Idućeg vikenda na Pagu bit će predstavljen jedinstveni projekt nazvan “Od pronalaska do turističke atrakcije”, a riječ je o prezentaciji bogatog nalazišta u podmorju na Letavici na posve nov i moderan način. To je zapravo i pilot-projekt, odnosno model kakav bi ljubitelji podmorja, odnosno oni koji se o njemu brinu željeli primijeniti i na brojne druge lokalitete na Jadranu kako bi ih bolje zaštitili, ali i učinili dostupnijima svima onima koji ih žele vidjeti.
Prošloga ljeta pisali smo o tom otkriću u Šimunima na Pagu kada su se, kako nam je tada rekao Vedran Dorušić iz Diving centra “Foka”, i sami šokirali senzacionalnim otkrićem olupine rimskog brodoloma s oko 400 do 600 očuvanih amfora.
Prema prvim pretpostavkama, jer će se na nalazištu sigurno još puno raditi, riječ je o brodu s početka prvog stoljeća prije Krista, koji se možda želio sakriti od bure u uvali Šimuni u kojoj je, prema nekim tragovima, bila rimska luka.
Brod je legao na morsko dno i polako se raspadao, a u dužini od 21 metra su rasprostranjene amfore koje su, na sreću, srasle s prirodom, pa su tako i zaštićene od moguće krađe. Pretpostavlja se da ih ima najmanje šesto. No sve te detalje razjasnit će struka.
Nalazište leži na dubini od 37 do 39 metara, na granici stjenovite i pješčane padine morskoga dna, na udaljenosti od oko 130 metara od morske obale. Sudeći prema osnovnim karakteristikama oblika, amfore se mogu datirati u prvo st. pr. Kr., tj. u vrijeme kasne Rimske Republike.
Amfore su uglavnom prekrivene morskim priraslinama i međusobno srasle u kompaktnu cjelinu, a tek manji dio izmaknut je iz glavne koncentracije nalaza.
Želja je već tada bile da se amfore ne zatvore u kaveze koji nagrđuju podmorje i skupljaju nove nakupine, nego da se nađe model po kojem će biti zaštićene a vidljive.
– Testirali smo moderne tehnologije i došli do sondera koji će pratiti stanje u podmorju, nalazište i kretanje ronioca, te slati signale za sve što se dolje događa. Vrlo smo sretni što smo uz Ministarstvo kulture dobili podršku lokalne zajednice na Pagu, jer je od izuzetne važnosti da lokalno stanovništvo ovakve nalaze prihvati kao svoju vrijednu baštinu koju će čuvati i pokazivati – kazao nam je Dorušić.
Uključili su TZ Paga, Grad Pag i struku, te osmislili web stranicu sa svim relevantnim podacima, a idući korak je prezentacijski centar, nastavak istraživanja i zaštite, te nastojanje da ovakvi projekti zažive i na drugim lokalitetima, kojih ima po cijelom Jadranu.
– Amfore bez kaveza bit će posebna turistička atrakcija i izuzetno smo sretni što smo naišli na razumijevanje ministarstva i lokalnih vlasti. Vrlo je važno da lokalni ljudi shvate da trebamo zajedno čuvati lokalnu kulturnu baštinu – kaže Dorušić.
Na projekt je ponosna i dr. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, zaljubljenica u podmorje, koja se godinama bori za bolji tretman nalazišta i moderan pristup njihovom čuvanju i prezentaciji.
– Naša barijera uvijek su sredstva, ali nekako se i snađemo. Na ovom brodolomu nastavit ćemo istraživati kako bismo došli do brodske konstrukcije koja bi mogla biti očuvana jer je brod legao na bok. Pretpostavljamo da se u amforama nosilo vino ili da su se jednostavno prevozile za prodaju kad je došlo do brodoloma. Kako bilo, ovaj projekt izuzetno je vrijedan i vodi nas dobrim putem – kaže doktorica Rossi.
