Punih 35 godina Nizozemac Wim Kruiswijk redovito sjedi na plaži i traži boce s porukom. Da se njegova ustrajnost isplatila, svjedoči podatak da je u tom razdoblju skupio kolekciju od nevjerojatnih 1200 boca. Sve je počelo davne 1983. godine, kada je 68-godišnjak pronašao tri boce na lokalnoj plaži, a svaka od njih imala je adresu pošiljatelja. Zapisao je svu trojicu, i bio je ugodno iznenađen što su mu svi odgovorili. To pozitivno iskustvo ga je ohrabrilo da nastavi s pretraživanjem plaža.
“Boce nalazim na plaži Zadvoorta, gdje živim, i na nizozemskim otocima”, otkrio je Wim.
“Poruke ne putuju brzo, prođu dani, tjedni i mjeseci da pronađete bocu”, posvjedočio je kolekcionar. U početku bi pronašao i 50 bočica godišnje, a od 2000. godine broj je pao na 20 ili 30 godišnje, uglavnom zato što su se redovito počele čistiti plaže. Prema njegovim riječima, dolazak interneta svakako je utjecao na smanjenje broja poruka koje se odašilju morskim putem.
“U pravilu sam primao odgovor na polovicu poruka u boci koje bih pronašao. Sada ne toliko jer ljudi žele neposredan odgovor.”
Danas je Wim umirovljenik, a nekada je radio kao knjižničar, što dokazuje i svojim osobitim sistemom sortiranja boca. Naime, sve koje je pronašao zatvorene su i pohranjene u plastične kutije. Izložene su samo jedinstvene ukrasne boce.
Bacanje boca u more bilo je poznato još u antici
S njima je filozof Teofrast istraživao vodene tokove već 310. godine prije Krista. No, ova se metoda još i danas koristi. Boce s porukom često su u povijesti koristili nasukani pomorci, a bile su popularne i za slanje svjedočanstva ljubavi ili pepela mrtvih. U posljednje vrijeme na ovaj se način traže potencijalni dopisnici, a Wimova kolekcija je dokaz da sustav još itekako živi.
