U Hrvatskoj matici iseljenika Dubrovnik predstavljena je fotomonografija ‘Hrvatski vjerski objekti u Boki kotorskoj’, autora Frana Ercegovića.
Ovo jedinstveno djelo svjedoči o iznimnom broju katoličkih crkava, samostana, kapelica, križeva, župnih stanova, kapetanskih palača, spomenika i arheoloških lokaliteta koji su višestoljetna baština hrvatskog naorda u Boki kotorskoj.
Na predstavljanju o fotomonografiji govorio je bivši generalni konzul RH u Crnoj Gori Božo Vodopija:
“Kotorska biskupija nalazi se na uzmorskom području od Sutorine do rječice Željeznice u gradu Baru, omeđena vrhovima brda iznad Herceg Novog, Risna, Perasta, Kotora, Grblja, Budve, Petrovca i Sutomora. Računa se da ima oko 10 tisuća katoličkih vjernika, najviše Hrvata. A prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u cijeloj Crnoj Gori tek njih 6.021 izjasnio se kao Hrvat. Značajan dio toga broja čine ljudi hrvatskog etničkog podrijetla. Asimilacija, strah, stoljetni progoni ili pseudokonformizam učinili su da se najveći broj katolika ne očituje Hrvatima, iako podrijetlom to jesu”- istaknuo je Vodopija.
Govoreći o knjizi Vodopija je spomenuo da je i danas u Kotoru jedna crkva prenamijenjena za koncertnu dvoranu, u drugoj je kino, u trećoj muzej, u četvrtoj knjižnica, u petoj društvena polivalentna dvorana i tako dalje. K tome, dio crkvi u Biskupiji svojata Srpska pravoslavna crkva, a dio je prepušten propadanju, bez ikakve konzervatorske zaštite.
Frano Ercegović, koji živi u Jošici – Kamenari, u hercegnovskom dekanatu, svoju je udrugu, koja je izdavač ove vrijedne fotomonografije, registrirao pod nazivom ‘Zaljev hrvatskih svetaca’.
“S poznatim fotografom i snimateljem Milanom Dobrilovićem iz Herceg Novog Ercegović je stvarao ovo djelo obilazeći mnoge lokalitete ne čekajući ni od koga posebno odobrenje. Propješačili su Boku. Do nekih su se zapuštenih i napuštenih crkvica morali probijati i kroz draču, ali rezultat je pred vama. Na 170 stranica i oko pet stotina fotografija sačuvano je sjećanje na iznimno kulturno povijesno nasljeđe Hrvata toga kraja” – kazao je Vodopija.
Tokom predstavljanja autor je zahvalio na mogućnosti da svoje djelo predstavi u Dubrovniku, a jednako tako zahvalio je i autor fotografija Milan Dobrilović.
“Boka je specifična po mnogo čemu, a posebno i po broju crkava, koji danas, svakako ne odgovora potrebama župljana, jer se negdje događa da, nažalost, ima više crkava nego ljudi koji bi u njih došli i ispunili ih molitvom i pjesmama. Nema grada ili mjesta u Boki Kotorskoj u kojem katolička crkva ne zauzima centralnu poziciju u mjestu. To je veoma važno znati primijetiti danas, kada se naša povijest prekraja i falsificira, i kada se svim silama katolička i hrvatska baština želi pretvoriti u nešto što nije niti je ikada bila” – istakao je autor Ercegović.
On je kazao da je dlučio na jednom mjestu objediniti i objaviti fotografije svih crkava, i znanih i ne znanih, kako bih ostavio u trajni spomen današnjim i budućim generacijama bokeljskih Hrvata važan podsjetnik na njihovu prošlost, ali kako bi i drugima, koji danas naša mjesta, crkve i svetinje, prisvajaju i njima manipuliraju, pokazao slike koje govore više od riječi.
“Svakako, to je nešto što ćete odmah primijetiti kada uzmete u ruke ovu knjigu: nema mnogo riječi, ima mnogo slika, jer je i mnogo crkava koje sam želio predstaviti široj javnosti, domaćoj u prvom redu. Bio sam svjestan od samog početka da knjiga bez nekog teksta i s toliko slika može naići na negativne kritike: ali sam također mislio o tome, kako te fotografije koje su ovdje objavljene, nitko do sada na ovaj način nije učinio, i da puno tih crkava mnogi i u samoj Boki nisu nikada uživo vidjeli. Moram napomenuti da neke crkve i nisu lako pristupačne, negdje je teren strm, a šiblje i granje ih je već davno ovilo u stoljetni san i sakrilo od očiju posjetitelja: takve su mi bile pravi izazov za pronaći.
Ako su čitatelji listanjem ove knjige prvi put vidjeli najljepše Bokeške dragulje i za njih se zainteresirali, onda sam postigao svoj cilj” – zaključio je Ercegović.
Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika u svom je govoru izrazio zadovoljstvo sto je sudionikom ovog uistinu značajnog događanja. Posebno je pohvalio suranju dubrovačke podružnice Hrvatske matice iseljenika s hrvatskom nacionalnom zajednicom u Crnoj Gori, osobito s autohtonom hrvatskom manjinom u Boki kotorskoj. Pri tom je obećao da će Hrvatska matica iseljenika u sklopu svojih mogućnosti podržati projekte očuvanja kulturne baštine, te nacionalne i vjerske posebnosti tamošnje hrvatske nacionalne zajednice.
Predstavljanje je održano u organizaciji Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik, a njegova voditeljica Maja Mozara bila je moderatorica te vrlo uspješne večeri.
