Morski paun, egzotična riba s otrovnim bodljama iz roda Pterois koja potječe iz toplih voda južnog Pacifika i Indijskog oceana, trenutno je ogromna prijetnja mediteranskom ekosustavu, a situacija na istočnom dijelu Mediterana, posebice u Cipru, gdje se invazija pokušava zaustaviti organiziranim ribolovom, je više nego dramatična, piše Jutarnji list.
Otrov morskog pauna za čovjeka može biti i smrtonosan, posebice ako se radi o djeci ili starijim osobama slabijeg imuniteta, a prije svega je izuzetno bolan. No, najveća opasnost prijeti prirodnoj ravnoteži, odnosno ravnoteži hranidbenog lanca u morskom ekosustavu, jer je paun izraziti grabežljivac. Iako su spore i mirne one se vrlo brzo razmnožavaju i prilagođavaju novim staništima te postižu veliku brojnost, istiskujući autohtone vrste, pa su tako, nakon Turske, Izraela i Libanona, a potom i Cipra, već zabilježene i u Grčkoj, Italiji i Tunisu.
Linija obrane
– Poznat je slučaj u Karipskom otočju gdje je, nakon što je pušten ili je pobjegao iz akvarija, morski paun učinio goleme štete u fauni podmorja tog otočja – priča prof. dr. sc. Jakov Dulčić, svjetski poznati ihtiolog, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Napominje da morski paun još nije zabilježen u Jadranu, ali je pitanje dana kada će stići prva dojava domaćih ribara o neobičnom ulovu. O tome, kaže u šali, već imaju i internu kladionicu u Institutu.
– Cipar je trenutno posljednja linija obrane, iako je upitno koliko će ona biti uspješna, s obzirom na brzinu kojom se ta vrsta širi. Morski paun osvaja Levant i polako prodire i u Jonsko more. Mogli bi ga vrlo brzo očekivati i u Jadranu, iako, s obzirom na temperature, nisam siguran koliko će daleko otići prema sjeveru Jadrana. Veliku ulogu kod dolaska imat će i takozvana BiOS (Bimodal Oscillation System) strujanja, prije zvane ‘jadranske ingresije’ – kaže profesor Dulčić.
Morski paun vrlo je popularna riba u akvarijima, a upravo je neodgovorno ponašanje pojedinih vlasnika akvarija (slučaj u Karipskom moru), koji su dozvolili izlazak većih primjeraka u more, dovelo do toga da se ta vrsta nastanjuje tamo gdje joj prirodno nije mjesto. Otrovne bodlje štite je od predatora, a stručnjaci je smatraju jednom od najinvazivnijih i najštetnijih vrsta.
Pored globalnog zatopljenja i rasta temperature mora, velikim migracijama pridonio je i ljudski faktor, kroz, recimo, izgradnju i proširenje Sueskog kanala, što je omogućilo dolazak ribama iz Crvenog mora.
Profesor Dulčić kao problem ističe i neodrživi komercijalni ribolov, uslijed kojeg je znatno smanjena brojnost velikih grabežljivaca kao što su morski psi, raže i velike kirnje, što je “poljuljalo” hranidbeni lanac.
Svi gosti Jadrana
– Što se morskog pauna tiče, za sada nema razloga za dizanje panike, ali trebamo biti spremni za njihov dolazak. Kada jednom dođu i uspostave populaciju, gotovo ih je nemoguće ukloniti – kaže profesor Dulčić.
Ističe da trenutno pripremaju knjige “Nezavičajne vrste dekapodnih rakova i riba Jadranskog mora” i “Ihtiofauna Jadranskog mora” u kojima će biti opisani svi jadranski “gosti”, kao i one ribe za koje do sada nismo ni znali da žive u Jadranu, a oduvijek su tu.
/Luka Benčić/
