Jedan od projekata koje Institut za biologiju mora iz Kotora realizuje sa kolegama iz Jadranskih zemalja u cilju podrške razvoju ribarstva je i Jadranska mreža za morski ekosistem (Adriatic Network for Marine Eco System) – ADRINET.
Iako o tradiciji ribarstva u Boki i Ulcinju svjedoče arhivski spisi još iz Srednjeg vijeka, Crna Gora je danas tek u fazi formiranja ozbiljnije ribolovne flote i pozicioniranja u kontekstu ribolovnih aktivnosti na Jadranskom moru, za što je neophodna sinergija u djelovanju samih ribara i svih nadležnih institucija.
Pozicija Crne Gore na Jadranu je specifična, jer sa svega 293 km obale raspolaže malom ribolovnom flotom, ističe ekspert za morsko ribarstvo, ihtiolog dr Aleksandar Joksimović, šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje o ribarstvu u procesu približavanja Crne Gore pravnoj tekovini EU. Od prošle godine, Joksimović se nalazi i na čelu Naučnog komiteta Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, čija je naša zemlja članica od 2008.godine.
„Naša zalaganja su rezultat timski definisanih potreba naših ribara, u čemu su pored Instituta za biologiju mora učestvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja- Direktorata za ribarstvo, kao i sami ribari kao najvažniji akteri ribarstva. Na svim sastancima Generalne komisije za ribarstvo Mediterana ističemo da Komisija u budućem radu mora prepoznati specifičnosti malih zemalja prilikom definisanja preporuka ili ograničenja ribolova i ribolovnih aktivnosti,“ istakao je Joksimović nakon nedavnog sastanka u Ljubljani.
Osnaživanje crnogorske ribolovne flote, koja trenutno raspolaže sa oko 20 većih ribarskih brodova, te većim brojem malih barki čiji vlasnici za izlov ribe koriste tradicionalne tehnike i alate, podrazumijeva edukaciju ribara, obezbjeđivanje grantova, ali i uvođenje inovativnih tehnologija koje će biti od koristi i za ribare i za morske ekosistem. Sve ove ciljeve objedinio je prekogranični projekat ADRINET, čija je implementacija započela 2018.godine.
Adriatic Network for Marine Eco System- ADRINET se realizuje u okviru IPA programa Crna Gora- Italija- Albanija. Cilj projekta je uspostavljanje boljeg sistema upravljanja obalnim ribolovom. Pilot područje projekta u Crnoj Gori je akvatorijum Hercegnovskog zaliva, u Albaniji je to Vlora, dok se projekat u Italiji implementira na području Barija.
U okviru ADRINET-a biće izrađeni planovi upravljanja obalnim robolovom za očuvanje biološke raznolikosti i obalnih ekosistema unutar pilot zona, koje dijele ista probleme u pogledu zagađenja, prekomjernog iskorištavanja ribljeg fonda, nelegalnog ribolova, i tzv. “ghost fishing”- “ribolova duhova.”
Projekat uključuje ulaganja u tehnologiju, mapiranje ribolovnih ruta i praćenje zagađenja mora, te pruža usluge, naučnu podršku i vještine za profesionalce i potrošače u ribarstvu, kako bi potrošnja ribe bila sigurnija i usklađena s pravilima i smjernicama EU.
„U pilot područjima će se odrediti hot-spot pozicije, one na kojima ima najviše izgubljenog ribolovnog alata. Naravno, ribari nisu u mogućnosti da izvade izgubljeni ribolovni alat, on ostaje na dnu mora i dalje aktivan. Ovaj projekat donosi veoma dobar predlog- da se svi ribolovni alati kodiraju ugradnjom malih čipova koji će slati signale, kako bi svi ribari u budućnosti mogli da pronađu svoj alat i vrate na obalu. Na taj način će ribari uštedjeti novac, jer su ribarski alati izuzetno skupi. Ono što je još značajniji cilj je da će se uvijek znati gdje su izgubljeni alati i moći ćemo da čistimo morsko dno od tih alata,“ objašnjava dr Joksimović.
