„Komuna” časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore promovisan je sinoć u vinariji „Old winery” u Starom gradu – Kotor.
Goste i zvanice u ime domaćina, organizatora pozdravila je direktorica Radio Kotora Vjera Banićević rekavši da se radi o 13. izdanju časopisa čijim se jedinstvenim i osobenim tematskim konceptom, afirmišu svi segmenti i aspekti neprocjenjive vrijednosti našeg ukupnog kulturnog nasljeđa.
„Istorijsko kulturno blago ima svoj prostor. A kada su vrijednosti svuda oko nas i kada postoje hroničari koji sve civilizacijske tokove i uticaje bilježe kako bi sačuvali prebogatu baštinu našeg podneblja, značajno je da su na istom tragu pronašle svoj put upravo na stranicama časopisa koji predstavljamo. Zato, da bi sačuvali prebogatu baštinu našeg podneblja, predstavljamo Komunu, ali i potpisnike tekstova, čija nas je priča o vremenu prošlom u vremenu sadašnjem večeras okupila i povezala”- kazala je Vjera Banićević direktor Radio Kotora..
Izvršni urednik „Komune” Minja Bojanić istakao je da izlazak „Komune” predstavlja neku vrstu pozitivnog incidenta na medijskom nebu Crne Gore. „Pravo je zadovoljstvo sarađivati sa ekipom novinara kod koje je ostalo viška entuzijazma, na kome inače počiva i ova ideja i na kojoj inače kotrlja ova novina. Meni je sasvim dovoljno da listate i iščitate ovaj 13. broj, jer se radi o časopsiu koji se može čitati večeras, sjutra i za stotinu godina”, istakao je Bojanić.
Pozdravljajući goste i zvanice direktor Direktorata za medije pri Ministarstvu kulture mr Željko Rutović je kazao:
„Ne možemo se kao društvo, zajednica i pojedinci pohvaliti velikim civilizacijskim uzmacima kada je kultura sjećanja u pitanju. Po prirodi stvari, dosta ružnih stvari koje su mi se dešavale i koje se dešavaju upravo su u toj relaciji da svijet počinje od nas i da svijet počinje od mene. U zaostvaštini svih tragova, ličnih, porodičnih, kolektivnih i u krajnjem civilizacijskih, jesu i samo i prije svega povezani u riječi tragova.
Efekti komercijalne prirode po prirodi stvari nose ili ne donose profit, ali baština i kultura i svekoliko nasljeđe jednog naroda onoliko je dobra, plemenita i onoliko se predaje u nasljeđe koliko je sadašnje živuće generacije znaju čuvati. U to ime grupa posvećenika ili volontera željela je da dio svoje kreacije, dio svog ontološkog bića preda u nasljeđe nekim novim generacijama. Naša ambicija je bila, jeste i biće da multikulturalno biće Crne Gore bude karakter svih naših tragova koji jesu i nisu poznati ovdašnjem opusu i na prirodan način postane valorizovan u našim sjećanjima. Trudeći se da pojave ne budu incidenti, nego da sjećanje bude pravilo, želimo da svi damo svoj doprinos onome što jeste i nasljeđe u riječi ne Komuna, nego Komun, taj zajednički izlazak na Komun, kao opšti teren, zajedničko dobro, zajednička imovina, javna stvar i ideja ideja,vodilja, putokaz kolektivne kulture sjećanja.
Neka Komuna bude crnogorska agora, neka to bude zbir različitih glasova sjećanja o nama, o našim tragovima, o našoj prošlosti zarad nekih novih čitača, tumača koji će znati da čitaju i Komunu i svekoliko naše nasljeđe.
Ako samo jedan čovjek u narednim decenijama nađe jednu rečenicu koja će ponijeti njegovo biće, njegov rod, njegovu porodicu, našu zajednicu, onda su tragači istine na putu Komune zaista uspjeli”, istakao je Rutović.
„Komuna je časopis koji objedinjuje sve ljude koji imaju pero, specifičnost i posvećenost našoj crnogorskoj baštini, baštini Boke Kotorske i nije važno ko iz kojih medija dolazi, da li su to kolumnisti, esejisti. Tu su svi ljudi koji osjećaju potrebu za pripadništvom”, kazala je kolumnistkinja Marija Čolpa.
Voislav Bulatović, tehnički urednik podsjetio je na činjenicu da je „Komuna” proteklih mjeseci nastup na medijskom tržištu Crne Gore proširila sa dva izdanja. Radi se o knjigama „Recepti za ljubav” Marije Čolpe i o fotomonografiji „Kosta Kilibardi Čudesni”. Nadam se da je ovo samo početak niza izdavačkih poduhvata koje Komuna planira”, kazao je Bulatović.
Kolumnista Miro Marušić podsjetio je na značaj decembra, kao mjeseca kada je 2011. iz štampe izašao prvi broj ovog časopisa.
„Kada smo razgovarali o ideji, koncepciji, tematici, dizajnu u vazduhu se još tada osjećalo da će časopis zaista imati svoju budućnost i biti nešto sasvim drugo u odnosu na tabloide, žutilo, senzacionalizam.
U tom uvodom broju kazali smo da „nećemo samo čuvati pepeo predaka, nego piriti u žar još tinjajuće tradicije“ i tako samo nastavili do danas. Kada, čitajući ovaj časopis, prošetate Crnom Gorom, tek tada možete shvatiti koliko je ovaj mali prostor zapravo bogat kulturom i tradicijom. Evropa se ovdje stvarala i o svemu tome možete čitati na ovim stranicama, jer se Komuna ne čita kao tabloid pet ili deset minuta, već od broja do broja”, poručio je Marušić.
Glavni i odgovorni urednik „Komune” Amer Ramusović konstatovao je da časopis javni interes i dodao da je jedinstven po svom dizajnu i tekstovima
„Nastojimo da kulturnu baštinu ovog podneblja valorizujemo na pravi način, ali i da ukažemo na ono što nije dobro, kada je u pitanju njeno zapostavljanje. Na naše veliko zadovoljstvo, „Komuna” je došla i do Instituta slavistike u Oslu i studenti u Norvškoj je izučavaju, a imamo i obećanje iz Ministarstva prosvjete Crne Gore da će se naš časopis kroz fakultativni pilot projekat izučavati u jednoj od osnovnih škola”, saopštio je Ramusović, dodavši da kolege novinari rade isključivo na volonetrskoj osnovi.
„U planu nam je da nakon izlaska 20. broja časopisa izdamo knjigu baštine i tradicije Crne Gore i objavimo sve tekstove koji su objavljivani”, zaključio je Ramusović.Časopis u crno-bijeloj tehnici i na prigodnom formatu, na 28 strana, izlazi četiri puta godišnje, tematski obrađuje kako kulturnu baštinu, tako i tradiciju, arhitekturu, turizam, kulturu življenja, način kukturu ishrane, stare zanate i obuhvata cijelo područije Crne Gore.
On je izrazio zahvalnost Ministarstvu kulture, odnosno Direktoratu za medije koji je na pravi način sagledao ovaj projekat i pružio neophodnu podršku.
Organizatori promocije časopisa “Komuna” bili su Lokalni javni servis Radio Kotor i portal „Boka News” u saradnji sa „Old winery” i „Old town HOSTEL ” iz Kotora.
