Izložba Baron Gautsch – prva žrtva Prvog svjetskog rata u Istri (1914. – 2014.) bit će otvorena u žitnici „Rupe“ u srijedu, u 19 sati. Riječ je o petoj izložbi koju su Dubrovački muzeji ugostili ove godine u sklopu međumuzejske razmjene, čija je autorica Katarina Pocedić, viša kustosica iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre.
Izložba je najprije bila postavljena u izložbenim prostorima matičnog muzeja na Kaštelu u avgustu 2014., u sklopu obilježavanja 100. godišnjice početka Prvoga svjetskog rata, ujedno i 100. godišnjice potonuća austrougarskoga putničkog parobroda Baron Gautsch.
Predstavljen je izbor od 111 predmeta, većinom izronjenih sa zaštićenog podmorskog lokaliteta Baron Gautsch. Osim nekoliko cjelina koje obuhvaćaju dio o povijesti parobrodarskog društva Austrijski Lloyd, osnovne i tehničke informacije o parobrodu, posadi i putničkoj liniji, na izložbi se predstavljaju i podaci o tragediji parobroda i žrtvama brodoloma, događajima nakon tragedije i naposljetku dio o pronalasku olupine i zaštiti podmorskoga lokaliteta Baron Gautsch.
Kustos dubrovačke izložbe je Đivo Bašić, muzejski savjetnik dubrovačkoga Pomorskoga muzeja, a izložba će ostati otvorena do 20. novembra.
O putničkom parobrodu Baron Gautsch
Piše: kustosica Zbirke pomorstva i brodogradnje Katarina Pocedić
Putnički parobrod Baron Gautsch izgrađen je 1908. godine kao najljepši i najmoderniji brod parobrodarskog društva Austrijski Lloyd. Plovio je na Lloydovoj brzoj liniji Dalmacija koja je vodila iz Trsta, s pristajanjima u lukama Pula, Mali Lošinj, Zadar, Split, Dubrovnik i Herceg Novi, te tako povezivala istočnu obalu Jadrana sve do Kotora. Ta je linija bila poticaj gospodarstvu i vezama s Trstom, tada značajnom svjetskom lukom i ulaznim vratima u srednju Europu.
Dana 28. jula 1914. godine počeo je Prvi svjetski rat. Parobrod Baron Gautsch ulazi u ratnu službu sa zadaćom prijevoza ratnog pojačanja u Crnu Goru i evakuacije civila prema sigurnim krajevima na sjeveru. U četiri putovanja koja je izvršio u toj funkciji brod je prevezao 2.855 vojnika i civila te prešao 1.810 nautičkih milja.
Prekrcan putnicima koji su bježali s ratom zahvaćenih prostora, Baron Gautsch je 12. avgusta 1914. godine isplovio iz Kotora prema sjeveru. Idućeg dana, u četvrtak, 13. avgusta, pristaje na Lošinju, gdje ukrcava veliki broj majki s djecom koja su se vraćala s ljetovanja. Na posljednje putovanje prema Trstu isplovio je u 12 sati. Zbog prevelikog broja putnika ne uplovljava u Pulu, nego nastavlja putovanje. Ubrzo je ušao u minsko polje koje je austrougarska ratna mornarica postavila kako bi zaštitila glavnu ratnu luku. U 14.45 sati udario je u podvodnu minu i za sedam minuta nestao s morske površine. Šest nautičkih milja jugozapadno od svjetionika Sv. Ivan na Pučini, između Brijunskog otočja i Rovinja, potonuo je kao prva žrtva ratnih zbivanja u Prvome svjetskom ratu u Istri.
Uz potonuće Barona Gautscha još se uvijek veže mnogo nepoznanica i proturječnosti. Jedna od najvećih nepoznanica je i broj poginulih. Poznato je jedino da se na brodu nalazilo daleko više od propisanih 300 osoba, a da je 190 putnika preživjelo tragediju.
Zaštićeni podmorski lokalitet Baron Gautsch
Olupinu parobroda Baron Gautsch otkrio je 1951. godine, na dubini od oko 40 metara, tršćanski ronilac Giacomo Stocca, a njezina točna pozicija određena je 15. avgusta 1958. godine u ekspediciji tršćanskih ronilaca Ferruccia Torcella, Libera Giurissinija, Bartola Prioglija i hrvatske tvrtke za istraživanje i radove na moru Brodospas iz Splita. Sustavno istraživanje i zaštita podmorskog lokaliteta počelo je tek 1995. godine na inicijativu Povijesnog i pomorskog muzeja Istre – Museo storico e navale dell’ Istria. U provedenim istraživanjima iz olupine je izronjeno 98 predmeta koji su pohranjeni u fundusu Zbirke pomorstva i brodogradnje.
Olupina parobroda Baron Gautsch zaštićeni je podmorski lokalitet na kojemu je ronjenje dopušteno isključivo uz dozvolu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Predstavlja dio kulturno-povijesne baštine Istre te je kao takva važna destinacija ronilačkog turizma, jedna od atraktivnijih u Europi, a svakako najatraktivnija ronilačka pozicija u istarskom akvatoriju.
