Najnoviji članci

Boka Bay Trail 2024. – trail trkom povezuju Boku Kotorsku

0
Foto – Boka Bay Trail 2024.

Četvrto izdanje trail trke Boka Bay Trail koje će ove godine okupiti rekordnih 400 planinskih trkača iz 29 država svijeta startuje u nedjelju 28. aprila sa početkom u 1:00 sat.

Ova trka je  jedinstvena prilika da se takmičari kroz 4 staze (Zelena 17km, Plava 34km, Crvena 60km i Siva 82km) upoznaju sa ljepotama Bokokotorskog zaliva i njegove zaleđa.

Novitet ove godine je najduža staza koja vodi od Škvera u Herceg-Novom, preko Orjena, Crkvica, Vranovog brda, Orahovca, Zalaza, Krstca do Kotora na kojoj će se takmičiti 30 planinskih trkača. Sa ovom nevjerovatno zahtjevnom stazom konačno je zaokružena inicijalna ideju o povezivanju tri bokeške opštine u jednu trku sa ciljem promocije rekreativnog sporta, Boke Kotorske i Bokokotorskog zaleđa.

Foto – Boka Bay Trail 2024.

Zelena staza by SIRO u dužini od 17km kreće iz tivatske luksuzne marine Porto Montenegro i vodi preko predivnih borovih šuma na Vrmcu i kotorskih serpentina do cilja u Kotorskom starom gradu. Većim djelom staze dominira upravo zelena boja okolne vegetacije na ovoj stazi.

Plava staza u dužini od 34km kreće iz Perasta, a preko Vranovog brda i čuvene tvrđave Sv. Andrija spaja se na transverzalu Orijen – Lovćen – Rumija. Iako su ljepote ove staze takve da će takmičari vjerovatno poželjeti nastaviti dalje, podnožje Lovćena je mjesto gdje počinje spust ka Kotoru koji je svima krajnja destinacija.

Crvena staza u dužini od 60km kreće iz Risna i do Crkvica vodi starim Austrougarskim putem. Preko Brstanovice, staza se na svom tridesetom kilometru spaja sa Plavom stazom i nastavlja istom rutom preko Gornjeg Orahovca, Malih Zalaza, Žanjev dola do Kotora.
Sve staze imaju zajednički cilj u Starom gradu Kotoru ispred katedrale Sv. Tripuna.
Na sve četiri staze takmičari mogu da prikupe ITRA (International Trail Running Association) poene. ITRA poeni su važni mnogim trkačima jer se poeni koriste kao kvalifikacija za neke od najprestižnijih trka, poput Ultra-Trail du Mont-Blanc (UTMB), Western States Endurance Run i druge. Trail trčanje je sportska aktivnost koja kombinuje trčanje i hodanje u prirodi po neasfaltiranim stazama, ali propisno obilježenim i uređenim.

TO Tivat predstavlja turističku ponudu na Sarajevo Destination festival & Travel fest

0
TO Tivat

Predstavnici Turističke organizacije Tivta predstvljaju turističku ponudu grada  na Međunarodnom sajmu turizma – SARAJEVO DESTINATION FESTIVAL & TRAVEL FEST koji se od 25-27. aprila održava u Sarajevu.

TO Tivat na sajmu u Sarajevu promoviše turističku ponudu Tivta, uslove boravka, kao i planiran bogat program turističkih manifestacija tokom predstojeće sezone.

Na SARAJEVO DESTINATION FESTIVALU učestvuju predstavnici turističkog sektora iz 15 zemalja, Italije, Francuske, Saudijske Arabije, Indonezije, kao i sve države iz regiona. U okviru promocije Crne Gore organizovana je nagradna igra, a TO Tivat je dodjelila nagradu čiji je sponzor bio hotel “Splendido Bay” iz Tivta.

TO Tivat

Organizator zajedničkog predstavljanja turističke ponude Crne Gore u Sarajevu je Nacionalna turistička organizacijja (NTO CG), a svoju ponudu su predstavile turističke organizacije primorja i sjevera.

Sajamsko predstavljanje je podrazumjevalo i B2B interakciju uz ideju da ovo bude mjesto povezivanja regionalnih turističkih partnera.

Tivat – Svečano otvoren Festival vjetra

0
Svečano otvoren Festival vjetra

Uz veliki broj posjetilaca na tivatskoj rivi Pine sinoć je zvanično otvoren treći Festival vjetra koji će trajati do 25. Maja. Ova sportsko-edukativno-multimedijalna manifestacija posvećena kulturi života uz more otpočela je koncertom lokalnog benda Milky Wave i regionalnih punk-rock zvijezda Partibrejkersa.

Cjelomjesečna vikend manifestacija proizvod je široke saradnje lokalne zajednice, koju u ovom projektu predvodi Jedriličarski klub Delfin a podržana je od Opštine Tivat, Turističke organizacije Tivat, lokalnih institucija kulture, obrazovnih ustanova, velikog broja privrednih subjekata, sportskih i nevladinih organizacija.

Predsjednik Opštine Željko Komnenović otvarajući manifestaciju istakao je da treće izdanje Festivala vjetra, kao i predhodna dva, okuplja dobru energiju i entuzijazam ljudi koji ga pripremaju.

Svečano otvoren Festival vjetra – Željko Komnenović

„Važno je istaći da vlada velika želja da se napravi jedan novi koncept koji upućuje na tradiciju i održivi razvoj. Proglašavam Festival vjetra otvorenim i neka dobri vjetrovi duvaju narednih mjesec dana u Tivtu“, poručio je Komnenović.

Direktorica TO Tivat Nina Lakičević istakla je da su prepoznali značaj koji ovaj festival ima za grad i da ga zato i podržavaju.

Svečano otvoren Festival vjetra – Nina Lakičević

„Drago mi je da je upravo ovo manifestacija kojom započinjemo i otvaramo bogat kalendar dešavanja koji je u mjesecima pred nama. Bogat sadržaj Festivala iz domena sporta, edukacije, kulture i zabave kojim doprinosimo autentičnosti lokalne sredine jeste nešto kroz šta ćemo zajedno ići u narednih mjesec dana. Želim da uživate i dobro nam došli na Festival vjetra“ kazala je Lakičević.

Richard Gadbois, predsjednik Frances&Richard Gadbois Foundation koja je jedan od sponzora festivala rekao je da mu je velika čast što je dio zajednice Tivta i Boke Kotorske.

“Duboko cijenim iskrena prijateljstva koja sam sklopio ovdje. Svakog dana se prisjećam što nas je povezalo a to su ljepota, kultura, umjetnost, film, priroda jedrenje i sport. Ukratko – Festival vjetra” rekao je Gadbois.

Dr Frano Tripović predsjednik JK Delfin istakao je da je jako ponosan na organizacioni tim festivala koji su pored svojih profesionalnih obaveza izdvojili vrijeme i za organizaciju festivala.

“Jako sam ponosan što je ovo lokalna priča organizovana od strane mještana. Pored zabavnog poseban akcenat stavljamo na edukativni dio programa. Smatram da je ovaj identitet koji imamo izuzetan i da ga treba čuvati” poručio je Tripović.

U danima vikenda na programu su jedriličarske regate. Mala tivatska regata rezervisana za takmičare u klasama Optimist i ILCA koji stižu iz svih bokeljskih klubova, jedri se u subotu, 27.aprla od 11 sati.

Svečano otvoren Festival vjetra

Posljednja nedjelja u aprilu tradicionalno donosi Tivatsku regatu UNA Montenegro Cup, koja ove godine ima svoje 19.izdanje. Takmičenje je otvoreno za sve brodove tipa krstaš, ojedrene barke i katamarane, a jedri se na izuzetno atraktivnoj ruti- Ponta Seljanova, Gospa od Milosti, Sveti Marko, tjesnaci Ralo i Verige, obilazak Peraških otoka i povratak u cilj na Ponti Seljanovo.

Start 19. Tivatske regate UNA Montenegro Cup planiran je u nedjelju, 28.aprila u 11 sati.

Proglašenje pobjednika Male tivatske regate i Tivatske regate UNA Montenegro Cup zakazano je ispred JK Delfin na Seljanovu 28.aprila u 19 sati. Prethodi tradicionalna večera za učesnike, a slijedi koncert Ansambla Toć.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane da se pridruže besplatnim programima festivala, a za publiku koja želi pratiti Tivatsku regatu sa mora, ove godine su obezbijedili i besplatan brodski prevoz. Brod iz flote Knez Lipovac isplovljava sa Pina u nedjelju, 28.aprila u 11.30 sati, a broj mjesta je ograničen.

Festival vjetra 2024 traje do subote, 25.maja, a donosi bogat sportski, kulturni, edukativni i zabavni program koji je dostupan na web sajtu- windfest.me.

Jadran i Primorac 30. aprila počinju borbu za titulu

0
Vaterpolo

Finalna serija za titulu prvaka Crne Gore u vaterpolu počinje 30. aprila, kada će od 17 sati Jadran ugostiti ekipu Primorca.

Jadran je nakon takmičenja u ligi osvojio prvo mjesto i ima prednost domaćeg bazena u seriji koja se igra na tri pobjede.

U ligaškom dijelu ove sezone, Jadran je na svom bazenu slavio 10:9, Primorac se revanširao pobjedom u posljednjem kolu kod kuće 15:13.

Bijeljansko književno proljeće

0
Kulturna-mreza-Bijela

U organizaciji Kulturne mreže Bijela danas, subota 27.april će biti upriličeno 3. Bijeljansko književno proljeće, uz prigodan kulturno umjetnički program.

Kako najavljuju organizatori, u okviru događaja biće dodjeljene nagrade za literarni i likovni konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola, „Sanjam“.

Početak je u Domu kulture u Bijeloj u 18:00 sati.

Ukupni prihodi luka nautičkog turizma u 2023. porasli na 161 milijun eura

0
Dalmacija ostrva – foto M.Marušić

U lukama nautičkog turizma na hrvatskom Jadranu u 2023. je ostvareno 12,1 posto više ukupnih prihoda nego 2022. ili 161 milijun eura (bez PDV-a), od čega kao i ranijih godina najviše od iznajmljivanje vezova, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju i pad broja plovila u tranzitu u tim lukama.

Podaci DZS-a o prihodima tih luka su svi bez PDV-a, za 2023. obuhvaćaju 224 luke nautičkog turizma, od čega 85 marina (od kojih je 20 ‘suhih’), 79 sidrišta, 17 privezišta te 43 odlagališta plovnih objekata, a ukupno su zauzimale površinu akvatorija veću od 4,8 milijuna metara kvadratnih.

U svim je lukama bio ukupno 19.131 vez, što je 20-ak više nego ih je bilo u 2022., a najviše vezova, nešto više od deset tisuća, bilo je za plovila duljine 10-12 i 12-15 metara.

Zaposlenih je ukupno (u svim lukama) u 2023. bilo 2 042 ili 24 više nego u 2022., a za 20-ak, na njih 467, porastao je i broj sezonskih radnika.

Sve jadranske županije s porastima prihoda u nautičkim lukama

Od ukupno ostvarenih 161 miliju eura prihoda u lukama nautičkog turizma u 2023. najviše se, gotovo 72 posto ili 115 milijuna eura odnosi na prihode od iznajmljivanje vezova, koji su za 14,6 posto bili viši nego u 2022.

Osim ukupnog, u 2023. i sve su jadranske županije ostvarile poraste prihoda u nautičkim lukama u odnosu na 2022., u čemu najveći od 19,6 posto luke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sa 9 milijuna eura prihoda.

S većim porastom od 15,6 posto ističu se još luke Zadarske županije s ostvarenih 31,4 milijuna eura prihoda, čime su i na trećem mjestu među županijama, dok je na prvom mjestu s najvećim ‘nautičkim’ prihodom od 39,6 milijuna eura Šibensko-kninska županija, što je i porast od 8,3 posto u odnosu na 2022. godinu.

Na drugom mjestu su nautičke luke Splitsko-dalmatinske županije sa 38,7 milijuna eura prihoda i većim porastom, od 12,4 posto.

Luke nautičkog turizma lstarske županije ostvarile su 21,7 milijuna eura prihoda ili 14,1 posto više nego 2022., a luke Primorsko-goranske županije 20,4 milijuna eura prihoda ili 8,7 posto više.

Pad broja plovila u tranzitu

Iz DZS-a navode da je prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2023. u lukama nautičkog turizma bila 66 posto, no bez usporedbe sa 2022., a dodaju i da su te luke u 2023. zabilježile pad broja plovila u tranzitu za 4,3 posto, s njih 224,4 tisuće

Najviše plovila u tranzitu bilo je pod zastavom Hrvatske, gotovo 50 posto od ukupnih, a zatim pod zastavama Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije, a među njima samo je iz Austrije bilo više plovila u tranzitu nego 2022.

Prema vrsti plovila u tranzitu koja su koristila vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra, gotovo 60 posto, koje slijede motorne jahte s udjelom od oko 32 posto te ostala plovila, a po duljini prevladavala su, sa 37,4 postotnim udjelom, plovila duljine 12 do 15 metara.

U županijama, najviše plovila u tranzitu koja su koristila vez u moru bilo je u Splitsko-dalmatinskoj, gotovo 27 posto od ukupnog broja, te u Šibensko-kninskoj, oko 23 posto od ukupnih.

Svetkovina Blažene Ozane Kotorke, zaštitnice Kotorske biskupije i suzaštinice Kotora

0
Blažena Ozana – Kotor 27. april 2019. foto Boka News

Svetim misama u subotu27. aprila u u čast bl. Ozane Kotorke obilježava se blagdan u crkvi sv. Marije od Rijeke (Koleđate) u kojoj počiva blaženičino neraspadnuto tijelo. Blažena Ozana je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora.

Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.

Na blagdan bl. Ozane Kotorke, u crkvi Sv. Marije od Rijeke, slavit će se tri svete mise, u 8, 10 i 18 sati.

Večernju misu predvodi apostolski upravitelj Kotorske biskupije, mons. Rrok Gjonlleshaj, barski nadbiskup. Blagdanu je prethodila trodnevnica od 24. do 26. 4.

Kotor Ozana 1930. – foto Boka News

Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.

Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.

Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.

Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.

Blažena Ozana – foto Boka News

Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.

Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.

U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.

Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“

U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.

Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.

Novi pothvat Dine Levačić: naša kraljica mora plivat će oko 104 dalmatinska otoka!

0
DINA LEVAČIĆ (ARHIVA)
PRIVATNI ALBUM

Dina Levačić iznova oduševljava svih svojim idejama usmjerenim ka humanitarnom radu, a koje povezuje sa svojom najvećom ljubavi – plivanjem.

Ova djevojka neiscrpne energije osmislila je novi projekt, plivanje oko 104 dalmatinska otoka.

Riječ je o sportsko-humanitarnom projektu “104 Dalmatinca” u kojem svatko od vas može ‘kupiti‘ otplivani otok, od čega novac ide u humanitarne svrhe.

Cilj projekta je otplivati oko 104 otoka, otočića ili hridi u Dalmaciji, ukazati na važnost očuvanja otoka i mora čistima i prikupiti sredstava kroz donacije za financiranje projekata neprofitnih organizacija i udruga, koje djeluju na dalmatinskim otocima ili kojima su krajnji korisnici projekata stanovnici otoka.

Kao prvi u nizu otplivan je hrid Ježinac u Splitu.

– Hrid Ježinac ostat će zapamćen, neću reći neponovljiv. Savršeni vremenski uvjeti uz temperaturu mora od 15.7°C za otvaranje projekta sa najluđom mogućom ekipom: Timea, Lea, Petrana, Domagoj, Darko i ja.

Ovaj projekt je plivanje isključivo oko otoka, otočića i hridi. Možda ćemo negdje startati iz nekog mjesta, pa nam se ljudi mogu pridružiti s kopna, a za udaljenije otočiće opet nam se može pridružiti bilo tko, ali mora imati svoju pratnju i ne smije se udaljavati više od 100 metara od kopna. Svi su dobrodošli uz uvjet, sigurnost na prvom mjestu! – kazala je Dina.

Projekt “104 Dalmatinca” provodit će se u periodu od 24. travnja do okvirno 16. studenog ove godine. U periodu od 1. srpnja do 1. rujna vrlo malo će biti plivanja zbog velikog pomorskog prometa i sigurnosnih rizika koji dolaze s tim. S obzirom na to da provođenje projekta uvelike ovisi o vremenskim uvjetima, nema plana ni datuma kada će se koji otok oplivati.

– Obaveznom rezervacijom otoka na mail na mome Facebooku, gdje se dobije uputa o uplati donacije. Nakon uplate, potrebno je potvrdu o uplati poslati na mail: 104dalmatincahr@gmail.com, i otok je – VAŠ. Za pravnu osobu minimalna donacija je 100 €, a za fizičku 50 €, gdje vlasnikom otoka može biti i obitelj – poručila je Dina.

Hutisti pogodili tanker u Crvenom moru

0
Tanker Foto: – / Shutterstock / ilustracija

Jemenski hutisti rekli su da su njihovi projektili pogodili naftni tanker Andromeda Star u Crvenom moru, dok nastavljaju napadati komercijalne brodove u tom području u znak potpore Palestincima koji se bore protiv Izraela u ratu u Gazi.

Zapovjednik broda prijavio je štetu na plovilu, priopćila je britanska pomorska zaštitarska tvrtka Ambrey.

Glasnogovornik hutista Yahya Sarea rekao je da je brod pod zastavom Paname bio u britanskom vlasništvu, ali podaci o otpremi pokazuju da je nedavno prodan. Njegov trenutni vlasnik je registriran na Sejšelima, a tanker je uključen u trgovinu povezanu s Rusijom. Bio je na putu iz Primorska u Rusiji u Vadinar u Indiji, rekao je Ambrey. Militanti hutista povezani s Iranom pokrenuli su i napade bespilotnim letjelicama i projektilima u Crvenom moru, tjesnacu Bab al-Mandab i Adenskom zaljevu od studenoga, prisiljavajući brodare da preusmjere teret prema jugu Afrike, što je i skuplje i dulje traje.

Napad na Andromeda Star dolazi nakon kratke pauze u kampanji hutista koja cilja brodove s vezama s Izraelom, Sjedinjenim Državama i Britanijom.

Nosač zrakoplova USS Dwight D. Eisenhower isplovio je iz Crvenog mora preko Sueskog kanala u petak nakon što je pomogao koaliciji koju predvodi SAD u zaštiti komercijalnog brodarstva.

Hutisti su u petak rekli da su oborili američki dron MQ-9 u zračnom prostoru jemenske provincije Saada.

Neki hoteli popunjeni i do 80 odsto

0
Turizam – Petrovac – foto Boka News

Turistička sezona u Crnoj Gori uveliko je počela, a neki hoteli popunjeni su i do 80 odsto, saopštila je vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj turizma, Svetlana Šljivančanin.

Ona je, gostujući u emisiji Link na Radiju Crne Gore, kazala da u Crnoj Gori ima gostiju i da je buking hotela odličan.

“Agencije su već zaključile ugovore sa stranim agencijama, pa su turistički aranžmani uveliko počeli”, navela je Šljivančanin.

Prema njenim riječima, nadležni resor se suočio i ove godine sa brojnim problemima, a pojedini se ponavljaju, prenosi portal RTCG.

“Tu su prije svega radovi na saobraćajnoj infrastrukturi. Ti radovi još traju i gužve nećemo moći izbjeći. Resor saobraćaja mora povesti računa da se radovi na vrijeme završe, kako bi naši gosti bili zadovoljni i kako se ne bi zadržavali na putevima”, ocijenila je Šljivančanin.

Ona je navela da neke probleme nijesu uspjeli da riješe, ali da će zajedničkim naporima uspjeti da ih makar svedu na minimum i pruže kvalitet više.

Šljivančanin, ipak, tvrdi da resor ne može uticati na kreiranje cjenovnih politika.

“Ipak, mora se povesti računa kako će one uticati na platežnu moć gostiju”, dodala je Šljivančanin.

Ona se osvrnula i na veliki procenat sive ekonomije u oblasti privatnog smještaja.

“To nam je veliki izazov, a i komunalni red. Takođe, moramo pospješiti da se na sjeveru poboljša turistička ponuda i da se i taj dio naše zemlje valorizuje”, zaključila je Šljivančanin.