U znak sjećanja i poštovanja na strijeljane mornare, 11. februara 1918. danas je na spomeniku u Škaljarima, u organizaciji Opštine Kotor upriličeno polaganje vijenaca, odata počast minutom ćutanja i održana prigodna svečanost.
Svečanosti su pored predstavnika lokalne uprave, prisustvovali pripadnici Ratne mornarice Crne Gore koje je predvodio kapetan Korvete Goran Pajević i glavni odred Bokeljske moranarice na čelu sa admiralom Antunom Sbutegom, kao i gosti, 44 predstavnika Ministarstva odbrane Republike Češke, delegacija grada Prerova – rodnog mjesta stradalog mornara Františeka Raša, ambasador Republike Češke u Crnoj Gori Urban Karel, ambasador Slovačke Roman Hloben, predsjednik Odbora za odbranu Parlamenta Republike Češke Jana Černohova, predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Crne Gore Obrad Stanišić, ministar kulture u Vladi Crne Gore Aleksandar Bogdanović, te predstavnici lokalnih samouprava i istaknutih institucija Crne Gore. predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović te potpredsjednici Opštine Branko Nedović i Milivoj Samardžić, kao i predstavnici gradskih javnih preduzeća.
„Kada je 1. februara započela pobuna mornara u Boki, bilo je jasno da oni traže mir i bolje uslove života i da tako šalju poruku cijelom svijetu. No, stotinu godina nakon toga i dalje u Evopi postoji sve ono zbog čega su pali i borili se. Svakako, naša je obaveza da njegujemo sjećanje na njihovu borbu i ideale zbog kojih su stradali. Samo tako nećemo dozvoliti sebi da ponovo preživljavamo ono što su tadašnje generacije preživljavale. Ideju stradalih mornara smo čitali svako u svom vremenu i na svoj način, a činjenica je da su bili vođeni idealiama pravde, slobode i jednakosti i da o onome za što su se borili najbolje govori upravo pisano svjedočanstvo čovjeka koji ih je ispovijedio pred strijeljanje – don Nika Lukovića“ – kazao je prredsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
On je podsjetio i da je zgrada u kojoj se danas nalazi Opština Kotor zapravo ona ista u kojoj je mornarima suđeno.
“Na taj način svakog dana ljudi koji vode ovaj grad moraju biti podsjećani da postoje ideje koje su vrijedne robije i života i da ideje i patriotizam nisu kakvima nam se ponekada čine, nisu skup interesa beskorisnih ljudi. Zbog toga moramo u godinama pred nama jednako dostojno obilježavati ovaj dan. Stradalim mornarima, neka je slava” – poručio je Jokić.
U ime češke delegacije prisutne je pozdravio direktor Odbora za ratne veterane pri Ministarstvu odbrane Češke Republike pukovnik Eduard Stehlik.
“Ovi hrabri muškarci dali su svoje živote u borbi za nezavisnost naših naroda. Ne smijemo nikada zaboraviti da su pobunjenici tražili ne samo poboljšanje svojih uslova života, nego prije svega što hitnije okončanje rata kao i pravo naroda Austrougarske monarhije na samoopredjelenje. Ja sam čvrsto ubijeđen, da bi František Raš, Anton Grabar, Jerko Šizgorić i Mate Brničević bili zadovoljni, kada bi nas ovdje danas vidjeli. Kada bi saznali da njih stvarno nismo zaboravili, da se njih i nakon dugih 100 godina sjećamo. Uspomena na ove hrabre muškarce, mučenike koji su dali svoje živote za ostvarenje prava naših naroda na slobodu i nezavisnost, uvijek će ostati u nama. Odajem im duboko poštovanje, a vama svima se duboko zahvaljujem što ste danas došli“ – kazao je Stehlik.
“Pobuna 6.000 mornara na 40 brodova bivše Austrougarske ratne mornarice u Boki Kotorskoj od 1. do 3. februara 1918.godine bila je prije svega masovna demonstracija želje za okončanjem besmislenog rata kao i želja za poboljšanjem loših uslova za život mornara – kazao je ambasador Republike Češke u Crnoj Gori Karel Urban.
On se osvrnuo na vojnika, vođu pobune Františeka Raša koji je, kako ističe, vrlo hrabro prihvatao posljedice svojih postupaka.
“Danas je jedino poznata ličnost František Raš, rođen u Prerovu. On je rođen u mješovitoj češko-njemačkoj familiji. Mornarsku uniformu je nosio 7 godina, 9 mjeseci i 29 dana. Zadivljujuća je njegova odgovornost sa kojom je stao na čelo stihijske pobune kao i hrabrost sa kojom je prihvatao posljedice svojih postupaka. Grad Prerov sa punim pravom smatra Františeka Raša za jednu od najznačajnijih ličnosti porijeklom iz ovog grada. Nije samo Raš bio jedini rebel iz srca Evrope. Nakon suzbijanja pobune uhapšeno je 800 (osamstotina) pobunjenika, koji su predstavljali više nego 13% ukupnog broja članova Kotorske pomorske baze. Za prijeki ratni sud bilo je odabrano 40 pobunjenika, od kojih je nad četvoricom uključujući Raša izvršena, a radi opomene, smrtna kazna. Pred redovnim vojnim sudom suđeno je tristačetirdesetpetorici pobunjenika, od toga u prvoj grupi bilo je suđeno sedmorici uhapšenih mornara, a u drugoj grupi nalazimo imena još četrdesetdevet Čeha” – kazao je ambasador Urban.
On je podsjetio i na druge češke ličnosti koji su direktno ili indrirektno učestvovali u pobuni.
„Rudolf Krajbih, rodom iz Praga, na krstarici Sankt Georg ili revolucionarni vođa na brodu Gea Petr Paral , Čeh iz Beča. Radiotelegrafista Alojz Brejh iz Hiskova kod Berouna, koji je pokušavao putem svoje radiostanice informisati svijet o pobuni mornara, kao i neprimjetan podoficir Zdenek Hora iz Praga, koji je po komandi revolucinarnog odbora mornara na krstarici Sankt Georg obezbijeđivao 3 dana i 2 noći potrebnu električnu energiju. Tih imena je bilo naravno mnogo više. Kao dokaz toga može poslužiti rečenica predsjednika Kotorskog suda majora Eugena Erenhofera koji je prilikom sudskog procesa izjavio: citiram „Da nije bilo Čeha kompletna akcija u Boki Kotorskoj bi propala odmah prvog dana …..”. Ovim riječima ne mislim da postavljam moje zemljake iznad ostalih učesnika pobune. Samo mi je namjera da se ovom prilikom podsjetimo uspomene na njih. Istovremeno mi dozvolite da izrazim želju da za nas Boka Kotorska zauvijek ostane samo mjesto za prijatan odmor i susrete sa ljudima dobre volje” – poručio je Urban.
Ceremonija je završena molitvom biskupa Češke i Slovačke husitske crkve, Davida Tonzara koji je u Kotor stigao kao član delegacije. On je, kako je objašnjeno, izgovorio molitvu za pale u borbi za slobodu i ravnopravnost ali i za sve vojnike koji danas ratuju širom vijeta za slobodu.
Više fotografija na našoj facebook strani.
