Razne usluge u jahtingu, pogotovo u vezi remonta i opremanja brodova, ugradnja savremene informatičke tehnologije i ICT riješenja na jahtama, te marketing usluga naših marina i remontera, konkretna su područja na kojima konzorcijum italijanske nautičke i jahting industrije Navigo vidi kao mogućnosti za poslovnu saradnju sa Crnom Gorom. Sa druge strane, konzorcijum Agroittica Toscana koji se bavi marikulturom, spreman je na prenos znanja i tehnologija iz oblasti kaveznog uzgoja ribe, posebno u tzv. ofšor uzgajalištima na otvorenom moru, kakvih Crna Gora još nema.
Čulo se to danas na prezentaciji Naviga i Agrottica Toscane u Tivtu, gdje su ta dva italijanska konzorcijuma predstavili njihovi čelni ljudi, Pjetro Anđelini i Danilo Di Loreto.
“Ovakve platforme dobre su za razvoj biznisa i nadam se da ćemo u narednom periodu svjedočiti i sklapanju konkretnih poslova privrednika dviju država“- kazao je, pozdravljajući goste iz Italije i predstavnika Naviga u Crnoj Gori, bivšeg crnogorskog ambasadora u Danskoj Nikolu Cika, menadžer Opštine Tivat Marko Petričević.
Navigo je konzorcojum koji kroz dvije grane u Toskani i na Sardiniji okuplja preko 150 italijanskih kompanija koje se bave izgradnjom, remontom, opremanjem jahti i drugim uslugama u jahtingu, dok preko njihovog ogranka na Malti ovaj konzorcijum čini preko 500 kompanija u basenu Mediterana. Članovi konzorcijuma koji je 76 odsto u privatnom, a 24 odsto u vlasništvu lokalnih vlasti regije Tioskana, su i neki od najvećih i najrenomiranijih svjetskih i italijanskih brodogradilišta za super i mega jahte poput kompanija Baglietto, Azimut-Benetti, Perini Navi, CRN, Mondomarine, SanLorenzo i VSY. Dosta brodova koje su napravili ti brodograditelji, smješteno je u crnogorskim marinama, prvenstveno Porto Montenegru.
„Italija je najveći proizvođač jahti dužine od 30 do 100 metara u svijetu. Imamo najviše brodogradilišta za remont jahti – čak 22, a samo u Toskani 2.900 kompanija sa 15 hiljada radnika, uključeno je u lanac usluga u jahtingu. Koliko se u tome može zaraditi pokazuju podaci da godišnje jahta dužine do 30 metara kakve preovlađuju po broju u svjetskoj floti jahti, troši u prosjeku 2,35 miliona eura na snabdijevanje, održavanje i druge usluge, brodovi dužine od 60 do 80 metara troše po 3,95 miliona, dok ta cifra kod jahti dužih od 80 metara u prosjeku iznosi 6,75 miliona eura po brodu godišnje. Smatramo da uz vaše marine i njihove klijente, te lokalne kapacitete za remont, i uz naše znanje i ponudu visokosifisticiranih proizvoda i konkretnih tehnoloških riješenja, možemo napraviti dobar posao.“—kazao je Anđelini. Istakao je da trenutno u svijetu ima preko 5.500 jahtii dužih od 30 metara, od čega je polovina na Mediteranu, a da se godišnje njihov broj uvežava za po 300 novih brodova. Globalna jahting industrija ima promet od 8,76 milijardi eura, od čega najviše – 4,78 milijardi zarađuju pružaoci remonta i raznih usluga tim brodovima.
„Karakteristike mora ispred obale Crne Gore veoma su, što se dubina, struje, meteo-prilika i ostaloga tiče, slične onima na pućini Tirenskog mora gdje imamo najveću of-šor farmu za uzgoj ribe u Italiji. U 24 velika plutajuća kaveza godišnje uzgojimo 1.100 tona orade i brancina, a još do 500 tona te ribe godišnje, proizvedemo u 28 bazena na kopneom uzgajalištu u Piombinu.“- kazao je predstavnik Agoittica Toscana, Danilo De Loreto, napominjući da o visokim ekološkim stadardima marikulture koje primjenjuju, govori i podatak da se njihova ofšor farma nalazi u zaštićenom području akvatorijuma nacionalnog parka oko italijanskog ostrva Elba. Do 2021. Agroittica Toscana će godiošnju proizvodnju sa sadašnjih preko 1.500 tona, uvećati na 2.600 tona ribe. Spremni su da svoja iskustva i tehnologuju prenesu i primijene sa partnerima u Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju uzgoj ribe na otvorenom moru, kakav se sada ne primjenjuje u našoj državi gdje je marikultura skoncentrisana na samo par uzgajališta unutar zaliva Boke.
