Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u četvrtak u Tivtu da je čarter let s pristalicama Srpske napredne stranke (SNS), koji je u srijedu vraćen s aerodroma Tivat u Crnoj Gori, organizirao neko iz njegova okruženja.
Kako je rekao, taj je let organiziran kako bi mu omogućio da se izbori s negativnim porukama za koje su znali da će im biti izložen tokom posjeta Crnoj Gori.
„Ni na pamet mi ne bi palo da tako nešto organiziram. Da jesam, danas bih se ispričao domaćinima. Dogodila se glupost, netko od mojih suradnika želio mi je stvoriti bolju atmosferu, a samo mi je napravio problem“, rekao je Vučić.
Predsjednik Srbije ustvrdio je da je državno vodstvo Crne Gore moglo izbjeći diplomatski incident da ga je kontaktiralo i s njim komuniciralo o problemu.
„Stvoren je narativ kojim se želi nametnuti da Srbija želi stvarati probleme maloj Crnoj Gori i nasilno je anektirati. Vidim da su krenule recipročne mjere, ja to ne podržavam. Molim državna tijela da to ne čine“, rekao je Vučić u Tivtu.
Crnogorska policija u srijedu je zabranila ulazak u zemlju skupini od 87 osoba iz Srbije koje su čarter letom iz Beograda doputovale u Tivat zbog, kako su objavili crnogorski mediji, navodne sumnje na subverzivno djelovanje uoči Samita EU-zapadni Balkan, koji se u četvrtak i petak održava na crnogorskoj obali.
Svi putnici u avionu bili su muškarci i jučer poslijepodne vraćeni su u Beograd. Tamošnji mediji, nakon objave popisa putnika, izvijestili su da je većina bliska Srpskoj naprednoj stranci.
Srbijanske vlasti odgovorile su recipročnom mjerom pa su pojedinim crnogorskim državljanima zabranile ulazak u zemlju, a na svim graničnim prijelazima pooštrile su kontrole, što je rezultiralo velikim gužvama.
U Crnoj Gori se naredna dva dana održava Samit EU-zapadni Balkan koji će okupiti sudionike na najvišoj političkoj razini. Među sudionicima su predsjednik Europskog vijeća António Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Francuske Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, premijer Španjolske Pedro Sánchez, premijerka Italije Giorgia Meloni, kao i brojni drugi europski i regionalni čelnici.
Na samitu sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji se u četvrtak sastao s Hrvatima u Crnoj Gori, te im obećao da će vlada u proračunu rezervirati sredstva za obnovu Doma kulture u Donjoj Lastvi, gradiću nedaleko od Tivta, kao i nastavak potpore hrvatskom manjinskom Radiju Dux.
Imajući u vidu da će u petak, 5. juna pristup Aerodromu Tivat iz pravca Tivta biti zabranjen od 8.30 ujutru do večernjih sati, iz Aerodroma su pozvali sve putnike koji sjutra imaju odlazne letove tokom dana, da budu na aerodromu najkasnije do 8.30 sati.
Sa druge strane, kako su dodali, put iz pravca Budve i Kotora ka Aerodromu Tivat zatvara se tek od 13 sati, pa iz Aerodroma pozivaju putnike koji imaju let nakon tog perioda da budu na aerodromu najkasnije u 13 sati.
“Za putnike u dolasku, podsjećamo, Opština Tivat je obezbijedila brodske transfere do Tivta, Kotora i Herceg Novog, a autobuse za one koji put nastavljaju ka Budvi”, naveli su u saopštenju.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dočekao je danas na Cetinju predsjednika Francuske Republike Emanuela Makrona, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Poželjevši dobrodošlicu predsjedniku Makronu, predsjednik Milatović je poručio da je riječ o velikom danu za Crnu Goru i događaju od posebnog državnog značaja.
„Prvi put u istoriji naših odnosa, predsjednik Francuske boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. To je događaj od posebnog državnog značaja. To je priznanje prijateljstvu naših zemalja i evropskom putu Crne Gore.”
On je istakao da Francuska za Crnu Goru ima posebno mjesto, kao država koja je kroz istoriju bila glas slobode, građanskog dostojanstva i evropske odgovornosti.
Podsjetio je da su još u 19. vijeku francuski pisci, istoričari i putopisci prepoznali Crnu Goru kao zemlju slobode, hrabrosti i istrajnosti, navodeći da su Žerar de Nerval i Žan Edoar Alboaz de Pujol napisali libreto za operu „Crnogorci“, izvedenu u Parizu 1849. godine, dok je Fransoa Lenorman, nakon boravka u Crnoj Gori, zapisao da je karakter Crnogoraca čvrst i nesalomiv kao naše planine.
„To nijesu bile samo lijepe riječi o jednoj maloj zemlji. To je bilo rano francusko i evropsko razumijevanje Crne Gore i njenog prava da bude slobodna, priznata i poštovana.”
Predsjednik Milatović je podsjetio da su diplomatski odnosi između Crne Gore i Francuske uspostavljeni 1879. godine, neposredno nakon međunarodnog priznanja Crne Gore na Berlinskom kongresu, te da ih od tada do danas obilježavaju poštovanje, bliskost i uvjerenje da Crna Gora pripada evropskoj porodici naroda.
Govoreći o novijoj istoriji odnosa, predsjednik je naglasio da je Francuska među prvim državama priznala obnovljenu nezavisnost Crne Gore 2006. godine, kao i da posjeta predsjednika Makrona i Samit EU – Zapadni Balkan, koji Crna Gora organizuje sjutra, dolaze u godini važnog jubileja kada se obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti.
„Danas, kada je Crna Gora najbliža članstvu u Evropskoj uniji, podrška Francuske za nas ima posebnu vrijednost.”
On je istakao da će dvije Vlade potpisati Memorandum o zajedničkoj strategiji usmjerenoj na podizanje svijesti o proširenju Evropske unije, što predstavlja dodatnu potvrdu da proces proširenja nije samo tehničko pitanje, već politički i društveni projekat koji mora biti bolje objašnjen građanima u Crnoj Gori, Francuskoj i širom Evrope.
Predsjednik Milatović je ocijenio da Crna Gora i Francuska danas imaju najdinamičnije bilateralne odnose od uspostavljanja diplomatskih odnosa, ističući da je ovo zlatna era našeg partnerstva.
„Strateško partnerstvo koje smo izgradili nije samo politička poruka, već okvir za konkretne projekte koji su važni za građane.”
Posebno je izdvojio saradnju u oblasti zdravstva, navodeći da će biti potpisan Ugovor o izgradnji Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici, koji treba da donese moderniji, dostupniji i kvalitetniji zdravstveni sistem.
Predsjednik je ukazao i na značaj saradnje u oblasti odbrane, ističući da nabavka dva patrolna broda predstavlja najveći dosadašnji projekat odbrambene saradnje Crne Gore i Francuske i važan korak u modernizaciji mornarice i jačanju bezbjednosti države. Dodao je da je značajna i podrška Francuske u uspostavljanju Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana u Podgorici, što potvrđuje da Crna Gora može biti regionalni centar znanja i otpornosti.
Govoreći o kulturnim i ljudskim vezama dvije države, predsjednik je naglasio da je Crna Gora dio Međunarodne organizacije frankofonije, te da Francuski institut u Podgorici već decenijama povezuje građane, studente, profesore, umjetnike i mlade ljude.
„Te veze daju našim odnosima ljudsku dubinu i trajnost”, kazao je predsjednik Milatović, podsjećajući i na lično iskustvo boravka u Lilu i Parizu kao stipendista francuske vlade, koje je bilo od izuzetne važnosti za njegovo bolje razumijevanje temeljnih vrijednosti francuske i evropske kulture.
Predsjednik Milatović je poručio da posjeta predsjednika Makrona označava novu fazu odnosa Crne Gore i Francuske.
Predsjednik Milatovic i Emanuel Makron
„Ona dolazi u trenutku kada Crna Gora učvršćuje svoj međunarodni ugled i pokazuje da može biti pouzdan evropski partner. Ona potvrđuje da se naš napredak vidi, da se naš trud prepoznaje i da Crna Gora ima prijatelje koji razumiju značaj njenog evropskog puta.”
On je naglasio da Crna Gora zna gdje pripada — Evropi i zajednici slobodnih, demokratskih i odgovornih država.
„Naš cilj je jasan: Crna Gora kao naredna članica Evropske unije. Dvadeset osma do 2028. godine.”
Predsjednik je istakao da se taj cilj ne ostvaruje riječima, već radom, reformama, snažnim institucijama, vladavinom prava i političkom ozbiljnošću.
„To je posao koji Crna Gora mora završiti. I uvjeren sam da ćemo ovaj cilj, uz prijateljstvo i podršku Francuske, uskoro i ostvariti.”
Zahvaljujući predsjedniku Makronu lično i Francuskoj na podršci i partnerstvu, predsjednik Milatović je zaključio da danas pišemo novu, istorijsku stranicu naših bilateralnih odnosa.
Predsjednik Francuske Republike Emanuel Makron poručio je da dvije zemlje ulaze u novu fazu saradnje, zasnovanu na snažnijem političkom, ekonomskom i bezbjednosnom partnerstvu, uz jasnu podršku Francuske evropskom putu Crne Gore.
Makron je istakao da je njegova prva poruka upravo jačanje bilateralnih odnosa, priznajući da Francuska u prethodnom periodu nije bila dovoljno prisutna u Crnoj Gori.
„Želimo da razvijamo ambiciozno partnerstvo sa Crnom Gorom.“
Kako je naveo, Francuska i Crna Gora posljednjih godina značajno su unaprijedile saradnju, a tokom posjete biće potpisani važni sporazumi koji treba da prerastu u konkretne projekte u oblastima energetike, infrastrukture, zdravstva i izgradnje bolnica, uz podršku francuskih kompanija i Francuske agencije za razvoj.
Makron je podsjetio i na saradnju u oblasti odbrane i razvoja sajber kapaciteta, a posebno je naglasio važnost saradnje u borbi protiv stranih uticaja, dezinformacija i manipulacije informacijama.
„Naše demokratije moramo štititi, a Francuska posjeduje ekspertizu koju želi da podijeli sa vama.“
Druga ključna poruka odnosila se na evropsku budućnost Crne Gore. Makron je poručio da Francuska ostaje snažan saveznik Crne Gore u završnoj fazi pregovora za članstvo u Evropskoj uniji i pohvalio rezultate koje je zemlja ostvarila na tom putu.
„Francuska ostaje uz Crnu Goru kako bi nastavila da je podržava u ovoj završnoj fazi procesa pristupanja Evropskoj uniji.“
On je odao priznanje Crnoj Gori za sprovedene reforme, naglašavajući da je naša zemlja otvorila sva pregovaračka poglavlja i ostvarila značajan napredak u procesu evropskih integracija.
Govoreći o značaju proširenja Evropske unije, Makron je ocijenio da je evropska perspektiva Crne Gore važna ne samo za državu, već i za region i Evropu u cjelini.
Zaključujući obraćanje, predsjednik Makron poručio je da će Francuska nastaviti da podržava Crnu Goru u ostvarivanju njenih evropskih ambicija i daljem razvoju, uz uvjerenje da dvije države povezuje trajno prijateljstvo.
„Francuska ostaje uz vas, podržava vas i želi da na taj način dodatno učvrsti naše prijateljstvo koje ništa ne može prekinuti.“
Dr Jelena Stjepčević predstavlja crnogorsku sinologiju
Predsjednica Crnogorskog savjeta za razvoj sinologije i članica Svjetskog savjeta sinologa pri Pekinškom univerzitetu za jezik i kulturu, dr Jelena Stjepčević, u okviru Treće konferencije sinologa od 30. maja do 9. juna boravi u Narodnoj Republici Kini u Pekingu, Dunhuangu i Čangšau.
U okviru Pekinškog foruma humanističkih nauka, održanog 31. maja pod nazivom: „Globalna izgradnja sinološkog diskursa i međusobno učenje među civilizacijama“, dr Stjepčević predstavljala je Crnu Goru i crnogorsku sinologiju na forumu koji je nosio naziv: „Globalno tumačenje kineske civilizacije“.
Tom prilikom, sinološkinja i doktor menadžmenta u pomorstvu, Stjepčević je govorila na temu: „Zelena transformacija pomorstva – civilizacijsko tumačenje kineskog brodograditeljskog nasljeđa i globalne ekološke tranzicije“. Predavanje je održala na kineskom jeziku, zajedno sa ekspertima iz Kine i sinolozima brojnih drugih zemalja.
U završnom dijelu izlaganja, Stjepčević je istakla:
„Na kraju, “zelena transformacija pomorstva”, pored tehnološkog i ekonomskog, predstavlja civilizacijski proces. Ona odražava sve izraženiju potrebu za usklađivanjem industrijskog razvoja, međunarodne saradnje i odgovornosti prema životnoj sredini. Iskustvo kineske pomorske istorije pokazuje da su inovacije i otvorenost prema globalnoj razmjeni oduvijek bili ključne komponente pomorskog napretka. Danas će upravo ti principi ostati od presudnog značaja za izgradnju održivije, povezanije i ekološki odgovornije budućnosti globalnog zelenog brodarstva.“
Ovaj značajan akademski događaj održan je pod pokroviteljstvom Komisije za obrazovanje Grada Pekinga, dok je zvanični domaćin bio Pekinški univerzitet za jezik i kulturu.
Dr Jelena Stjepčević predstavlja crnogorsku sinologiju
Forum je organizovan zajedničkim angažmanom više institucija. Suorganizatori su bili Centar za inovacije u globalnim sinološkim diskursnim kompetencijama, Svjetski centar sinologa pri Pekinškom univerzitetu za jezik i kulturu, kao i Fakultet za sinologiju i kineske studije (Institut za istraživanja inicijative „Pojas i put“) ovog univerziteta. Dodatnu platformsku podršku pružio je Program za podršku prevođenju i proučavanju kineske kulture.
Treća sjednica Svjetskog kongresa sinologa svečano je otvorena 3. juna u Međunarodnom kongresnom i izložbenom centru u Dunhuangu.
Posebnu čast predstavljalo je učešće Stjepčević na svečanoj ceremoniji otvaranja Međunarodnog dijaloga o komunikaciji i razmjeni u okviru zvaničnog programa međunarodnih aktivnosti.
Više od 300 kineskih i stranih učesnika iz gotovo 70 zemalja okupilo se kako bi učestvovalo na seminarima posvećenim kineskim studijama, razmjeni znanja i međusobnom učenju između kineske i drugih svjetskih civilizacija.
Konferenciju su organizovali Kinesko udruženje za međunarodnu razmjenu i Narodna vlada provincije Gansu, dok su suorganizatori bili Pekinški univerzitet za jezik i kulturu, Kancelarija za vanjske poslove Narodne vlade provincije Gansu i Narodna vlada grada Dunhuanga. Svjetski centar za kineske studije i Mreža za prevođenje i istraživanje kineske kulture (CCTSS) pružili su sveobuhvatnu akademsku podršku konferenciji.
Govoreći o značaju sinologije i međunarodne saradnje, dr Stjepčević naglasila je da Crnogorski savjet za razvoj sinologije nastoji da približi sinologiju široj javnosti u Crnoj Gori i unaprijedi interkulturni dijalog kroz prevodilačke, stručne i naučno-istraživačke projekte iz oblasti lingvistike, izdavaštva, pomorstva i međunarodnih odnosa, kao i kroz obrazovne i kulturne programe koji se realizuju u saradnji sa kulturnim institucijama, lokalnom samoupravom Kotora i crnogorskim obrazovnim ustanovama.
Dr Jelena Stjepčević predstavlja crnogorsku sinologiju
„Upravo ta raznovrsnost različitih, ali međusobno komplementarnih iskustava omogućava nama sinolozima da gradimo uravnotežen i kritički pristup razumijevanja Kine, zasnovan na neposrednom iskustvu, dugoročnom istraživanju i kontinuiranom dijalogu.“
Ona je dodala da takvo znanje – od jezika, kulture i društva, preko politike i upravljanja – do razumijevanja uloge Kine u regionalnim i globalnim procesima, kao i neposrednog iskustva života i rada u Kini – predstavlja pametnu investiciju u budućnost i jedan od ključnih stubova dugoročno održive saradnje između svijeta i Kine, jačanja međucivilizacijskog dijaloga i razvoja naučne i kulturne saradnje.
Govoreći o ulozi savremenih sinologa, Stjepčević je zaključila:
„Promovisanje kineske kulture u drugim zemljama jednako je važno kao i približavanje drugih zemalja, u mom slučaju Kotora i Crne Gore, kineskoj javnosti. Upravo je to suština i jedna od najvažnijih uloga sinologa.“
Na više lokacija u južnoj i centralnoj regiji Crne Gore na snazi su mjere ograničenja kretanja i obustave saobraćaja, uključujući puteve od graničnog prelaza Sitnica prema Tivtu i od Aerodroma Podgorica preko Cetinja i Budve do Tivta, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su kazali da su njihovi službenici, u saradnji sa organima obavještajno-bezbjednosnog sektora, počeli da sprovode restriktivne mjere i ograničavaju kretanja na ranije najavljenim lokacijama radi obezbjeđenja trasa i realizacije bezbjednosnih aktivnosti povodom Samita Evropska unija – Zapadni Balkan.
“Trenutno su na snazi mjere ograničenja kretanja na više lokacija u južnoj i centralnoj regiji države, uključujući pravac od graničnog prelaza Sitnica prema Tivtu, kao i putni pravac Aerodrom Podgorica – Cetinje – Budva – Tivat“, navodi se u saopštenju.
Kako su pojasnili iz policije, mjere podrazumijevaju potpunu obustavu saobraćaja i ograničenje kretanja svih vozila, osim vozila štićenih ličnosti, zvaničnih delegacija i službi angažovanih na realizaciji bezbjednosnih zadataka.
„Uprava policije istovremeno sprovodi pojačane mjere bezbjednosti i zaštite na širem području djelovanja“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su pozvali građane na razumijevanje, strpljenje i saradnju sa policijskim službenicima na terenu.
„Zahvaljujemo građanima na odgovornom odnosu i doprinosu nesmetanom sprovođenju bezbjednosnih aktivnosti od značaja za Crnu Goru“, poručili su iz Uprave policije.
Predsjednik Francuske Republike Emanuel Makron stigao je danas u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje ga je dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Dolazak predsjednika Makrona predstavlja jedan od najvažnijih diplomatskih događaja za Crnu Goru i snažnu potvrdu dubokog prijateljstva, povjerenja i partnerstva sa Francuskom, državom koja je jedan od temelja ujedinjene Evrope.
Milatović i Makron
Ova posjeta nosi jasnu poruku: Crna Gora ima evropske prijatelje, ima podršku najvažnijih partnera i ima svoje mjesto za evropskim stolom. Ona potvrđuje da je naš evropski put prepoznat kao zajednički interes Crne Gore, regiona i Evrope, saopšteno je iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Milatovića.
Milatović i Makron
“U Crnoj Gori, kako bismo otvorili novu stranicu prijateljstva i evropske budućnosti. Francuska će biti tu, vjerna svojim prijateljima i Evropi”, naglasio je Makron u objavi na mreži Instagram po dolasku u Podgoricu.
Riječ je o prvoj zvaničnoj posjeti jednog predsjednika Francuske Crnoj Gori, što ovom događaju daje poseban istorijski i politički značaj. Milatović će predsjedniku Francuske uručiti Orden Crne Gore, najviše državno odlikovanje naše zemlje. Makron dolazi dan uoči Samita EU–Zapadni Balkan u Tivtu, najvećeg diplomatskog događaja u našoj zemlji, koji će okupiti evropske i regionalne lidere.
Policija je uhapsila D.A. sa Cetinja, osumnjičenog da je sinoć kamenovao terminal Aerodroma u Tivtu, saopšteno je CdM-u nezvanično iz Uprave policije.
Kako su naveli, policija je po prijavi Aerodroma Tivat brzo identifikovala i uhapsila osumnjičenog.
Prema nezvaničnim informacijama, Aerodrom Tivat je u srijedu veče prijavio da su im na prozorima terminala polomljena tri stakla.
On se sumnjiči za krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Istraga je u toku.
Ovaj incident desio se nekoliko sati nakon što je policija juče prvo zadržala, a potom deportovala iz Crne Gore 87 državljana Srbije kojima iz razloga bezbjednosti, nedozvoljeno da uđu u Crnu Goru preko Aerodroma Tivat gdje su u jutarnjim satima doputovali posebnim čarter avionom Air Serbie.
Cijeli svjet je ušao u putanju jakih turbulencija, tektonskih poremećaja, političkih, društvenih i nadasve ekonomskih. Jedna mala država, i u njoj najmanja opština, očekuju nesrazmjerno veliki skup europskih zvanica, promocija naših dužnosnika je predstava vrijedna pažnje svekolikog puka.
Visoki gosti će boraviti u Porto Montenegru, Luštici Bay i ostalim mondenim rizortima koji suštinski nisu dio kao ni vlasništvo CG.
Našim gostima će biti predstavljen partikularno jedan od najlošijih aerodroma Europe, tek postavljeni dugo obećani sloj asfalta na bulevaru sigurno će impresionirati naše goste, oni dolaze u mediteransku državu koja se neznanjem i korupcijom odrekla pomorstva, htjeli mi to priznati ili ne, naša jedina privredna grana su zaduživanje, prodaja nepokretnosti i izdavanje nepokretnosti.
Ako se u naš privredni okvir doda korupcija, nepotizam i nepostojanje pravne države, sve pojave vidljive i običnom pučanstvu, teško je zamisliti da naši visoki gosti nemaju iste spoznaje.
Svjetska kriza 2008. je nastala zbog samo jedne loše pretpostavke, namjerno postavljene ili ne, a to je da tržišna vrijednost nekretnina u SAD može imati samo rast ili stagnaciju, nikako deprecijaciju. Desilo se upravo ono što se nije smjelo dogoditi, i imali smo krizu koja je zahvatila svjet.
Da li se CG može prepoznati u dogadjaju koji se već desio najvećoj ekonomiji svjeta, hazarderstvo je jedina odlika sadašnjeg upravljanja financijama i sadašnje ekonomske politike CG.
Tokom moje karijere imao sam priliku da mnogo putujem, neke analogije kojih se sjetim i koje mogu navesti, Tivat me geografski, kao brdo iznad mora asocirao na Monaco, dakako mnogo manje urbanistički prikladan, ali u nekim konturama je mogao podsjećati na njega. Prelijepi rizorti koji su izgradjeni u Boki su me često podsjećali na rizorte Zapadne Afrike, gdje u lokalne siromašne naseobine i zajednice imate prelijepe izolovane rajeve dostupne bogatim strancima.
Opsena i samozavaravanje su pojave koje spriječavaju racionalan pristup rješavanju problema, i kao takve ne mogu dovesti do katarzičnog iskoraka jednog drušva. Sinteza regresivnih pojava u CG je jasna, i svima vidljiva, ali niko nema namjeru da se njome bavi, lakši put je uvjek izbjegavanje suočavanja sa istinom.
Tivat Samit EU – ZB
Koje kvalitete smo mi uspjeli da ugradimo i izgradimo u CG, naša ljudska stručna baza je veoma siromašna, a i takva nema šansu u duelu sa nepotizmom i klijentelizmom. Rezultat takvog pristupa je da kvalitetni ljudi traže druge adrese i države za valorizaciju znanja i stručnosti, dok kod nas ostaje sterilna političko interesna elita, koja zbog svoje neproduktivnosti i neznanja inklinira jednostavnoj rasprodaji jedino vrijednog što CG ima, a to je prostor.
Sjaj samita i visoke zvanice koje će nas posjetiti neće nam stvoriti novi kvalitet, njega moramo sami stvarati.
Zavjese će se spustiti, zvanice otići, kokteli okončati, a mi ćemo biti ono što smo ijuče bili.
Prodavat ćemo prostor CG i izdavati nekretnine tokom dva mjeseca ljeta, zaduživat se kod bilo koga ko je spreman da nam za visoke kamate posudi novac, a odsustvo vladavine prava, klijentelizam, nepotizam i korupcija će nastaviti da budu koordinatni sistem CG.
Vjerujem da se može bolje i više, ali samo ako se imaju dobre namjere i bez sujeta.
JU Narodna biblioteka „Miroslav Luketić“ Budva ove godine po šesti put organizuje Regionalni festival književnosti i muzike “Knjiga pod feral“ koji će trajati od 4. do 7. juna. Festival se, kao i prethodnih godina, održava u Starom gradu u Budvi, na malom gradskom trgu ispred umjetničkog ateljea kod kuće Čekrdekovića. Svi programi počinju u 21 čas, a ulaz je besplatan.
Festival je zamišljen kao cjelovito predstavljanje pisaca sa prostora bivše Jugoslavije, ali i kao promovisanje višestruko talentovanih autora koji svojim riječima osvjetljavaju savremenu književnu scenu. U ambijentu i kroz atmosferu starih kuća, skalina, balkona i ulica – na otvorenom će se izmjenjivati poezija, razgovori o književnosti i čuće se autorska muzika. Ličniji, te slobodniji pristup u predstavljanju autora, kao i konekcija sa publikom na otvorenom prostoru – kroz dosadašnja izdanja festivala ponudili su javnosti drugačiji pogled na književnost i muzičko stvaranje i drugačiji doživljaj. Po tome je ovaj mali i autentični festival jedinstven u regionalnim okvirima.
Ove godine će se predstaviti umjetnici iz Crne Gore, Bosne, Hrvatske, Slovenije i Srbije: Mihael Arčon, Dasmir Šodan, Damir Pilić (Hrvatska); Ahmet Burić, Davor Matošević (Bosna); Martina Kuzmanović (Srbija; Varšava), te Marija Dragnić, Krsto Giljen i Dejan Dedović (WHO SEE) – Crna Gora.
Sa zadovoljstvom pozivamo publiku da, zajedno sa Bibliotekom Budve, ovogodišnji festival KNJIGA POD FERAL učini još boljim i zanimljivijim. Festival će otvoriti predsjednica Savjeta JU Narodna Biblioteka “Miroslav Luketić” Budva – Sandra Radulović.
Biće ovo, po svemu, jedinstveno putovanje u svijet mašte i muzike. Vidimo se pod feralom, među riječima, muzikom I dobrim ljudima!
U okviru sastanka ministara okoliša država članica MED9 (skupine od devet južnih država članica EU), koji je održan u Šibeniku, Institut za vode “Josip Juraj Strossmayer” i Innovamare predstavili su hrvatski integrirani sustav za monitoring mikroplastike.
Sastanku je predsjedala hrvatska ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, a sudjelovali su predstavnici Slovenije, Portugala, Španjolske, Francuske, Malte, Cipra, Grčke i Italije te stručnjaci iz područja upravljanja vodama i zaštite okoliša, kao i glavni direktor Glavne uprave za okoliš Europske komisije Eric Mamer.
Raspravljalo se o otpornosti sustava vodoopskrbe na Mediteranu te o zaštiti morskog okoliša i jačanju otpornosti ekosustava.
U središtu predstavljanja bio je sustav “Tiny Trap” koji je razvio Institut za vode “Josip Juraj Strossmayer”, koji omogućuje reprezentativno uzorkovanje velikih količina vode uz visoke standarde kontrole kvalitete podataka i pouzdanu analitiku mikroplastike.
Sustav povezuje terensko uzorkovanje, filtraciju velikih količina vode i laboratorijsku analitiku u jedinstveni operativni okvir.
Ravnatelj Instituta Mario Šiljeg istaknuo je kako mikroplastika danas predstavlja jedan od najbrže rastućih okolišnih izazova, posebno u vodenim ekosustavima.
“Recentna istraživanja pokazuju da boca vode može sadržavati preko 200.000 čestica mikroplastike i nanoplastike, dok čovjek tijekom samo jednog tjedna može unijeti količinu plastike približne težine jedne kreditne kartice”, kazao je Šiljeg.
Innovamare je predstavio autonomno površinsko plovilo Faust V i podvodni dron (ROV) koji omogućuju prikupljanje podataka i pregled podmorja u stvarnim uvjetima, uz mogućnost detekcije otpada i drugih pritisaka na morski okoliš.
Posebno je istaknut integrirani pristup “od izvora do mora” koji povezuje monitoring rijeka, obale i mora u jedinstveni sustav praćenja mikroplastike i stanja okoliša.
Predstavljanje je organizirano sa ciljem prikaza mogućnosti modularnih i interoperabilnih rješenja državama MED 9, posebno u kontekstu jačanja otpornosti mediteranskih ekosustava i razvoja učinkovitijih politika zaštite voda i mora.
