overture for Band), koju je napisao Llano (Ljano), “Slovenski ples br. 8“ Antonjina Dvoržaka, te „Egipatski marš, op. 335”, Johana Štrausa Mlađeg čija se 200. godišnjica rođenja navršava ove godine. Ako bude prilike, na nekom od trgova će izvesti i “Kolo Bokeljske mornarice – Kolo Sv. Tripuna”. Za samo takmičenje sviraće Kopitovićev “Dobrotski marš”, Dvoržakov “Slovenski ples” i Tomasovu “Bokeljsku noć”.
Službenici budvanske policije sa kolegama iz Bara rasvijetlili su šest krađa i uhapsili dvije osobe, saopštila je Uprava policije.
“Naime, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su kao izvršioce identifikovali dva maloljetna lica stara 16 i 17 godina iz Podgorice i oni su dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva gdje su od njih prikupljena obavještenja”, navode iz policije.
Sumnja se da su ova dva maloljetnika od 1. do 23. jula na području opština Bar i Budva izvršili više krađa na način što su, koristeći nepažnju turista koji su ostavljali lične stvari na plaži, a oni se nalazili u moru, u namjeri da za sebe pribave protivpravnu imovinsku korist, od njih otuđili više torbi i rančeva sa raznim ličnim stvarima.
“Sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnvom tužilaštvu u Kotoru po čijem su nalogu protiv maloljetnika podnijete krivične prijave zbog sumnje da su izvršili šest krivičnih djela krađa”, saopšteno je iz policije.
Grupa NVO traži smejnu ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića zbog izjave koju je juče iznio, a kojom se, kako navode u saopštenju, dovodi u pitanje status Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kao lokaliteta uvrštenog na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Povod za ovakvu izjavu ministra je zaključak sa posljednjeg zasijedanja Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a, održanog u Parizu jula 2025. godine, na kojem se raspravljalo i o stanju očuvanosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
“Izvještaj i odluke Komiteta ukazuju na ozbiljno pogoršanje stanja, uz jasno upozorenje da kontinuirani razvojni pritisci, neusklađeni propisi i institucionalni nedostaci mogu dovesti do gubitka izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora, što otvara mogućnost njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti. U usvojenim odlukama Komiteta se od Crne Gore izričito zahtijeva obustava daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i befer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Takođe, zahtijeva se i procjena kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata razmatranih od 2023. godine, kao i dostavljanje sveobuhvatnog izvještaja o preduzetim mjerama do februara 2026. godine”, piše u saopštenju.
Podsjećaju da područje Kotora, privilegovano UNESCO statusom, nije samo kulturna baština Crne Gore, već i svjetska baština- baština čitavog čovječanstva.
“Dakle, Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, ima obavezu i odgovornost da očuva dobra koja su na ovoj prestižnoj Listi, kao baštinu koja ne pripada samo stanovnicima Boke ili Crne Gore, već cijelom čovječanstvu. Očuvanje i zaštita ovog prostora izuzetne univerzalne vrijednosti, koje je prepoznato kao jedan od dragulja na globalnom nivou, zajednička je odgovornost institucija ove države, i to ne smijemo zaboraviti”, napisali su u saopštnju.
Zbog svega navedenog, a u svjetlu međunarodnih obaveza i ozbiljnih upozorenja koja su stigla od Komiteta, smatraju izjavu ministra Radunovića, kojom se dovodi u pitanje smisao očuvanja UNESCO statusa svjetske baštine i predlaže referendum o njegovom zadržavanju, krajnje neodgovornom, neprimjerenom i u suprotnosti sa javnim interesom.
“Podsjećamo, status svjetske baštine UNESCO-a nikako nije prepreka, već međunarodno priznanje izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora i Boke, ali i prilika za njihovo očuvanje i razvoj. Ovaj status donosi prije svega zaštitu tog značajnog resursa, ali i prestiž, vidljivost, turističku prepoznatljivost, pa na taj način i konkretne ekonomske koristi. Postoje brojni primjeri gradova i regija koji su, kroz pametno korišćenje UNESCO statusa, unaprijedili lokalni razvoj, bez devastacije prostora. Pitanja očuvanja svjetske baštine ne mogu se rješavati ad hoc referendumima, već kroz sistemsko upravljanje i uključivanje stručne i građanske javnosti. Umjesto stvaranja konflikta “razvoj vs. UNESCO”, potrebna je odgovornost institucija i ozbiljna javna rasprava o modelima održivog upravljanja, planiranja i zaštite u okviru već postojećih međunarodnih obaveza”, navodi se u saopštenju.
Argumentacija ministra svodi javni interes na „slobodu gradnje“, dok se izostavlja pravo građana/ki na kvalitetan prostor, kulturni identitet, nasljeđe i očuvanje ambijentalnih vrijednosti, kao i kvalitet života zajednice. Odustajanje od statusa UNESCO-ve svjetske baštine značilo bi prepuštanje planiranja prostora isključivo logici tržišta, zanemarujući društvene, kulturne i ekološke aspekte. Takođe, to je i direktni poziv na kršenje Ustava Crne Gore čiji član 9 propisuje da ratifikovani međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.
Turizam u Crnoj Gori se temelji na prirodnim i kulturnim resursima. Gubitak UNESCO statusa bi, uz sve ostalo, značio i dugoročne ekonomske štete – smanjenje povjerenja, investicija i interesa ozbiljnih međunarodnih partnera. Prekomjerna gradnja može kratkoročno donijeti profit malobrojnima, ali dugoročno i nepovratno uništava kulturne resurse – naročito u turizmu, kulturi, uslužnim djelatnostima.
Gubitak statusa svjetske baštine donio bi i globalno štetnu reputaciju Crnoj Gori. Područje Kotora bi postalo jedan od rijetkih primjera u svijetu koji je izgubio status zbog nebrige, što bi imalo nesagledive posljedice po imidž Crne Gore kao zemlje koja teži članstvu u EU i izgradnji razvijenog i odgovornog civilnog društva.
Zbog svega navedenog traže smjenu ministra Slavena Radunovića, jer smatraju da na čelu resora prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor ali i javni interes građana/ki Crne Gore.
“Pozivamo Vladu Crne Gore da se jasno i nedvosmisleno izjasni o značaju i važnosti očuvanja UNESCO statusa Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i da hitno preduzme neophodne korake kako bi se sprovele odluke Komiteta za svjetsku baštinu. Očekujemo da institucije i vlasti, na opštinskom i državnom nivou, ozbiljno sagledaju alarmantno stanje Prirodnog i kulturno-istorijkog područja Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem, i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti. Krajnje je vrijeme da nadležni prestanu ponavljati mantru da je gradnja isto što i razvoj – ta je logika dovela do gubitka vrijednosti brojnih prostora u Crnoj Gori. Pravi razvoj ne ogleda se u broju novih zgrada, već u unapređenju kvaliteta života, očuvanju kulturne baštine, jačanju zajednice i održivom upravljanju prirodnim i kulturnim resursima. Mnogi djelovi Crne Gore su, nažalost, već izgubili svoju vrijednost upravo zbog nekontrolisane i neadekvatne gradnje, loših objekata koji su podignuti na temeljima lošeg planiranja!, naveli su u saopštenju.
Potpisnice/i:
EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj
Društvo prijatelja bokeške baštine
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)
NVO Green Home
Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP
Biciklo.me
Dr Martin Schneider-Jacoby Association – MSJA
NVO Crnogorsko društvo ekologa
NVO EnvPro
Fidelity Consulting
KANA/ko ako ne arhitekt
KotorArt
NVO Parkovi Dinarida – mreža žaštićenih područja Dinarida
NVO MogUL
Centar za ženska prava
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Marko Begović, univ. profesor
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
NVO MANS
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
NVU Optimisti
NVO Kod
Mladen Ivanović, filmski reditelj
Aleksandar Dragićević, građanski aktivista
Nataša Kovačević, građanska aktivistkinja
Milica Kankaraš Berber, harfistkinja i aktivistkinja
Milena Bešić, građanska aktivistkinja
ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje
Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Crne Gore
Milana Andrić
Snežana Vuksanović, savjetnica u Prirodnjačkom muzeju
NVU Tempirate Media Team
Gordana Kasom, savjetnica u Agenciji za zaštitu životne sredine
Balša Lubarda, sociolog
NVO Prima
Branka Knežević, biolog
Udruženje pravnika Crne Gore
STEGA – Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru
Igmanska inicijativa – Inicijativa za regionalnu saradnju Crne Gore
Vasko Raičević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Nataša Nikolić, građanska aktivistkinja
Ethem Mandić, Fakultet za crnogorsku jezik i književnost
Tanja Pavićević, novinarka
Prof. dr Olivera Komar, Fakultet političkih nauka
Mr Ilinka Ćetković, biolog
Mr Jelena Brnović, biolog
Sanja Orlandić, filološkinja
NVO Juventas
Asocijacija turističkih vodiča Crne Gore
Prof. dr Miodrag Grbić
Stefan Todorović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Adnan Čirgić, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Aleksandar Radoman, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Boban Batrićević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Crnogorski PEN centar
Milutin Mijović, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
Zlatko Vujovic, CeMI, Centar za monitoring i istrazivanje
