U Baru je završen trodnevni EKO finalni turnir za juniore u košarci,a prvo mjesto osvojila je ekipa Podgorice, čiji je član mladi Kotoranin i crnogorski reprezentativac Aljoša Drašković.
“Bilo je super igrati finalni turnir, jer mi je ovo bilo prvo finale, koje sam igrao u životu.
Prelijep osjećaj, proslavili smo to kao ekipa, to su super momci sa kojima igram i bila je čast biti sa njima.
U četvrtfinalu smo pobijedili Lovćen, za koji sam ja nekad nastupao, potom Ulcinj i na kraju u finalu SC Derbi.
To je ozbiljna ekipa, utakmica je bila fantastična za gledat, oni su vodili u prvom poluvremenu sa deset razlike, ali preuzeli smo vođstvo i na kraju pobijedili”, sumirao je utiske Drašković, nakon uspješno obavljenog posla u završnici takmičenja.
Juniori Podgorice, pobijedili su u četvrtfinalu Lovćen 100-62, u polufinalu Ulcinj 91-80 i u finalu SC Derbi 86-77.
“Sada je odmor sedam dana, a onda počinju pripreme za Evropsko prvenstvo B divizije u Skoplju za godište 2006. i 2007.
Aljoša Drašković – foto Radio Kotor
Nadam se da ću u crnogorskoj reprezentaciji imati bitnu ulogu, a cilj nam je da uđemo u A diviziju.
U grupi smo sa Bugarskom,koja je dobra ekipa i Slovačkom, od koje smo lani izgubili.
Što se tiče kluba, mi mlađi bodrićemo naše prvotimce da uđu u ABA ligu 1”,dodao je talentovani košarkaš
Dodajmo, da je u Baru, pobjednički pehar kapitenu Podgorice uručio Duško Vujošević, bivši selektor Crne Gore, dok je medalje dodijelila Nataša Popović, nekadašnja crnogorska reprezentativka, a sada komesarka takmičenja.
Četiri policajca su ubijena i još četiri ozlijeđena, u pucnjavi u gradu Charlotte, u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina. Policajci su ubijeni dok su osuđivanom zločincu namjeravali uručiti nalog za uhićenje zbog nezakonitog posjedovanja oružja.
Šef policijske uprave Charlotte-Mecklenburg Johnny Jennings kazao je na konferenciji za novinare da su ubijeni policajci bili članovi američke radne skupine za bjegunce, koju čine policajci iz različitih agencija.
– Danas je tragičan dan za grad Charlotte i za policiju, kazao je Jennings.
– Izgubili smo heroje koji su samo htjeli zaštititi našu zajednicu.
Policajci su ubijeni dok su osuđivanom zločincu namjeravali uručiti nalog za posjedovanje oružja. Došli su na posjed gdje se osumnjičeni nalazio, kad je on počeo pucati po njima, rekao je Jennings. Uzvratili su paljbu te je osumnjičeni ubijen u dvorištu ispred kuće.
Policajci su zatim počeli pucati unutar kuće. Nakon napetog okršaja, tim SWAT pregledao je kuću te priveo dvoje koji su se nalazili u kući. Vjeruje se da je barem jedan od njih pucao na policajce, kazao je Jennings.
Predsjednik SAD-a Biden obaviješten je o incidentu te je razgovaro s guvernerom Sjeverne Karoline Royem Cooperom, poručila je Bijela kuća, prenosi Reuters.
Punih 16 godina Primorac nije bio prvak Crne Gore, možda bi post mogao da prekine ove sezone – na startu finalne serije Kotorani su iznenadili Jadran na Škveru i slavili 9:6.
Od starta je viđena velika borba u bazenu, igralo se gol za gol, nakon 16 minuta bilo je neriješeno (4:4).
Jadran je u drugom poluvremenu postigao samo dva gola i to je odlučilo pitanje pobjednika.
Novljani su nakon takmičenja u ligi osvojili prvo mjesto i imaju prednost domaćeg bazena.
U finalnoj seriji igra se na tri pobjede.
U ligaškom dijelu ove sezone, Jadran je na svom bazenu slavio 10:9, Primorac se revanširao pobjedom u posljednjem kolu kod kuće 15:13.
Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.
Program počinje 1. maja u 8 sati ispred crkve Svetog Nikole u Perastu, a nakon podizanja stabla mještani i gosti obilazi grad uz klapu “Castel nuovo“ iz Herceg Novog i tradicionalno posluženje, uz koromane i bijelu kafu u restoranu “Đardin”.
Nekada se Mađ kitio duž cijelog Mediterana, međutim danas se kiti samo u Perastu, zahvaljujući Društvu prijatelja grada Perasta koje je zadnjih više od dvadeset godina ponovo je oživilo ovu manifestaciju.
Zanimljivo da je obred bio zabranjen za vrijeme vladavine komunista.
Mađ Perast – Boka News
Iz Arhive
„Prvog maja kroz Boku na pontama mandraća postavili bi se velike grane okićene sa komadićima robe raznih boja, a u 5 sati ujutro glazba bi svirala-okolo grada. To je bio običaj jer je to bio početak dobrog doba.“
Fiorelli /Arh. Brajk.V (Kotor),37.
Malo je dokumentacije koja obrađuje ovaj običaj. Jedan od rijetkih je dokument kojim se opat – nadžupnik don Ante Rosa ispred Opštinskog-nadžupnog ureda u Perastu obraća Kraljevskom srezkom načelstvu u Kotoru 27. aprila 1930. u kome se kaže –
” Slavnom,
Kr. Srezkom Načelstvu u Kotoru
Prastari je običaj u Perastu, da omladina svake godine na 1. maja proslavi početak mjeseca Bl.Gospi posvećena.
Toga dana nakiti se pred crkvom hrastova grana uz pucnjavu iz pušaka, iza toga omladina sluša sv. misu, iza koje imaju zajednički zajutrak, na koji može, da pristupi svaki gradjanin.
Proslava svršava pjevanjem uobičajnih narodnih pjesama. Mlijeko za zajutrak u dužnosti su da nose svih mješćani, koji imaju stoke. Pišući došao je do znanja, da je ove godine zabranjena svaka radnička proslava 1.maja.
Pošto gore spomenuta omladinska proslava nema nikakove veze ni odnosa sa nikakovom radničkom proslavom dana l.maja koja u obće u Perastu nije bila nit je u običaju te radnici kao takovi ne učestvuju, molim se taj Slav. Kr. Naslov, da bi i ove godine mogla ne smetano obaviti rečena omladinska proslava da se ne prekine starodrevni narodni običaj.
O riješenju moli se da bi taj Kr. Naslov obavijestio mjestnu žandarmerijsku postaju.
Opat – Nadžupnik Don Ante Rosa“
Perast – Mađ – foto Boka News
Među rijetkim dokumentima je zapis – Opširno i važno o “Magju” S. Vulović, Tko su bili starosjedioci Boke kotorske. /25/
“Općinsko vijeće grada Perasta biralo je pred mjesecom, april, barjaktara i časnike peraške mornarice.
Običaj je bio da se na 1 svibnja podigne na obali stablo kojeg se kitilo sa kolačima (dvopek), sa punjenim flašama vina ili mlijeka, a na stablu bi se vješale kao zastave, papirići isječci raznih boja.
Mađ 2018. – foto Arhiv Boka News
Brigu oko donosa stabla briesa vodio je vojvoda i časnik peraske mornarice, a općina je davala stablo i sve potrebito. Rano Jutrom okupila bi se omladina i svej pripremila, zatim bi peraški tamburaši obišli grad, svirajući i pjevajući, pucajući iz poznatih štuceva.
Slijedila je zatim služba Božja, kojoj su svi prisustvovali sa gradonačelnikom nakon koje su svičašćeni od općine sa bijelom kafom u gradskoj kafani. Potom bi to potrajalo neko vrijeme veselja i pjevanja, pa bi se svi razišli svojim kućama.
Na dan 14. maja skidao se tzv. magj kojeg je odnosio poslužnik općine, jer je to bilo njegovo uobičajeno pravo.”
Proteklog vikenda u Portonovom kompanija Saniteko otvorila je ekskluzivnu kancelariju brenda Invictus Yachts. Saniteko je ekskluzivni zastupnik brendova Invictus Yachts, Mar Co Marine&Costruzioni, Nuova Jolly, Capoforte Marine, a do 6. maja na Marina trgu i u Portonovi marini možete vidjeti neke od najnovijih modela vodećih brendova u svijetu nautike.
Otvaranje kancelarije u Portonovom označava značajnu ekspanziju brenda u Crnoj Gori, pružajući lokalnim ljubiteljima brodova pristup vrhunskim proizvodima i uslugama koje Invictus Yacht i drugi brendovi nude.
Portonovi marina i ove godine kandidat za prestižnu nagradu
I ove godine The Yacht Harbour asocijacija (TYHA) dodjeljuje prestižne nagrade u oblasti jahtinga, a Portonovi marina, kao nosilac „5 Gold Anchor“ akreditacije nominovana je za najbolju marinu.
Portonovi
TYHA je osnovana kako bi razvila industriju marina posebno podržavajući članove britanske mornarice ali i internacionalne članove nudeći stručne savjete i pomoć korisnicima pri pronalasku kvalitetne marina, a marinama da poboljšaju svoje usluge i posluju prema visokim, modernim standardima.
Za Portonovi marinu možete glasati na sajtu TYHA do 30. avgusta.
Portonovi marina osvojila je prošle godine prestižnu i globalno priznatu nagradu TYHA-e, koja ju je uvrstila među svjetske marine sa „5 Gold Anchor“ akreditacijom. Ovo prizanje dodjeljuje se samo najboljim marinama, koje ispunjavaju najviše profesionalne, operativne i ekološke standarde, kako u pogledu infrastrukture, tako i u pogledu usluga koje pružaju korisnicima.
Kotor će kroz dvije i po godine dobiti još jedan hotel sa pet zvjezdica, a iza 35 miliona eura vrijednog projekta sa 120 soba, stoji kompanija “CG hotel”.
Hotel se gradi ispod magistrale Kotor-Risan, na ušću rijeke Škurde u more, a završetak radova se očekuje kroz dvije i po godine.
Kako je investitor kazao “Vijestima”, trenutno su završeni radovi na zaštiti temeljne jame, a nakon izgradnje, hotel će predati na upravljanje kompaniji “Marriott Intl.”. Ta američka firma rukovodi sa 8,8 hiljada hotela u gotovo 140 zemalja.
Na parceli na kojoj niče hotel sa 252 ležaja, nekada je bio Ugostiteljsko-rekereativni centar (URC). Taj objekat je srušen 2005. godine, a zemljište je do sada služilo kao betonsko-pješčani parking. Iz “CG hotela” su pojasnili da su parcelu kupili za pet miliona eura, te da u projekat namjeravaju da ulože 35 miliona eura.
Izvođač radova je kompanije “Briv construction”, a lokaciju od kotorskog Parka slobode dijeli rijeka Škurde, dok je u blizini i Stari grad.
Hotel, kupalište i šetalište…
Hotel će imati dvije podzemne etaže, prizemlje i tri sprata, a biće visok do 14 metara. Ukupna površina parcele je oko 7,5 hiljada metara kvadratnih, dok se objekat gradi na 3.671 kvadratu. Po elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, u podzemnim etažama će biti parking sa 98 mjesta, glavna kuhinja, garderoba za osoblje, kantina, blok hotelskih magacina, rezervoari za bazene i fontanu… Planirano je da u dvije smjene radi 100 radnika.
Prema elaboratu, osim hotela biće uređeno i javno hotelsko kupalište i šetalište, koje će voditi od objekta i kupališta uz obalu Škudre do obližnjeg mosta. Restoran, lobi i sala su planirani ka moru, dok će poslovni prostori na prizemlju biti okrenuti ka magistrali. Ističe se da će na taj način šetači imati pristup dok će smještaj biti na spratovima, uz spa, wellness i druge usluge. Dodaje se da će objekat biti priključen na gradski vodovod, dok će, jer ne postoji kanalizaciona mreža, biti izgrađen odvod do ulične mreže javne kanalizacije. Planiran je i tretman kuhinjske vode radi separacije masti.
Ističe se da će terase i krovovi biti bogati zelenilom i da su zadržana sva postojeća stabla borova. Na parceli postoji četinarsko i zimzelenog drveće koje po elaboratu treba sačuvati, ali će biti posječeni oni koji nisu vrijedni zadržavanja, ili ometaju komunikacione koridore i infrastrukturu. Naglašava se da će biti sačuvan drvored borova uz magistralu.
Među zanimljivostima iz elaborata ističe se procjena da u Boku Kotorsku od ukupne mase vode u zalivu, godišnje uđe oko 0,2 odsto otpadnih voda.
Navodi se da bi u toku izvođenja montažnih i završnih zanatskih radova, moglo doći do pojave štetnih gasova, prašine i pare. Dodaje se da će doći do emisije štetnih gasova i buke zbog rada mehanizacije, ali da se ne očekuju neprijatni mirisi, kao ni značajnije vibracije. Ističe se da je riječ o privremenim zagađenjima koja neće značajno uticati na životnu sredinu. Ne očekuju se ni gubici i oštećenja biljnih i životinjskih vrsta i staništa, jer je riječ o pješčanom zemljištu na kojem je bio parking te da će se uraditi duboko fundiranje i postaviti 120 šipova.
Naglašeno je da tokom ljetnje turističke sezone, od kraja maja do početka oktobra, radova na objektu neće biti.
Kotor – Panorama foto Zoran Nikolić
Najveći izazov bio UNESCO
Iz “CG hotela” su naveli da je jedan od najvećih izazova bilo pribavljanje neophodnih dozvola i saglasnosti, a posebno saglasnost Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO). Istakli su da su na to odobrenje čekali gotovo dvije i po godine, pa su radove počeli tek u 2023. Naveli su da imaju sve potrebne saglasnosti za nastavak radova.
Kotorski dio zaliva je na UNESCO-vu listu Svjetske prirodne i kulturne baštine, uključen odlukom Komiteta za svjetske baštine iz oktobra 1979. Ova opština ima bogato kulturno nasljeđe sa velikim brojem zaštićenih kulturno istorijskih spomenika, a svakako najznačajniji među njima je Stari grad, koji je svrstan u spomenik kulture I kategorije. Zbog prirode i morskog biodiverziteta, Kotorsko-risanski zaliv je proglašen i Emerald područjem, odnosno kasniju “Natura 2000.”, što znači da se radi o području koje je izuzetno značajno za zaštitu i očuvanje biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa.
Prema elaboratu, na lokaciji hotela postoji mogućnost pronalaska arheoloških ostataka, što prepoznaje i Studija o procjeni uticaja na baštinu (HIA). Dodaje se da je zemljište već oblikovano građevinskim radovima 1960-ih, a kasnije i početkom 20. vijeka, ali da je potreban nadzor radi obima podzemne etaže.
Na parceli nema nema zaštićenih, rijetkih i endemičnih biljaka. S obzirom na to da je parcela male površine i da je dio urbanizovanog dijela grada, nema ni većeg prisustva ni raznovrsnosti ni zaštićenih životinja, te da na ovom mjestu trajno ili privremeno mogu živjeti pacovi, miševi, galebovi, golubovi, vrapci, laste, gušteri, zmije, žabe, insekti…
U elaboratu se ističe da je “CG hotel” od kotorskog Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje, urbanističko-tehničke uslove (UTU) dobio u januaru 2021. godine, i to za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju hotela. U tom mjesecu su dobili i rješenje o konzervatorskim uslovima, od lokalne Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Za vrijeme rada hotela, osim zemljišta koje će biti zauzeto objektima, jedan dio će se iskoristiti za infrastrukturu dok će ostatak biti ozelenjen dok će objekat izgledom poštovati duh grada.
Solistički koncerti Boška Tujkovića i Alekse Kantara u Starom gradu i Grblju
Nekadašnji đak Muzičke škole “Vida Matjan” Kotor Boško Tujković iz Grblja, sada diplomirani muzičar – akordeonista, podijelio je u ponedjeljak scenu dvorane Crkve Sv. Duha sa Aleksom Kantarom iz Lazarevca, studentom druge godine Studija harmonike na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu, predstavljajući se u solističkom koncertu sa bogatim i raznovrsnim programom. Svoju muzičku šetnju započeli su različitim baroknim djelima Žan Filipa Ramoa, a zatim su nastavili u solo maniru izvodeći kompozicije savremenih autora XX i XXI vijeka -Vjačeslava Semjonova, Sergeja Vojtenkova, Franka Anđelisa, Zorana Božanića, Kšištofa Olčaka, Vladislava Zolotarjova. Tujković izdvaja kompoziciju “Akotango” Kšištofa Olčaka, napisanu 2015. godine, za koju je jako teško naći note, snimke izvođenja.
Ovu dvojicu mladih umjetnika povezao je njihov mentor, profesor mr Predrag Kostović, kod koga je Boško već stekao diplomu. Posljednji put je u Kotoru nastupio prije pet godina, a pauza je prekinuta nakon što je uspješno završio osnovne i upisao master studije. Prije dva dana Kantar i Tujković su nastupili u Grblju, Boškovom rodnom kraju, u crkvi Sv. Trojica na Pelinskoj rudini, a večerašnji koncert je, kaže, poklon njegovoj srednjoj školi- ŠOSMO “Vida Matjan”.
Koncert harmonike u Crkvi sv. Duha
HARMNIKA NIJE SAMO INSTRUMENT ZA SVADBE I VESELJA
– Ideja za ovaj koncert nastala je još u januaru, a za dvije sedmice nas očekuju nastupi na takmičenjima, kolokvijumima, ispitima…Pošto je naš cilj prvenstveno da popularišemo sviranje klasične harmonike, da razbijemo predrasude da je harmonika samo instrument za svadbe i veselja, namjera nam je da pokažemo kako se na harmonici svira i klasična i zabavna i džez muzika – bilo koji muzički žanr. Drago mi je što je večeras u publici bilo i djece, pošto imamo još jedan cilj – da podstaknemo mlade ljude da se bave umjetnošću i da sviraju harmoniku. Kad se uporedi sa drugim instrumentima, harmonika je nepravedno zapostavljena, kaže Tujković, koji je u Kotoru pohađao Harmoniku u klasi prof. Gorana Ševaljevića. Primjećuje da u Crnoj Gori postoji lijepa perspektiva za akordeoniste, sve više se svira harmonika i drago mu je što interesovanje za ovaj instrument raste iz godine u godinu.
Zanimljivo je da su mladi umjetnici sve kompozicije izveli bez nota, svaku su znali napamet.
-Kompozicije uglavnom pamtim nekim osjećajem, želim i volim da pokažem da klasična muzika može, koliko god traje taj niz tonova melodije i ritma, da se ispuni i napamet, bez nekog notnog zapisa. Upravo zato praktikujem ovakvo izvođenje, jer kad sviramo iz nota, ne obraćamo toliko pažnju na melodiju, na muziku, a kad sviramo bez nota, naš fokus je više na toj melodiji, na iskazivanju osjećanja, objasnio nam je Aleksa Kantar. S obzirom da se u Crnoj Gori prvi put predstavlja kao umjetnik, ovo veliko i prijatno muzičko iskustvo mu mnogo znači i nada se da će opet imati priliku da ovdje ponovo nastupa.
Planiraju da krajem avgusta nastupe u Srbiji- u Lazarevcu i Beogradu.
Kompanija Croatia Airlines u 2023. prevezla je 1,73 milijuna putnika ili 19 posto više nego 2022., a ostvarena operativna dobit od 4,1 miliona eura s neto rezultatom financiranja daje neto dobit od 2,3 milijuna eura, izvijestili su iz te kompanije.
Napominjući da takav rezultat u 2023. znači nastavak oporavka civilnog zrakoplovstva nakon pandemije i povećane potražnje za zračnim prijevozom, iz Croatia Airlinesa iznose i da je ukupan nalet (u broju letova) od 25.977 letova porastao 11 posto u odnosu na 2022., a isti postotak rasta su ostvarili i s 36.213 blok sati.
Putnički kilometri povećani su za 18 posto, a prosječna popunjenost putničke kabine (PLF) na 65,3 posto ili za 3,3 postotna boda u odnosu na 2022. godinu.
S ukupno prevezenih nešto više od 1,73 milijuna putnika, Croatia Airlines je povećala tržišni udio na hrvatskom zrakoplovnom tržištu s obzirom na to da je rast putnika u hrvatskim zračnim lukama lani iznosio 15 posto, ističu iz kompanije.
Većinu od putnika u 2023. ili nešto više od 1,25 milijuna prevezli su u redovitom međunarodnom prometu čime su u plusu od 20 posto u odnosu na godinu prije, a 16 posto više putnika ili nešto više od 412,5 tisuća prevezeno je u redovitom domaćem prometu.
U čarter prometu imali su 63,4 tisuće putnika, što je porast od 30 posto, dok su tereta prevezli 1.523 tone ili jedan posto više.
Sukladno rastu prometa, Croatia Airlines ostvarila je i, kako kažu, znatno veći operativni prihod i operativni trošak u usporedbi s 2022., pa su tako operativni prihodi od 252,4 milijuna eura rasli za 20 posto.
– To za Croatia Airlines znači povratak među najveće hrvatske neto izvoznike, a rast putničkih prihoda zabilježen je u svakom kvartalu prošle godine i ukupno su veći 24 posto ili za 40,9 milijuna eura nego ti prihodi u 2022., navode iz tog prijevoznika.
Operativni troškovi u 2023. porasli su 11 posto ili za 25,3 milijuna eura, najviše zbog rasta broja letova (za 11 posto) i povećanja broja putnika (za 19 posto), a djelomično i zbog inflatornih kretanja.
Iz kompanije podsjećaju i da su u ljetnoj sezoni 2023. Hrvatsku izravno zračno povezivali s 24 međunarodna odredišta, odnosno 25 europskih zračnih luka, a zrakoplovi su letjeli na 44 međunarodne linije.
Najmanje 25 Palestinaca poginulo je u izraelskim zračnim napadima na tri kuće u gradu Rafahu na jugu Gaze, a mnogi su ranjeni, rekli su bolničari.
U gradu Gazi, na sjeveru pojasa Gaze, izraelski bojni zrakoplovi pogodili su dvije kuće, pri čemu je poginulo najmanje četvero i ranjeno nekoliko ljudi, rekli su zdravstveni dužnosnici. U napadu na drugu kuću poginula su dvojica braće, dodali su.
Napadi na Rafah, gdje se sklonilo više od milijun ljudi tijekom višemjesečnog izraelskog bombardiranja, zbili su se nekoliko sati prije nego što će se u Egiptu održati pregovori s vođama islamističke skupine Hamas o mogućem primirju s Izraelom.
Izraelska vojska je rekla da provjerava izvješća.
Egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Šukri na današnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u saudijskom glavnom gradu Rijadu rekao je da je Egipat optimističan kada je riječ o prijedlogu za primirje i oslobađanje talaca u pojasu Gaze, no da čeka odgovor Izraela i Hamasa.
– Optimistični smo glede toga da je prijedlog u obzir uzeo stavove obiju strana, da je pokušao izvući umjerenost od obiju stranu i čekamo konačnu odluku, rekao je Šukri.
Na pitanje o novoj rundi pregovora u Kairu, upućeni palestinski dužnosnik je za Reuters rekao da “stvari ovog puta izgledaju bolje”, no odbio je reći je li sporazum neminovan.
U šestomjesečnoj vojnoj operaciji Tel Aviva poginulo je 34.488 Palestinaca, a ranjena su 77.643, prema zdravstvenim vlastima u Gazi. Rat je raselio većinu od 2,3 milijuna stanovnika u pojasu Gaze te razorio većinu priobalne enklave.
Napad na Rafah, za koji Izrael tvrdi da je posljednje Hamasovo uporište u pojasu Gaze, očekuje se tjednima, no strane vlade i Ujedinjeni narodi su izrazili zabrinutost da bi takvo postupanje moglo dovesti do humanitarne katastrofe s obzirom raseljenih ljudi koji su se tamo sklonili.
Jemenski hutisti bespilotnim su letjelicama pogodili kontejnerski brod MSC Orion u napadu u Indijskome oceanu, te brod Cyclades i dva američka razarača u Crvenome moru, u nizu napada koje mjesecima izvode u znak potpore Palestincima koji se bore protiv Izraela u ratu u Gazi.
Kontejnerski brod MSC Orion napali su bespilotnom letjelicom, kazali su hutisti, prenosi Reuters. Taj je brod pod portugalskom zastavom plovio između luka Sines u Portugalu i Salalah u Omanu te je kao vlasnik broda upisan Zodiac Maritime, prema podacima britanske financijske tvrtke LSEG.
Tvrtka Zodiac u djelomičnom je vlasništvu izraelskoga biznismena Eyala Ofera. Nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom.
Hutisti, militantna skupina povezana s Iranom, više su puta od studenoga naovamo izvodili napade projektilima i bespilotnim letjelicama u Crvenom moru, tjesnacu Bab al-Mandab i zaljevu Aden, Time nastoje natjerati brodove da teret dostave drugim, duljim i skupljim putevima oko Južne Afrike te izazvati strah od proširenja rata Izraela i Hamasa koji bi mogao destabilizirati Bliski istok.
Vođa hutista u ožujku je kazao da skupina širi područje napada kako bi spriječila da plovila povezana s Izraelom prođu kroz Indijski ocean prema Rtu dobre nade.
Ta skupina povezana s Iranom također je pogodila komercijalno plovilo Cyclades kao i dva američka razarača u Crvenome moru, kazao je njihov glasnogovornik Yahya Saree u obraćanju putem televizije rano u utorak, prema Reutersu.
Britanska pomorska zaštitarska tvrtka Ambrey ranije je izvijestila da je kontejnerski brod koji plovi pod malteškom zastavom kazao da su ga pogodila tri projektila na putu od Džibutija prema gradu Džedi u Saudijskoj Arabiji. Hutisti su kazali da se brod Cyclades nalazio na toj ruti kada su ga napali.
Ambrey je procijenio da je brod pogođen jer brodar trguje s Izraelom, poručuje se u savjetodavnim napomenama.
Amerika i Velika Britanija iznijele su napade protiv hutista kao odgovor na napade na plovila.
