Zbornik „Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971.“, urednika Igora Zidića, u izdanju Matice hrvatske iz Zagreba, predstavljen je u četvrtak u Centru za kulturu „Nikola Đurković“ u Kotoru, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Boka Kotorska. (OMH).
Zbornik na 739 stranica donosi teorijske, analitičke dokumentarne i memoarske radove razvrstane u tri cjeline: Studije i rasprave, Svjedočenja, zapamćenja i dokumenti, iz pera trideset i dvoje autora- protagonista, svjedoka, hroničara i stručnjaka.
Predjednica OMH u Boki Marija Mihaliček podsjetilj je da je Hrvatsko proljeće, kao nacionalni pokret, nastao 1970. i `71. godine.
„Radi se o kulturno-političkom pokretu, koji je tražio prava Hrvatske u okviru tadašnje Jugoslavije. Zbog uloge koju je Matica hrvatska tada imala u tim događajima, prvi put u svojoj stoljetnoj povijesti je njen rad zabranjen, ogranci raspušteni, a ugašena sva njena izdanja“, kazala je Mihaliček.
Predstavljajuć ukupan društvon-politički milje tog vremena Božidar Petrač, je kazao da su se mnoge ideje, koje su stvorene u tom razdoblju, primjenjivale `90-ih, kada je uspostavljena hrvatska država.
„Kroz Maticu hrvatsku se dogodilo to vrenje ideja i Matica hrvatska je bila ta osnovna jezgra, koja je okupljala oko sebe ne samo intelektualce, nego i hrvatski narod. Interesi intelektualne elite tada poklopili su se s interesima hrvatskoga naroda u onom vremenu. Matica hrvatska je bila osnovni pokretač svih zbivanja u onom vremenu. Ona nije bila politička organizacija, ona je bila kulturna institucija, ali je uspjela u jednom vremenu, u tih 4,5 godina u sebe sažeti sve ono što su bile težnje hrvatskoga naroda od 7. stoljeća“, kazao je Petrač.
Stjepan Sučić koji je bio je učesnik Hrvatskog proljeća kao urednik Studentskog lista, podsjetio je na istorijske okolnosti i napore hrvatskog naroda na stvaranju kulturnih vrijednosti, i očuvanju tih vrijednosti.
„U 19. vijeku hrvatskom narodu je prijetila mađarizacija i potpuno političko nestajanje. To je bilo vrijeme kad su narodni jezici u Evropi procvali, a mi smo tada imali latinski diplomatski jezik. Najvećim naporima prvaka Hrvatskog narodnog preporoda stvorena je Matica Hrvatska, ustanova za hrvatsku knjigu. Matica je rasla, proživljavala bure, oluje, ratove, ali je neprekidno izgrađivala svoju kulturnu publiku. Ne samo što je objavljivala djela iz hrvatske književne prošlosti i svjetsku književnost na hrvatskom jeziku, nego je uspjela odnjegovati nove, mlade autore koji su dolazili iz svih prostora gdje Hrvati žive. ” – istakaoje Sučić.
Sučić je govorio o razvoju pokreta, načinu djelovanja, svakodnevnim problemima, protestima, najznačajnijim političkim imenima „Hrvatskog proljeća 1971.“ ali i o običinim ljudima sa kojima se tadašnji sisteme obračunavo na jedan specifičan način…
